Knaus: Evropa treba nagraditi reforme

Već za par sedmica će se u Briselu, na samitu posvećenom proširenju, Zapadni Balkan opet naći u fokusu. Tu se očekuje i potpisivanje sporazuma o prijemu sa Hrvatskom, davanje datuma za početak završnih pregovora sa Crnom Gorom, a ukoliko do tada suštinski obnovi dijalog sa Kosovom, i Srbija se može nadati kandidatskom statusu.

A Bosna i Hercegovina? Ničemu - jer, po svemu sudeći, neće imati ništa da stavi na sto kao razlog zašto bi joj se omogućio korak naprijed prema Evropi.

Datum je 9. decembar i Evropljani su, između bavljenja dramitičnim tokom kriza, sudbine eura i budućnosti Unije, ipak ostavili prostora za nastavak procesa proširenja - tamo gdje on pokazuje progres.

Nisu naivni - pored svih problema, posljednji krug proširenja je donio novu, svježu snagu, poticaj ekonomiji, više proevropskih žitelja Unije nego što su se skeptici nadali. Zato se proširenje mora nastaviti, uvjeren je direktor Evropske inicijative za stabilnost iz Berlina, Gerald Knaus, koji, za dobro Evropljana, želi da taj proces zadrži i kredibilitet.

“Snaga proširenja, koja donosi promjene, snaga reformi, zavisi od kredibiliteta procesa. Vidjeli smo zadnjih godina da se taj kredibilitet topi. Makedonija je očigledan primjer iz više razloga. Godinama je kandidat, blokirana od strane Grčke zbog imena, tako da je tu ostalo jako malo od kredibiliteta. A to nije dobro za sam proces. Jedini način da se vrati povjerenje u proširenje nije putem govora, konferencija, velikih samita, već pokazujući da će reforme biti nagrađene. Dakle, ako Crna Gora započne naredne godine pregovore o prijemu, biće to jasan znak da i ostale države mogu da slijede. I to je drugačija situacija, više ohrabrujuća nego što bi bilo ko do prije par mjeseci i mogao pomisiti. Bh. paradoks je, na primjer, da ta zemlja nije čak ni predala aplikaciju za evropsko članstvo, što znači da Bosanci i Hercegovci do sada čak nisu zvanično ni rekli da žele da se pridruže Evropskoj uniji. Naravno, rečeno im je da to treba da učine jer su i ostali to učinili. Bez obzira na sve, ako nisu uradili kao što je to uradila, recimo, Hrvatska, Makedonija, tada im ne možete pomoći. Ne možete bilo šta dati ako čak nemaju želje i uvjerenja da se žele pridružiti. Po meni, je to prvi korak i Bosna i Hercegovina to mora uraditi što je prije moguće“, istakao je Knaus.

Srbija prema Kosovu kao Zapadna prema Istočnoj Njemačkoj

Ipak, konkretan datum za Crnu Goru značiće, uvjeren je Knaus, jasnu šansu za ostale - ne samo da čekaju na sličnu sudbinu, već i da joj krenu u susret.

„Mislim da Crna Gora nudi šansu. Ako započnu pregovori o prijemu sa Crnom Gorom - ono što mi zagovaramo i ja sam, razgovarajući sa ljudima zaduženim za proširenje u evropskim prijestolnicama - ako primjera radi, Crna Gora dođe do faze kada će Evropska komisija da im objasni šta i kako treba da čine, tada treba da pozovu i delegacije svih balkanskih kandidata i potencijalnih kandidata da budu tu i na neki način učestvuju. Dakle, Crna Gora nudi šansu ne samo za jednu državu, već i za ostale, jer ono što želimo spriječiti jeste da se ne otvori novi procijep u regionu između par država koje idu naprijed i ostalih koji zaostaju. Veoma važno za Komisiju da razmisli kako da Bosanci, Albanci, Srbi, na neki način ipak započnu sa pripremama za završne pregovore“, ocjenjuje on.

Što se tiče Srbije, tu sudbina kandidatskog statusa ovisi direktno od dobre volje Beograda da obnovi, i to suštinski, pregovore sa Prištinom.

„Stav naše organizacije je da Srbija zaslužuje status kandidata, za sve ono što se zbivalo tokom posljednjih par godina, posebno za tešku saradnju sa Haškim sudom. Međutim, da budemo realni, mislim da Srbija neće otvoriti pregovore bez mnogo jasnije politike i pozicije prema Kosovu. Jednostavno, takvo je raspoloženje u Berlinu. Ja tamo provodim vrijeme i razgovaram sa onima koji kreiraju politiku. Ljudi, oni koji kreiraju politiku u Beogradu, još uvijek ne cijene stav Njemačke - njemački vojnik KFOR-a je ubijen, u situaciji gdje Njemačka misli da bi trebala biti mirna. Uz ovo, u Berlinu postoji uvjerenje, opravdano ili ne, da neki u vladi u Beogradu misle da su zbivanja na sjeveru Kosova legitimna i da sa tim treba nastaviti, naravno, ne nasilno, ali da oni ne čine ništa što bi trebalo da čine kako bi se smirile prilike. Njemačka zato kaže: takva država ne može otvoriti proces pregovaranja. Takvo je osjećanje u Berlinu i veoma je jako - dolazi iz kabineta kancelarke i ljudi koji rade sa gđom Merkel, dolazi iz Ministarstva vanjskih poslova, Bundestaga. Djelimično može biti i izgovor ako ste skeptik prema proširenju, ali to ide iznad toga. Sada u Njemačkoj postoji utisak da Srbija ima izbor. Niko neće tražiti da Srbija prizna Kosovo, ali mora da se prema njemu odnosi kao što se Zapadna Njemačka odnosila prema Istočnoj - kao prema državi koju ne priznaješ, ali sa kojom moraš da imaš posla, i to prihvataš. Ako Srbija ne čini tako, čini težim posao Evropske unije na Kosovu, radi u suprotnosti sa vanjskom politikom Unije i biće zato blokirana. To je osjećaj kakav imam u Berlinu i ne mogu suditi kakva će biti reakcija zvaničnog Beograda u - za njih - izbornoj godini”, kazao je Knaus.

A obnavljanje pregovora Beograda i Prištine bi moglo uslijediti već u ovaj ponedjeljak. Većina balkanskog društva će početkom narednog mjeseca, očito, dobiti i potvrdu nastojanja da se što više približe evropskim strukturama. Svima po zasluzi, kažu evropski zvaničnici, sliježući ramenima onima koji od samita proširenja ne očekuju ama baš ništa.