U rubrici „Glasom mladih“ ovoga tjedna govorimo o domoljublju. Na području Balkana ovaj pojam često je iskrivljen i zloupotrijebljen kao alat za prepucavanja političara. Pitamo mlade što kod njih izaziva ponos na državu u kojoj su rođeni, jesu li to sportski uspjesi, kulturna ili neka druga dostignuća? Što za njih znači domoljublje? Kada i kako ono prerasta u nacionalnu isključivost, pitamo mlade u BiH, Crnoj Gori i Srbiji.
Mladi iz Doboja, Gračanice i Teslića kažu da su ponosni na sunarodnjake koji vole druženje i uspijevaju da prežive u teškoj ekonomskoj situaciji, svoju obitelj, prirodne ljepote, sportaše, pisce, inženjere. Domovine se ne stide, ali ih je sram političara koji vode ovu zemlju. Stide se i rasprostranjene korupcije. Našem Arnesu Grbešiću mladi su kazali da su svjesni da je u BiH teško napraviti razliku između patroitizma prema domovini i nacionalizma.
Mladi u Crnoj Gori kažu da su ponosni na herojsku povijest svoje zemlje, ali se i stide pojedinih političkih odluka, poput sudjelovanja u napadu na Dubrovnik, ali i nekih političkih odluka na unutrašnjem planu. Studenti podgoričkog Ekonomskog i Pravnog fakulteta sa kojima je razgovarala Lela Šćepanović iznimno su ponosni na Njegoša i sportske rezultate nacije:
Besperspektivnost mlade populacije u Srbiji - glavna je zamjerka akademaca, sugovornika RSE, koji su nas uvjerili da su za zemlju u kojoj su rođeni spremni učiniti gotovo sve kako bi postala bolje mjesto za dolazeće generacije. Međutim, kako kažu, političari i birokrati ih ni ne primjećuju – pa i oni najmlađi, brucoši, na samom početku studija već kuju planove za selidbu u inozemstvo odmah po sticanju diplome. Detaljnije o njihovom tumačenju patriotizma, uloge i odgovornosti Srbije u ratovima devedesetih i očekivanjima od sutrašnjice, u prilogu Milana Nešića:
Besperspektivnost glavni uzrok "odliva mozgova"
Sada prelazimo na druge teme. Zemlje regije suočene su sa „odljevom mozgova“, mahom mladih ljudi koji se ne planiraju vratiti u svoje zemlje. Zbog toga se ne može govoriti o pozitivnoj strani migracija u zemljama nastalim raspadom bivše Jugoslavije. Posljednje istraživanje Instituta za razvoj mladih Kult pokazalo je da taj trend i dalje prisutan, te da nezaposlenost nije više osnovni razlog odlaska, već besperspektivnost. O ovoj temi bilo je riječi na omladinskoj konferenciji održanoj u Gradačcu, sa koje izvještava Aida Đugum:
VIDEO: Zašto mladi žele da napuste Balkan
Brojni mladi odlaze u inozemstvo u potrazi za što boljim uvjetima školovanja. Priliku za to imaju učenici mostarskog Koledža ujedinjenog svijeta, koji nastavu izvodi po posebnom međunarodnom programu. Oni su, naime, ovih dana prisustvovali još jednom sajmu desetak američkih univerziteta, koji je pratio Mirsad Behram:
Osim odlaska u druge zemlje, sve veći broj ljudi seli iz ruralnih u urbane sredine. Za razliku njih, mladi bračni par Hodžić koji živi u selu Nevizdraci u konjičkoj općini vjeruje da je perspektiva upravo u poljoprivredi i proizvodnji zdrave hrane. Detalje ima Mirsada Ćosić:
U Zenici je nedavno održan Regionalni sastanak lidera omladinskih organizacija, u kojem su sudjelovali mladi aktivisti iz sedam zemalja regije. Razmatrana je tematika omladinskog aktivizma i načini pribavljanja podrške fondova Europske unije. Domaćin prvom bh. susretu ove vrste bila je zenička organizacija Naša djeca. Informiše Šerif Babić:
Pozitivne i lijepe priče kojih je malo u vremenu u kojem živimo često padaju u drugi plan jer nam je stvarnost prepuna onih negativnih koje svakodnevno vidimo i doživljavamo. Jednu pozitivnu priču o uspješnim mladim ljudima iz grada na Uni donosi Dženita Duraković:
Facebook Forum