Hladni rat ponovno se sve češće spominje u Evropi, kao i davnih pedesetih godina prošloga stoljeća. Odnosi Zapada i Istoka sve su složeniji, posebno nakon ruskog uplitanja u Ukrajinu i aneksije ukrajinskog poluotoka Krim. Uslijedile su sankcije međunarodne zajednice prema Moskvi, a Moskva je na jednaki način odgovorila EU i SAD-u.
Istraživanje koje je Gallup proveo u ljeto 2015. među stanovnicima istočne Evrope i u Zajednici nezavisnih država (ZND) koju čine Rusija i bivše sovjetske republike pokazalo je da za jedne najveća prijetnja Rusija, a za druge to su Sjedinjene Američke Države.
Krajem marta ove godine Pentagon je objavio planove da će rasporediti dodatne snage NATO-a na istočne granice Alijanse kako bi se spriječilo agresivno ponašanje Rusije.
Nekoliko članica Sjevernoatlantskog vojnog saveza koje su u doba Hladnog rata bile pod sovjetskom sferom utjecaja plaše se mogućeg ruskog uplitanja u njihova sigurnosna, kao i pitanja suvereniteta.
Tako stanovnici Poljske, i to čak 69 posto, smatraju da je najveća prijetnja za njih Rusija. U Estoniji je taj postotak 58%, u Rumunjskoj 57%, Letoniji i Litvi 46%,odnosno 42%. U državama istočne Evrope koje nisu članice Unije za većinu ispitanika su veća prijetnja SAD, nego Rusija.
U Gallupovom istraživanju, primjerice, stanovnici Grčke kao prijetnju ne vide ni SAD, ni Rusiju. Njih 39 posto kao najveću prijetnju izdvajaju Njemačku, što se dovodi u vezu s mjerama štednje na kojima je inzistirao Berlin.
Stanovnici Kosova i Albanije prije će kao prijetnju imenovati Srbiju, nego SAD ili Rusiju.
U Srbiji će reći da najveću prijetnju predstavljaju Sjedinjene Države i to zbog američke podrške nezavisnosti Kosova.
Po Gallupu, stavovi građana u ZND su i najviše pomiješani i tek neznatno veći broj njih će prije vidjeti Rusiju kao prijetnju, nego SAD. Čak 52 posto stanovnika Ukrajine zbog teritorijalnih pretenzija Moskve tokom povijesti i zbog aneksije Krima, Rusiju stavljaju na prvo mjesto. U Kazahstanu, Kirgistanu i Bjelorusiji inajvećom prijetnjom smatraju Sjedinjene Države. I većina Rusa, njih 64 posto, kao prijetnju vide SAD.
I dok Ukrajinci kao najveću prijetnju svojoj zemlji vide Rusiju, tek pet posto Rusa vide Ukrajinu kao prijetnju.
Zanimljivo je da kada je Gallup pitao Amerikance (u febuaru 2015.) koja im je država najveća prijetnja, njih 18 posto je reklo da je to Rusija, a 15 posto da je to Sjeverna Koreja.
Miltantna grupa "Islamska država" (IDIL), iako nije država, u nekoliko zemlja je istaknuta kao najveća prijetna. Na to je upozorilo 15 posto Tajikistanaca i Albanaca, osam posto Čeha, nešto manje Bugara i Moldavaca - šest, odnosno pet posto.
Posljednje istraživanje je pokazalo da i dalje žive podjele iz Hladnoga rata koji je okončan prije više od dva desetljeća. Jedni su uz Sjedinjene Države, drugi uz Rusiju, s tim što se smanjuje broj onih koji su uz Rusiju, ali i dalje je živ strah od ruske prijetnje među onima koji su nekada potpadali pod sovjetsku zonu utjecaja.