Autor: Todd Prince, Priredila: Una Čilić
Kako pozivi za reformu organa za sprovođenje zakona u Sjedinjenim Državama postaju sve glasniji nakon smrti Georgea Floyda, jedna ideja sa ciljem promjene načina razmišljanja javnosti o sigurnosti, brzo dobija na značaju, kako same javnosti tako i pojedinih dužnosnika.
“Ukidanje budžeta za policiju” postao je nacionalni poziv vođen pokretom Black Lives Matter nakon najnovijeg niza incidenata u kojima su Afroamerikanci umrli zbog postupaka policajaca bijelaca.
Ovaj poziv odjeknuo je u Minneapolisu gdje je 25. maja umro Floyd, te je privukao pažnju i u drugim većim američkim gradovima, ali i među političarima.
Šta znači "smanjenje budžeta policije”?
Kada demonstranti i građanski lideri pozivaju na “smanjenje policijskog budžeta”, oni ne misle na “napuštanje” takvog sistema ili “raspuštanje” policije, kao što su pojedini kritičari to opisali.
Umjesto toga, oni žele da dio novca iz budžeta koji se izdvaja za policijske snage, bude preusmjeren u škole, centre za zapošljavanje, ustanove za mentalno zdravlje i pristupačno stanovanje.
Prema podacima studije Centra za popularnu demokratiju, većina velikih američkih gradova izdvaja više od četvrtine svojih općih rashoda za policiju.
'Pravda za Georgea Floyda'
Brojni akademici i građanski lideri kažu da su siromaštvo, nezaposlenost i problemi sa mentalnim zdravljem osnovni uzroci kriminala, te da bi adekvatno rješavanje ovih problema bilo efikasnije od većeg broja policajaca na ulicama.
“Potrebna su nam ozbiljna ulaganja u obrazovanje, programe zapošljavanja, ulaganja u stvarnu, smislenu i pravednu jedinstvenu zdravstvenu zaštitu i manje policije koja patrolira ulicama”, napisala je 5. juna u tweetu Kailee Scales, izvršna direktorica Black Lives Matter Globalne mreže.
Šta Amerikanci misle o toj ideji?
Uprkos protestima širom zemlje protiv policijske brutalnosti i velikom izdvajanju iz budžeta za policiju i sigurnost, ankete pokazuju da se većina Amerikanaca ne slaže sa smanjenjem policijskog budžeta.
Istraživanje objavljeno 1. juna koje su radili YahooNews/YouGov pokazuje da su skoro dvije trećine Amerikanaca protiv rezanja finansiranja za policiju, dok je svega 16 posto bilo za.
Isto istraživanje pokazalo je da gotovo 60 posto Amerikanaca ima “u određenoj mjeri” pa do “značajnog” povjerenja u policiju. Ova brojka je veća u odnosu na druge institucije uključujući univerzitete, crkve, medije i korporacije.
No, istraživanje koje je 2016. godine proveo Institut Cato iz Washingtona pokazalo je da su, godinama prije Floydove smrti i aktuelnih protesta, većina Amerikanaca, različitih rasa, bili za policijske reforme, uključujući prestanak rasnog profiliranja i korištenja vojnog oružja.
Šta kažu predsjednički kandidati?
Predsjednik Donald Trump, koji će na izborima 3. novembra tražiti još jedan četverogodišnji mandat, zajedno sa demokratskim kandidatom, bivšim potpredsjednikom SAD-a, Joe Bidenom, kritikovao je pozive na smanjenje budžeta.
U tweetu objavljenom 8. juna Trump je izjednačio smanjenje finansiranja za policiju sa napuštanjem, odnosno drugim riječima, povlačenjem cijele podrške za policiju. On je također naveo da vjeruje kako bi veliko smanjenja budžeta za policiju dovela do narušavanja reda i zakona.
Biden se također protivi pozivu za smanjenjem finansiranja, ali vjeruje da postoji “hitna potreba” za reformom, rekao je glasnogovornik njegove kampanje 8. juna.
Demokratski predsjednički kandidat je također 9. juna rekao da federalna savezna pomoć policiji treba biti uvjetovana time da li ispunjavaju “osnovne standarde pristojnosti i časti” i mogu li “pokazati da mogu zaštititi sve ljude u zajednici”.
Da li bi smanjenje budžeta utjecalo na porast kriminala?
Mnogi aktuelni, ali i bivši policijski službenici smatraju da bi došlo do porasta kriminala. Pojedini političari, naročito republikanci, dijele isto mišljenje.
Bivši policajac, predavač u školi za kriminologiju i krivično pravo Univerziteta Arizona, Afroamerikanac Kevin Robinson, kaže da, iako je analiza potrošnje uvijek dobra stvar, smanjenje budžeta bi moglo dovesti do porasta kriminala.
“Zločine obično počine osobe koje procjenjuju mogućnost hapšenja. Kada je vjerovatnoća da će biti uhapšeni velika, šansa da će počiniti kriminal je manja. Dakle, obrnuto, ako postoji mala šansa uhićenja, bit će više zločina”, pojašnjava Robinson.
Wesley Hunt, Afroamerikanac i republikanski kandidat za američki Kongres iz distrikta koji se većinski nalazi u Hustonu, gdje je Floyd odrastao i gdje je sahranjen, odbacuje ideju o smanjenju resursa za policiju.
“Mali broj policajaca koji zloupotrebljavaju svoje ovlasti treba odgovarati za svoja djela. Tačka. Ali smanjenje budžeta ili raspuštanje policije je opasan potez koji bi mogao povećati kriminal i dovesti do toga da još više nevinih ljudi iz Hustona nastrada,” napisao je Hunt u tweetu 8. juna.
Međutim, kritičari smatraju da je na ulicama već previše policajaca, naročito u siromašnim zajednicama u kojima žive Afroamerikanci, te da bi veoma često, situacije u kojima oni reaguju, bolje riješili profesionalci, poput socijalnih radnika i stručnjaka za mentalno zdravlje.
Alex Vitale, profesor sociologije na Koledžu Brooklyn u New Yorku i autor knjige “End of Policing” (Kraj policije), kaže da oko četvrtina ljudi koje policija svake godine ubije u SAD imaju probleme sa mentalnim zdravljem.
On smatra kako policajci nemaju “prave alate” da se odnose sa ljudima koji imaju mentalnih poteškoća.
“Moramo obnoviti institucije mentalnog zdravlja, stvoriti kapacitet za odgovor u krizi u roku od dvadeset i četiri sata, i skloniti policiju od bavljenja time”, rekao je Vitale za RSE/RL.
Policija bi također trebala biti uklonjena iz škola, kaže Vitale, dodavši da njihova prisutnost “kriminalizira” i “degradira” učenike, bez ikakvog uticaja na kriminal.
Škole u New Yorku imaju 5.000 policajaca, što premašuje broj školskih savjetnika, kaže Vitale.
Da li je bilo drugih pokušaja policijske reforme?
Kako je bijes rastao posljednjih godina zbog policijskog zlostavljanja Afroamerikanaca i drugih manjina u SAD, agencije za provođenje zakona provodile su reforme u pokušaju da riješe problem.
Policijski odjeli pokrenuli su obuke namjenjene sprječavanju pristrasnosti ili predrasudama koje se temelje na etničkoj pripadnosti i drugim faktorima, regrutovali su više ljudi iz manjinskih zajednica, te zahtijevali od službenika da nose kamere.
Pojedini stručnjaci kažu da rezultati svega toga nisu baš impresivni.
“Ništa od toga ne funkcioniše”, kaže Vitale za engleski servis RSE/RL.
Bivši agent Centralne obavještajne agencije (CIA) u odjelu za borbu protiv terorizma, Philip Skinner, sada radi kao policajac na ulicama u Savani, američkoj saveznoj državi Georgiji. On kaže da se veliki dio policijske obuke ustvari fokusira na odbranu policajaca od civila.
U članku kojeg je napisao ranije ovog mjeseca za Washington Post, on je tvrdio da američke policijske uprave nalikuju na “okupacijske vojne snage”. Sličnu zabrinutost su izrazili i lideri zajednica i zagovornici policijske reforme.
Tokom godina, policijske snage širom zemlje su nabavljale opremu vojnog tipa, poput granata i snajperskih puški, te su u svoje programe uključivali vojne obuke.
Timovi za specijalno oružje i taktiku (SWAT), koji se, povijesno, raspoređuju za rješavanje situacija sa taocima i aktivnim strijelcima, sada se sve više koriste za rutinske stvari poput pretrage droga, što predstavlja nepotrebno ugrožavanje građana, kažu u svom izvještaju iz 2014. u Američkom savezu civilnih sloboda (ACLU).
Šta je predloženo u Kongresu?
Kao odgovor na proteste, demokrate iz Zastupničkog doma Kongresa, predložili su najveću policijsku reformu posljednjih godina, sve u cilju rješavanja policijske brutalnosti i diskriminacije.
Međutim, prijedlog zakona se nije bavio finansiranjem policije, što je u velikoj mjeri stvar država i gradova, a ne federalne vlade.
“Zakon o pravdi u policiji 2020.” predat je Kongresu 8. juna. Prema prijedlogu zakona, bilo bi zabranjeno ulaženje u domove bez prethodnog obavještenja osoba koje žive tu, ograničenje prenosa vojne opreme na državne i lokalne sigurnosne snage.
Prijedlog bi također snizio prag potreban za progon policijskih službenika zbog zlostavljanja, te bi bio uspostavljen nacionalni registar kako bi se spriječilo da loši službenici lako dobiju posao u nekoj drugoj agenciji za sprovođenje zakona.
Također se prijedlogom nastoje otkriti diskriminatorne policijske prakse u cilju razbijanja upotrebe sile na građane samo zbog njihove rase, spola, invaliditeta, religije ili dobi.
Šta rade gradovi?
Gradonačelnik Los Angelesa Eric Garcetti najavio je 3. juna da će njegova administracija srezati policijski budžet za čak 150 miliona dolara te da će preraspodijeliti novac za podršku manjinskim zajednicama.
Gradonačelnik New Yorka Bill de Blasio rekao je 7. juna da će preusmjeriti novac iz policijskog budžeta ka socijalnim službama.
U Minneapolisu gdje je ubijen George Floyd, većina gradskog vijeća obavezala se 7. juna da će raspustiti policijske snage, što je najradikalniji potez napravljen kao rezultat protesta.
Predsjedavajuća gradskog vijeća u Minneapolisu Lisa Bender rekla je da će program javne sigurnosti zamijeniti policijske snage, te da će sa stanovnicima voditi razgovor o tome. Nije ponudila vremenski okvir u kojem će doći do preuređenja policijskih snaga, ali je proces nazvala “dugoročnom obavezom”, i rekla da će policajci biti dio budućeg sigurnosnog programa.
Koji još prijedlozi postoje?
Dugogodišnji rat Sjedinjenih Država protiv droga, kojeg mnogi akademici i istraživači ocjenjuju neuspješnim, mogao bi postati potencijalna žrtva smanjenja policijskog budžeta.
Više od polovine svih policijskih resursa širom zemlje troši se na provedbu zakona vezanu za drogu, ali prodiranje droge u zajednice nije zaustavljeno, navode iz ACLU.
Rat protiv droga posebno je “poražavajući” za manjinske zajednice u kojima Afroamerikanci bivaju mnogo češće uhapšeni od bijelaca, navode iz ove grupe za ljudska prava.
Istraživanje Instituta Cato iz 2016. godine navodi da većina Amerikanaca favorizira tretiranje prekršaja koji uključuju drogu, kao manje prometne prekršaje, a ne krivična djela.
Vitale, profesor sociologije, smatra da bi Sjedinjene Države trebale dekriminalizirati droge, kao i seksualne usluge, ukazujući na, kako on smatra, uspjehe takvih politika u evropskim zemljama.
Brojne američke savezne zemlje poduzele su male korake ka smjeru dekriminalizacije marihuane, iako je na federalnom nivou ona još uvijek nezakonita.
Usred protesta zbog ubistva Georgea Floyda, guverner Virginije Ralph Northam rekao je 2. juna da je legalizacija marihuane korak ka rješavanju rasne nejednakosti.
Prijedlog zakona o dekriminalizaciji marihuane u Virginiji stupit će na snagu 1. jula.