Sud u Westminsteru u Londonu odredio je da 6. jula zvanično počinje suđenje u predmetu izručenja bivšeg člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića Srbiji koja ga traži zbog navodnog ratnog zločina.
Sudija koji će voditi proces je Timothy Workman. Proces će prema procjenama trajati pet dana nakon čega će biti donesena i konačna odluka o ekstradiciji.
Srbijanska strana je nastojala izbjeći Workmana, kaže član Ganićevog pravnog tima Damir Arnaut.
Obje strane prezentiraće argumente 6. jula, kada zvanično počinje suđenje, a do tada će se sudu podnijeti dokumentacija, kaže Arnaut:
“Naša odbrana ima da do 18. maja da dostavi sve materijale i sve argumente, kao i listu svjedoka i njihove pisane izjave. Srbijanska strana, odnosno englesko tužilaštvo potom ima do 15. juna da odgovori na to i za 6. juli je zakazan početak suđenja koje će trajati nekih pet dana, gdje će se pred sudom prezentirati argumenti jedne i druge strane, kao i eventualno izvođenje svjedoka ukoliko bude potrebno mimo njihovih pisanih iskaza.“
Srbija je na ročištu 13. aprila dostavila zahtjev za Ganićevo izručenje.
Pred britanskim pravosuđem vodi se i paralelni proces protiv Tužilaštva Srbije kojim Ganićeva odbrana želi dokazati da je Srbija učinila grubu povredu međunarodnog prava, te zloupotrijebila britanske zakone i sudove. Ovaj proces počeće 11. juna, kaže Arnaut:
“Tu ćemo obarati srbijanski zahtjev na osnovu argumenata po nadležnosti. Dakle, to je jedan paralelni proces koji ne ulazi u meritum. Naravno, ukoliko dobijemo taj proces, onda će sve biti gotovo. Ukoliko ne dobijemo, ovaj proces o meritumu i dalje ostaje.“
Ganić, kojeg Tužilaštvo Srbije tereti za ratni zločin zbog pogibije vojnika JNA u incidentu prilokom povlačenja u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu maja 1992. godine, uhapšen je 1. marta na londonskom aerodromu Heathrow.
Iz pritvora je pušten uz kauciju od 300.000 funti, te ima zabranu napuštanja Velike Britanije do okončanja procesa o izručenju.
Ejup Ganić, bivši član Predsjedništva BiH, uhapšen je 1. marta na londonskom aerodromu Heathrow prilikom povratka u BiH na osnovu privremenog naloga Srbije za ekstradiciju zbog navodne odgovornosti za incidemt prilikom povlačenja kolone JNA iz Sarajeva u maju 1992. godine, kada je poginulo nekoliko vojnika.
Ganić je 11. marta pušten iz pritvora uz kauciju da se brani sa slobode, a na ročištu od 5. do 14. jula pred vijećem Suda za ekstradicije u Londonu održana je glavna rasprava povodom zahtjeva Srbije za izručenje.
Sud u Londonu odbio je 27. jula zahtjev kao politički motiviran. (Pročitajte prevod presude)
Ganić je na prvim demokratskim izborima u BiH 1990. godine izabran u sedmočlano Predsjedništvo BiH kao član Stranke demokratske akcije.
Drugog i trećeg maja 1992., uoči i na dan napada u Dobrovoljačkoj ulici, Ganić je mijenjao Aliju Izetbegovića na čelu Predsjedništva za vrijeme njegovog zarobljavanja od strane JNA. Optužnica Tužilaštva Srbije, podignuta 2008. godine, tereti Ganića za izdavanje naredbi za napad na jedinicu JNA.
Haški tribunal je 2003. rekao da nema dovoljno dokaza za optuživanje Ganića za ratni zločin dok Sud BiH provodi istragu o ovom slučaju.
Ganić je nakon rata u BiH bio predsjednik Federacije BiH.
Sve o slučaju Ganić:
Vijesti, analize, komentari, svjedočenja učesnika i snimci dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici
Sudija koji će voditi proces je Timothy Workman. Proces će prema procjenama trajati pet dana nakon čega će biti donesena i konačna odluka o ekstradiciji.
Srbijanska strana je nastojala izbjeći Workmana, kaže član Ganićevog pravnog tima Damir Arnaut.
Obje strane prezentiraće argumente 6. jula, kada zvanično počinje suđenje, a do tada će se sudu podnijeti dokumentacija, kaže Arnaut:
“Naša odbrana ima da do 18. maja da dostavi sve materijale i sve argumente, kao i listu svjedoka i njihove pisane izjave. Srbijanska strana, odnosno englesko tužilaštvo potom ima do 15. juna da odgovori na to i za 6. juli je zakazan početak suđenja koje će trajati nekih pet dana, gdje će se pred sudom prezentirati argumenti jedne i druge strane, kao i eventualno izvođenje svjedoka ukoliko bude potrebno mimo njihovih pisanih iskaza.“
Srbija je na ročištu 13. aprila dostavila zahtjev za Ganićevo izručenje.
Pred britanskim pravosuđem vodi se i paralelni proces protiv Tužilaštva Srbije kojim Ganićeva odbrana želi dokazati da je Srbija učinila grubu povredu međunarodnog prava, te zloupotrijebila britanske zakone i sudove. Ovaj proces počeće 11. juna, kaže Arnaut:
“Tu ćemo obarati srbijanski zahtjev na osnovu argumenata po nadležnosti. Dakle, to je jedan paralelni proces koji ne ulazi u meritum. Naravno, ukoliko dobijemo taj proces, onda će sve biti gotovo. Ukoliko ne dobijemo, ovaj proces o meritumu i dalje ostaje.“
Ganić, kojeg Tužilaštvo Srbije tereti za ratni zločin zbog pogibije vojnika JNA u incidentu prilokom povlačenja u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu maja 1992. godine, uhapšen je 1. marta na londonskom aerodromu Heathrow.
Iz pritvora je pušten uz kauciju od 300.000 funti, te ima zabranu napuštanja Velike Britanije do okončanja procesa o izručenju.
Slučaj Ganić
Slučaj GanićEjup Ganić, bivši član Predsjedništva BiH, uhapšen je 1. marta na londonskom aerodromu Heathrow prilikom povratka u BiH na osnovu privremenog naloga Srbije za ekstradiciju zbog navodne odgovornosti za incidemt prilikom povlačenja kolone JNA iz Sarajeva u maju 1992. godine, kada je poginulo nekoliko vojnika.
Ganić je 11. marta pušten iz pritvora uz kauciju da se brani sa slobode, a na ročištu od 5. do 14. jula pred vijećem Suda za ekstradicije u Londonu održana je glavna rasprava povodom zahtjeva Srbije za izručenje.
Sud u Londonu odbio je 27. jula zahtjev kao politički motiviran. (Pročitajte prevod presude)
Ganić je na prvim demokratskim izborima u BiH 1990. godine izabran u sedmočlano Predsjedništvo BiH kao član Stranke demokratske akcije.
Drugog i trećeg maja 1992., uoči i na dan napada u Dobrovoljačkoj ulici, Ganić je mijenjao Aliju Izetbegovića na čelu Predsjedništva za vrijeme njegovog zarobljavanja od strane JNA. Optužnica Tužilaštva Srbije, podignuta 2008. godine, tereti Ganića za izdavanje naredbi za napad na jedinicu JNA.
Haški tribunal je 2003. rekao da nema dovoljno dokaza za optuživanje Ganića za ratni zločin dok Sud BiH provodi istragu o ovom slučaju.
Ganić je nakon rata u BiH bio predsjednik Federacije BiH.
Sve o slučaju Ganić:
Vijesti, analize, komentari, svjedočenja učesnika i snimci dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici
