Prema procjenama svjetskih psihologa i istraživanjima stres najviše pogađa mlade ljude od 18 do 33 godine starosti. Nemogućnost osamostaljivanja, nedostatak novca i perspektive toliko pogađa mlade da u ranoj fazi života prolaze kroz veoma teška razdoblja. Zbog pritiska i stresa oko četvrtina mladih u svijetu se okreće alkoholu, deset posto cigaretama i oko osam posto drogama.
Kako se s ovim problemom nose mladi iz Podgorice čućemo iz priloga Lele Šćepanović.
I mladi u u Srbiji, kako kažu u anketi RSE, sve više su pod stresom. Lista izazova u svakodnevnom životu je podugačka, ali ih, kako su potvrdili našem Zoranu Glavonjiću, poslednjih godina posebno opterećuje i politička situacija.
Stres generacija, kako stručnjaci nazivaju mlade ljude koji žive na ovim prostorima podložna je uticajima koji su van njihove kontrole. Strah od neizvjesnosti, loša ekonomska situacija, nemogućnost adekvatnog obrazovanja, vode i depresiji, ali i oboljenjima koja nisu ranije bila karakteristična za mladu generaciju svakodnevica su mladih u BiH. S Banjalučanima o tome razgovarao Milorad Milojević.
Mladi sa šireg područja Mostara u ogromnoj većini ne učestvuju u vannastavnim aktivnostima, projektima ili volonterizmu, a nivo njihovog učešća u kreiranju kulture mladih je neznatan. Rezultati su to istraživanja pod nazivom "Nivo participacije mladih u kulturi mladih u Mostaru", koje je provela grupa sociologa sa Odsjeka za sociologiju Nastavničkog fakulteta mostarskog Univerziteta “Džemal Bijedić”. Ko je odgovoran za ovu situaciju istražio Mirsad Behram.
Profesori u Skandinaviji su pristupačniji, dok u Italiji studenti i te kako mogu uticati na izbor predavača, te plan i program studija. Ovo su neka od zapažanja Dinke Smailagić iz Maglaja koja je nakon završenog Elektroteničkog fakulteta u Sarajevu nastavila doktorske studije u Italiji i Norveškoj, te iskustva podijelila s mladima u BiH. Sa njom je razgovarao Arnes Grbešić.
Tržište zemalja Zapadnog Balkana iz godine u godinu biva preplavljeno igračlkama i proizvodinma za djecu koji ne zadovoljavaju elementarne zdravstvbene preporuke. Tako su se nedavno na crnogorskom tržištu pojavili uvozni proizvodi, igračke koje sadrže otrovne materije. Roditelje i potrošače zapanjio je podatak da su te otrovne igračke povučene iz prodaje 15 mjeseci nakon što su uvezene. Ko je tu najodgovorniji i da li je moguće u budućnosti spriječiti da se takvi proizvodi nađu u domaćim prodavnicama istražio Predrag Tomović.
I za kraj priča o tome kako mladi ljudi čuvaju tradiciju svog kraja. Mladi Cazinjanin Hasan Keranović sakuplja starine, obilazi, fotografiše i piše o običajima i tradiciji krajeva u koje dođe... U razgovoru s Dženitom Duraković otkriva odakle ljubav, ali i želja da se posveti tome.
Facebook Forum