U Bosni i Hercegovini već su počeli pregovori o formiranju nove vlasti. Nedoumica gotovo da nema. Stranke Dragana Čovića, Milorada Dodika i Bakira Izetbegovića činiće okosnicu te nove vlasti, kako sada stvari stoje. To praktično znači da će se raditi o matematičkoj, a ne programskoj koaliciji, jer šta bi zajedničko mogli imati u programima HDZ, SNSD i SDA? Zbog toga je i malo vjerovatno da će se početi ispunjavati obaveze na putu ka Evropskoj uniji, provesti presuda Sejdić-Finci, zaposliti polovina nezaposlenog bosanskohercegovačkog življa, ili nešto uraditi na ekonomskog oporavku zemlje.
Nešto više od dvije sedmice je prošlo od održanih izbora u Bosni i Hercegovini, a već su poznati mogući koalicioni partneri na državnom nivou. SDA, HDZ BiH i SNSD već danima u medijima najavljuju kako će baš oni, kao izborni pobjednici, formirati vlast i da se tu više ništa neće mijenjati.
Dragan Čović, lider HDZ-a BiH, u srijedu i četvrtak pregovora sa čelnim ljudima ostale dvije političke partije o tome:
„Mi smo davno rekli da su izborni pobjednici u RS-u partneri, izborni pobjednici u Federaciji kod Bošnjaka su partneri za vlast.“
Dragan Čović i Milorad Dodik koaliciju na državnom nivou najavljivali su i prije izbora, a političke emocije jedan prema drugom nisu krili ni u protekle četiri godine. Podupirali su se - Dodik Čovića u želji da formira treći entitet, a Čović se nije oglašavao o Dodikovoj želji za osamostaljivanjem Republike Srpske. Zbog toga ne čudi sljedeća Dodikova izjava:
„Nisam ovo dogovorio sa gospodinom Čovićem, ali sam uvjeren da HDZ i SNSD su nezaobilazni faktor u formiranju Savjeta ministara.“
Treći igrač u cijeloj priči, Stranka demokratska akcije, još uvijek se zvanično nije oglašavala o koalicionim partnerima. Potpredsjednik Bakir Izetbegović je u intervjuu za BHT rekao:
“Ne bi nam bilo mrsko da je došlo do pobjede bloka SDS/PDP u Republici Srpskoj. Vidjet ćemo da li oni imaju snagu da naprave većinu u Skupštini. Ali, u svakom slučaju, poštivat ćemo narodnu volju i surađivati ćemo sa SNSD-om.”
No, u Savezu za promjene u Republici Srpskoj misle da su oni ti koje je narod izabrao i da će činiti vlast na državnom nivou.
„Ja ću sve uraditi da Savjet ministara bude sastavljen od članica Saveza za promjene jer mislim da sam za to dobio potpuni legitimitet građana RS-a i da to sasvim sigurno omogućava i broj poslanika sa kojima raspolažemo“, poručuje Mladen Ivanić, lider PDP-a i novoizabrani član bh. Predsjedništva.
Ponovo pitanje fotelja
Bez obzira ko činio buduću državnu vlast, izvjesno je da će se raditi o matematičkoj a ne programskoj koaliciji, jer šta bi zajedničko mogle u programima imati SDA, SNSD i HDZ BiH.
Njima je, ako je suditi po izjavama koje daju, najvažnije ko će u koju fotelju zasjesti u naredne četiri godine, zbog čega je i malo vjerovatno da će se početi ispunjavati obaveze na putu ka Evropskoj uniji.
„Ako čovjek hoće moralno gledati, sa stanovišta civilizacijskih standarda, demokratskih standarda, teško je očekivati u bilo kojoj varijanti da bilo šta bude novo, odnosno bolje, jer su akteri, koji su i sada u igri, zapravo stari akteri. Kako od starih igrača očekivati neki novi koncept igre, kad su koncepti već uspostavljeni i kad se njihova logika zna - koristoljublje, prevare i sve ono što je BiH dovelo na posljednji stepenik Evrope, ono što je dovelo ove građane do siromaštva, naprosto do činjenice da pokušavaju preživjeti uz pomoć kontejnera. Šta možemo očekivati od ljudi koji su zemlju doveli dotle, u bilo kojoj kombinaciji?“, komentariše politički analitičar Esad Bajtal.
„Njihove su opcije potpuno drugačije – držati se na talasu tih nacionalnih priča i ubjeđivanja da svako od njih trojice štiti ovaj BiH, ovaj Hrvate, ovaj RS i tako će samo tu praviti određenu ravnotežu. Ne možete očekivati neki veliki napredak jer u njihovim programima nema ništa ozbiljno što bi govorilo o modernoj, proevropskoj ili uopšte jednoj civilizovanoj strukturi BiH i njenom napretku. Drugo, nemaju ljudi koji bi mogli da nose takve programe sve kada bi im neko dao kao zadatak iz Evrope. Tu mora da se ubaci mnogo nestranačkih ličnosti, mnogo stručnjaka, a oni to niti hoće, niti imaju, tako da ne vjerujem ni u naredne četiri godine da možemo nešto ozbiljnije očekivati“, ocjenjuje sociolog Ivan Šijaković.
Ukoliko ovih dana pregovori o novoj vlasti budu okončani, biće to najbrže formirana vlast od završetka rata do danas. Podsjećamo, prošloj je trebalo skoro 17 mjeseci da se konstituiše.
I iz Evropske unije apeluju da to bude što prije kako bi se krenulo sa toliko neophodnim reformama - prvenstveno presudom Sejdić-Finci. No, ovu temu još niko ni ne pominje, a kamoli one koje se tiču rasta privrede, zapošljavanja, ekonomskog oporavka. One su i dalje, za izborne pobjednike, ad acta.
