Napad izrealske vojske u Sredozemnom moru, u kojem je poginulo najmanje devet osoba, skrenuo je pažnju svjetske javnosti na blokadu teritorije koja već dugo traje, rekao je generalni sekretar UN Ban Ki mun.
"Ova tragedija samo je naglasila o koliko ozbiljnom problemu se radi. Ovako dugotrajana blokada Gaze je kontraproduktivna, neodrživa i nemoralna. Kažnjava nevine civile. Treba smjesta da bude prekinuta od strane izraelskih vlasti", poručio je Ki mun poslije razgovora sa ambasadorima stalnih članica Savjeta bezbijednosti UN i predstavnicima Izraela, Turske i arapskih zemalja pri UN.
Izraelski premijer Benjamin Netnijahu odbija mogućnost deblokade Gaze, braneći to tvrdnjom da je na taj način potrebno spriječiti prolaz za rakete i drugo oružje koje se preko Gaze krijumčare za Iran.
“Međunarodna zajednica ne može sebi dozvoliti iransku luku u Mediteranu. Prije 15 godina sam upozorio na razvoj iranskog oružja. Ljudi sada prepozanaju tu opasnost. Danas ja upozoravam na rastuću volju da se onemogući da Iran osnuje vojnu luku pored Izaela, tačno pored Evrope. Iste zemlje koje nas danas kritikuju treba da znaju da će biti mete sjutra”, rekao je izraelski premijer.
SAD su glasale protiv rezolucije Savjeta UN-a za ljudska prava, kojom se osuđuje Izrael zbog napada na konvoje brodova koji su nosili pomoć pojasu
Benjamin NetanjahuGaze. Portparol Stejt departmenta Filip Krauli rekao je da Sjedinjene države smatraju da Izraelu nije data mogućnost da istraži šta se dogodilo u tom incidentu.
"Ta rezolucija predstavlja istrčavanje sa zaključcima. Izrealu nije pružena prilika da sprovede istragu, a sva odgovornost je svaljena na Izrael, što je neprihvatljivo", rekao je Krauli. Portparol Stejt departmenta je podsetio da su SAD podržale predsjedničko saopštenje Savjeta bezbjednosti UN u kome se zahtijeva hitna, kredibilna, transparentna i nepristrasna istraga.
Izreal je ranije odbijao da prihvati istragu koju je takođe naložio Savjet bezbjednosti UN i vrlo je vjerovatno da će i ovoga puta učiniti isto. To nagovještava i izajava vladinog portparola Marka Regeva koji je rekao da je Izrael sposoban da samostalno sprovede istragu.
U međuvremenu su u Tursku stigle stotine deportovnih humanitarnih aktivista iz Izraela, zajedno sa tijelima devet poginulih u napadu izraelskih komandosa na humanitarnu flotu za Gazu. Topao doček priredio im je turski vicepremijer Bulent Arinc.
Na aeredromu je bilo oko hiljadu ljudi koji su mahali turskim i palestinskim zastavama. U kratkom govoru na aerodromu potpredsjednik turske vlade je Izrael nazavao piratima i rekao da Vlada pozdravalja kontroverznu tursku humanitarnu organizaciju, koja je igrala ključnu ulogu u organizovanju konvoja, a koju izraelska strana optužuje za terorizam.
Međunarodna komisija
Neki od aktivista ispričali su svoje zastrašujuće iskustvo prilikom napada izraelskih komandosa.
U međuvremenu je nova flota krenula za Gazu u namjeri da probiju blokadu. Na jednom od dva broda koja su zbog tehničkih problema morala da se vrate nalazila se nobelov laureat Maired Korigan Megir. Ostali brodovi koji su krenuli trebalo bi da stignu u region najaksnije u subotu, a izraelske vlasti ponavljaju da neće dozvoliti pristajanje.
Izraelska vojska je 31. maja u Sredozemnom moru napala jedan od šest brodova koji su prevozili humanitarnu pomoć stanovnicima Gaze, koji su pod izraelskom blokadom od 2007. godine, kada je vlast preuzeo radikalni palestinski pokret Hamas.
Povratak turskih aktivista u IstambulSavjet za ljudska prava UN odlučio je da se pošalje međunarodna komisija u Izrael, kako bi se ispitale okolnosti smrtonosnog upada izraelskih mornaričkih komandosa na konvoj brodova koji je nosio pomoć pojasu Gaze.
Savjet je usvojio rezoluciju sa 32 glasa za, tri protiv i devet uzdržanih. Protiv su glasale SAD, Norveška i Italija, a ostale zemlje Evropske unije, su se uzdržale, kao i Japan. U nacrtu rezolucije, koju su sponzorisale arapske države, oštro se osuđuje Izrael i navodi da je ta zemlja prekršila međunarodno pravo kada je preuzela kontrolu nad brodovima nasred Sredozemnog mora.
Rezolucija poziva Izrael da ukine blokadu pojasa Gaze i snabdije ga momentalno humanitarnom pomoći, uključujući hranu, gorivo i lijekove. Zemlje EU su rekle da su pokušale da promijene riječi u dokumentu kako bi mogle da glasaju za, ali bez uspjeha.
Holandija je rekla da Savjet za ljudska prava ne bi trebalo da ide izvan odluke Savjeta bezbjednosti UN početkom ove nedelje, u kojoj su osuđeni akti koji su doveli do smrti prilikom upada i poziva na "vjerodostojnu i transparentnu" istragu bez nametanja prirode istrage.
Istovremeno mediji podsjećaju da je usvojena rezolucija slična onoj koju je Savjet usvojio poslije tronedeljne izraelske vojne operacije "Čvrsto olovo" krajem 2008. godine, da se osnuje komisija koju je predvodio bivši tužilac Haškog tribunala, južnoafrički sudija Ričard Goldston.
Izrael s tom komisijom nije sarađivao, a ona je optužila i izraelsku stranu i Hamas, koji vlada pojasom Gaze, za ratne zločine i moguće zločine protiv čovečnosti, ali su kritike na račun Izraela bile oštrije.
"Ova tragedija samo je naglasila o koliko ozbiljnom problemu se radi. Ovako dugotrajana blokada Gaze je kontraproduktivna, neodrživa i nemoralna. Kažnjava nevine civile. Treba smjesta da bude prekinuta od strane izraelskih vlasti", poručio je Ki mun poslije razgovora sa ambasadorima stalnih članica Savjeta bezbijednosti UN i predstavnicima Izraela, Turske i arapskih zemalja pri UN.
Izraelski premijer Benjamin Netnijahu odbija mogućnost deblokade Gaze, braneći to tvrdnjom da je na taj način potrebno spriječiti prolaz za rakete i drugo oružje koje se preko Gaze krijumčare za Iran.
“Međunarodna zajednica ne može sebi dozvoliti iransku luku u Mediteranu. Prije 15 godina sam upozorio na razvoj iranskog oružja. Ljudi sada prepozanaju tu opasnost. Danas ja upozoravam na rastuću volju da se onemogući da Iran osnuje vojnu luku pored Izaela, tačno pored Evrope. Iste zemlje koje nas danas kritikuju treba da znaju da će biti mete sjutra”, rekao je izraelski premijer.
SAD su glasale protiv rezolucije Savjeta UN-a za ljudska prava, kojom se osuđuje Izrael zbog napada na konvoje brodova koji su nosili pomoć pojasu
"Ta rezolucija predstavlja istrčavanje sa zaključcima. Izrealu nije pružena prilika da sprovede istragu, a sva odgovornost je svaljena na Izrael, što je neprihvatljivo", rekao je Krauli. Portparol Stejt departmenta je podsetio da su SAD podržale predsjedničko saopštenje Savjeta bezbjednosti UN u kome se zahtijeva hitna, kredibilna, transparentna i nepristrasna istraga.
Izreal je ranije odbijao da prihvati istragu koju je takođe naložio Savjet bezbjednosti UN i vrlo je vjerovatno da će i ovoga puta učiniti isto. To nagovještava i izajava vladinog portparola Marka Regeva koji je rekao da je Izrael sposoban da samostalno sprovede istragu.
U međuvremenu su u Tursku stigle stotine deportovnih humanitarnih aktivista iz Izraela, zajedno sa tijelima devet poginulih u napadu izraelskih komandosa na humanitarnu flotu za Gazu. Topao doček priredio im je turski vicepremijer Bulent Arinc.
Na aeredromu je bilo oko hiljadu ljudi koji su mahali turskim i palestinskim zastavama. U kratkom govoru na aerodromu potpredsjednik turske vlade je Izrael nazavao piratima i rekao da Vlada pozdravalja kontroverznu tursku humanitarnu organizaciju, koja je igrala ključnu ulogu u organizovanju konvoja, a koju izraelska strana optužuje za terorizam.
Međunarodna komisija
Neki od aktivista ispričali su svoje zastrašujuće iskustvo prilikom napada izraelskih komandosa.
U međuvremenu je nova flota krenula za Gazu u namjeri da probiju blokadu. Na jednom od dva broda koja su zbog tehničkih problema morala da se vrate nalazila se nobelov laureat Maired Korigan Megir. Ostali brodovi koji su krenuli trebalo bi da stignu u region najaksnije u subotu, a izraelske vlasti ponavljaju da neće dozvoliti pristajanje.
Izraelska vojska je 31. maja u Sredozemnom moru napala jedan od šest brodova koji su prevozili humanitarnu pomoć stanovnicima Gaze, koji su pod izraelskom blokadom od 2007. godine, kada je vlast preuzeo radikalni palestinski pokret Hamas.
Savjet je usvojio rezoluciju sa 32 glasa za, tri protiv i devet uzdržanih. Protiv su glasale SAD, Norveška i Italija, a ostale zemlje Evropske unije, su se uzdržale, kao i Japan. U nacrtu rezolucije, koju su sponzorisale arapske države, oštro se osuđuje Izrael i navodi da je ta zemlja prekršila međunarodno pravo kada je preuzela kontrolu nad brodovima nasred Sredozemnog mora.
Rezolucija poziva Izrael da ukine blokadu pojasa Gaze i snabdije ga momentalno humanitarnom pomoći, uključujući hranu, gorivo i lijekove. Zemlje EU su rekle da su pokušale da promijene riječi u dokumentu kako bi mogle da glasaju za, ali bez uspjeha.
Holandija je rekla da Savjet za ljudska prava ne bi trebalo da ide izvan odluke Savjeta bezbjednosti UN početkom ove nedelje, u kojoj su osuđeni akti koji su doveli do smrti prilikom upada i poziva na "vjerodostojnu i transparentnu" istragu bez nametanja prirode istrage.
Istovremeno mediji podsjećaju da je usvojena rezolucija slična onoj koju je Savjet usvojio poslije tronedeljne izraelske vojne operacije "Čvrsto olovo" krajem 2008. godine, da se osnuje komisija koju je predvodio bivši tužilac Haškog tribunala, južnoafrički sudija Ričard Goldston.
Izrael s tom komisijom nije sarađivao, a ona je optužila i izraelsku stranu i Hamas, koji vlada pojasom Gaze, za ratne zločine i moguće zločine protiv čovečnosti, ali su kritike na račun Izraela bile oštrije.