Dvijetisućedeveta je godina daljnjeg pada slobode medija u svijetu, ocijenila je američka nevladina organizacija Freedom House.
Prošle godine je represija vlasti prema medijima nastavljena, zločini protiv novinara ostali su nekažnjeni i intezivirana je kontrola interneta.
Turkmenistan, Uzbekistan, Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Kina i Iran zemlje su u kojima se najviše krši sloboda medija. Skandinavske zemlje tradicionalne imaju najslobodnije medije na svijetu dok su u svim državama Balkana mediji djelomično slobodni.
Izvještaj pokazuje da samo jedan od šest ljudi na svijetu živi u zemlji sa slobodnim medijima. Već osmu godinu zaredom, medijske slobode su u stalnom opadanju. Takav trend se može zahvaliti vladama, od Afrike to Centralne Azije, koje nastoje medije staviti pod kontrolu države.
Iran je i dalje medju državama sa neslobodnim medijima. Tu poziciju ima od 1982., a ovaj put je situacija s medijima najlošija od kada Freedom House radi istraživanje.
Represija nad novinarima nakon sporne pobjede Mahmouda Ahmedinajada bila je izuzetno oštra.
Deseci novinara, urednika, reportera, fotografa i bloggera još su u zatvorima, a neki od njih optuženi su za djela za koje presuda može biti i smrtna kazna.
Teheran u zadnje vrijeme sve češće blokira satelite kako bi onemogućio emitiranje stranih programa, a blokirao je i mobilnu telefoniju i zamrznuo internet.
U Rusiji vlada kontrolira gotovo svih medija. Pogoršana je sloboda medija tokom 2009. i Rusija je sedmu godinu zaredom svrstana u zemlje s neslobodnim medijima. Trenutačno, od 196 zemalja koje su ocjenjivane , Rusija zauzima 175 mjesto koje dijele s Gambijom.
Estonija, Litvanija i Litva ocjenjene su kao zemlje slobodnih medija. Ukrajina i Gruzija imaju djelomično slobodne medije, dok ostale države nekadašnjeg Sovjetskog saveza imaju neslobodne medije.
Najgora je situacija u Bjelorusiji, Turkmenistanu i Uzbekistanu. U tim zemljama nezavisni mediji ili ne postoje ili jedva opstaju.
Direktor Freedom Housa Christopher Walker ističe kako je cijela medijska infrastruktura u ovim zemljama pod kontrolom vlasti tako da nema pluralizma u informativnom medijskom okruženju.
“Čini se da je globalizacija zaobišla te zemlje kada su u pitanju slobodni mediji,” kaže Walker.
Ruske vlasti, ali i države, od Mexica do Afganistana, ne kažnjavaju napadače na novinare, što s jedne strane vodi auto cenzuri kod novinara, ali i ohrabruje potencijalne napadače na medijske radnike.
Usprkos općem padu slobode medija, neke države su zabilježile skroman napredak. Manje je napada na novinare u Ukrajini.
Armenija i Moldavija gdje su mediji i dalje neslobodni, bilježe bolje rezultate jer je državna cenzura ipak nešto slabija nego prethodnih godina.
Irak, koji i dalje ostaje zemlja neslobodnih medija, ali također poboljšava svoju medijsku sliku, zbog manje broja smrtnih napada na novinare i “relativno nepristranog praćenja izbora”.
Skandinavske države tradicionalno zauzimaju sam vrh slobode medija u svijetu.
Zemlje regije imaju djelomično slobodne medije. Srbija je zauzela 78. mjesto, Crna Gora je 80., Hrvatska 85., BiH 97., a Kosovo 108.
*****
Pročitajte i ovo:
Srpski mediji (ni)su slobodni
Srbija je ocenjena kao delimično slobodna zemlja kada se radi o slobodi medija u izveštaju nevladine organizacije Fridom haus (Freedom House) za 2010. godinu.
Kako je objavljeno na sajtu organizacije, to znači da je u Srbiji zastupljena klima otvorene političke utakmice, poštovanja građanskih sloboda i nezavisnost medija.
Dubravka Valić Nedeljković, šefica odseka za medijske studije na Filozovskom fakultetu novosadskog Univerziteta i članica radne gruipe OSCE za redefinisanje zakona o radiodifuziji kaže u razgovoru za RSE program da mediji u Srbiji definitivno nisu u potpunosti slobodni.
“Nije samo izmena Zakona o informisanju u pitanju. Mnogo gore od samog zakona je nekakav opšti konsenzus koji je uz njega donesen, a koji glasi - zakon je donesen ali ga nećemo primenjivati. Mene to zabrinjava", kaže Valić Nedeljković, a opširnije o ovoj temi možete pročitati OVDE.
Prošle godine je represija vlasti prema medijima nastavljena, zločini protiv novinara ostali su nekažnjeni i intezivirana je kontrola interneta.
Turkmenistan, Uzbekistan, Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Kina i Iran zemlje su u kojima se najviše krši sloboda medija. Skandinavske zemlje tradicionalne imaju najslobodnije medije na svijetu dok su u svim državama Balkana mediji djelomično slobodni.
Izvještaj pokazuje da samo jedan od šest ljudi na svijetu živi u zemlji sa slobodnim medijima. Već osmu godinu zaredom, medijske slobode su u stalnom opadanju. Takav trend se može zahvaliti vladama, od Afrike to Centralne Azije, koje nastoje medije staviti pod kontrolu države.
Iran je i dalje medju državama sa neslobodnim medijima. Tu poziciju ima od 1982., a ovaj put je situacija s medijima najlošija od kada Freedom House radi istraživanje.
Represija nad novinarima nakon sporne pobjede Mahmouda Ahmedinajada bila je izuzetno oštra.
Deseci novinara, urednika, reportera, fotografa i bloggera još su u zatvorima, a neki od njih optuženi su za djela za koje presuda može biti i smrtna kazna.
Teheran u zadnje vrijeme sve češće blokira satelite kako bi onemogućio emitiranje stranih programa, a blokirao je i mobilnu telefoniju i zamrznuo internet.
U Rusiji vlada kontrolira gotovo svih medija. Pogoršana je sloboda medija tokom 2009. i Rusija je sedmu godinu zaredom svrstana u zemlje s neslobodnim medijima. Trenutačno, od 196 zemalja koje su ocjenjivane , Rusija zauzima 175 mjesto koje dijele s Gambijom.
Estonija, Litvanija i Litva ocjenjene su kao zemlje slobodnih medija. Ukrajina i Gruzija imaju djelomično slobodne medije, dok ostale države nekadašnjeg Sovjetskog saveza imaju neslobodne medije.
Najgora je situacija u Bjelorusiji, Turkmenistanu i Uzbekistanu. U tim zemljama nezavisni mediji ili ne postoje ili jedva opstaju.
Direktor Freedom Housa Christopher Walker ističe kako je cijela medijska infrastruktura u ovim zemljama pod kontrolom vlasti tako da nema pluralizma u informativnom medijskom okruženju.
“Čini se da je globalizacija zaobišla te zemlje kada su u pitanju slobodni mediji,” kaže Walker.
Ruske vlasti, ali i države, od Mexica do Afganistana, ne kažnjavaju napadače na novinare, što s jedne strane vodi auto cenzuri kod novinara, ali i ohrabruje potencijalne napadače na medijske radnike.
Usprkos općem padu slobode medija, neke države su zabilježile skroman napredak. Manje je napada na novinare u Ukrajini.
Armenija i Moldavija gdje su mediji i dalje neslobodni, bilježe bolje rezultate jer je državna cenzura ipak nešto slabija nego prethodnih godina.
Irak, koji i dalje ostaje zemlja neslobodnih medija, ali također poboljšava svoju medijsku sliku, zbog manje broja smrtnih napada na novinare i “relativno nepristranog praćenja izbora”.
Skandinavske države tradicionalno zauzimaju sam vrh slobode medija u svijetu.
Zemlje regije imaju djelomično slobodne medije. Srbija je zauzela 78. mjesto, Crna Gora je 80., Hrvatska 85., BiH 97., a Kosovo 108.
*****
Pročitajte i ovo:
Srpski mediji (ni)su slobodni
Srpski mediji (ni)su slobodni
Srpski mediji (ni)su slobodniSrbija je ocenjena kao delimično slobodna zemlja kada se radi o slobodi medija u izveštaju nevladine organizacije Fridom haus (Freedom House) za 2010. godinu.
Kako je objavljeno na sajtu organizacije, to znači da je u Srbiji zastupljena klima otvorene političke utakmice, poštovanja građanskih sloboda i nezavisnost medija.
Dubravka Valić Nedeljković, šefica odseka za medijske studije na Filozovskom fakultetu novosadskog Univerziteta i članica radne gruipe OSCE za redefinisanje zakona o radiodifuziji kaže u razgovoru za RSE program da mediji u Srbiji definitivno nisu u potpunosti slobodni.
“Nije samo izmena Zakona o informisanju u pitanju. Mnogo gore od samog zakona je nekakav opšti konsenzus koji je uz njega donesen, a koji glasi - zakon je donesen ali ga nećemo primenjivati. Mene to zabrinjava", kaže Valić Nedeljković, a opširnije o ovoj temi možete pročitati OVDE.
