Čelnica desničara Giorgia Meloni (Đorđa) proglasila je pobjedu na vanrednim parlamentanim izborima u Italiji i na putu je da postane prva žena premijer te zemlje.
Očekuje se da će Meloni formirati prvu desničarsku vladu u Italiji od Drugog svjetskog rata.
Ona je nakon glasanja 25. septembra rekla da će njena stranka Braća Italije (Fratelli d'Italia) "vladati za sve" i da neće iznevjeriti povjerenje građana.
"Italijani su poslali jasnu poruku podrške desničarskoj vladi koju predvode Braća Italije", rekla je Meloni novinarima u Rimu držeći natpis u rukama "Hvala, Italijo".
Očekuje se da će ona osvojiti nešto više od 26 posto glasova, na osnovu preliminarnih rezultata, ispred njenog najbližeg rivala Enrica Letta (Enriko Leto) iz stranke lijevog centra.
Letta je izjavio da planira dati ostavku na toj funkciji nakon poraza na vanrednim parlamentanim izborima u Italiji.
On je na pres-konferenciji rekao da će za sada ostati na funkciji, ali da se neće ponovo kandidovati na sljedećem kongresu stranke koji će biti održan u bliskoj budućnosti.
Letta je pobjedu desničarske stranke, koju predvodi Meloni, nazvao "tužnim danom za Italiju i Evropu".
Prema dosadašnjim rezultatima, Demokratska stranka osvojila je 19,31 posto glasova, a Pokret pet zvijezda (Movimento cinque stelle) 14,96 posto glasova.
Alijansa, koja uključuje i krajnje desničarsku Ligu Mattea (Mateo) Salvinija i stranku Forca Italija (Forza Italia) bivšeg premijera Silvija Berlusconija (Berluskoni) će, prema sadašnjim rezultatima, kontrolisati i Senat i donji dom sa oko 44 posto glasova.
Uspjeh stranke Giorgije Meloni na glasanju prikrio je činjenicu da su njeni saveznici postigli slabe rezultate. Salvinijeva stranka osvojila je nešto manje od devet posto glasova, a Forca Italija manje od osam posto.
Odluka o tome ko će postati sljedeći lider Italije je na predsjedniku Sergiju Mattarelli (Serđo Matarela), a za to će biti potrebno vrijeme.
Ranije ove godine ona je iznijela svoje prioritete, koji uključuju prirodnu, biološku porodicu, "ne LGBT lobiju, da seksualnom identitetu, ne rodnoj ideologiji, ne islamističkom nasilju, da obezbjeđivanju granica, ne masovnoj migraciji, ne velikim međunarodnim finansijama, te ne briselskim birokratama".
