Za razliku od većine svojih susjeda, BiH je, kao i nekoliko prethodnih godina, prema ocjeni Freedom House-a ostala među djelimično slobodnim zemljama. Ovo mjesto u regionu dijeli sa Makedonijom. Nažalost, ovakve ocjene za nevladine organizacije u BiH koje se bave zaštitom ljudskih prava, nisu ništa novo, a iznenađeni nisu ni predstavnici vlasti.
Prema ocjeni Freedom House-a BiH je i ove godine u grupi djelimično slobodnih zemalja, uprkos rastućoj zabrinutosti u vezi sa etničkim tenzijama. Iako međunarodna zajednica ulaže velike napore da pomogne integraciju zemlje, većina aspekata političkog, društvenog i privrednog života ostalo je podijeljeno po etničkim linijama, navodi se u izvještaju ove organizacije. Korupcija u zemlji ostaje ozbiljan problem, a građanska prava i slobode ograničena su povratnicima i manjinama, navodi se u izvještaju Freedom House-a.
Na sve ovo upozoravaju iz godine u godinu i domaće organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava i sloboda, kaže predsjednik Helsinškog komiteta BiH Srđan Dizdarević:
„Kad ih gledamo ovih 15-16 godina, koliko Helsinški komitet prati stanje ljudskih prava u BiH, možemo reći da bismo iste izvještaje mogli podnijeti za zadnjih 5-6 godina. U biti isti je pravni okvir, isto je ponašanje političkih elita i nema napretka ni u kom pogledu, ni na kom od segmenata koji se dotiču bilo demokratije, bilo ljudskih prava.“
TEMELJ PROBLEMA U ORGANIZACIJI DRŽAVE
Situacija u BiH i dalje je opterećena problemima u uspostavljanju vladavine prava i procesa demokratizacije i zbog toga svi u zemlji snose posljedice. Odgovornost za ovakvo stanje snosi loša i neodgovorna vlast u BiH, naglašava predsjednik Helsinškog odbora RS Branko Todorović:
„Očigledno je da smo u zastoju i kada su u pitanju reforme, i kada su u pitanju evropske integracije. BiH je u svakom slučaju na začelju liste evropskih zemalja koje žele da uđu u EU. Mislim da nas tu pretiču i naši susjedi, a glavna odgovornost je, prije svega, na vlastima u BiH.“
Predstavnici vlasti u BiH takođe smatraju da je ocjena Freedom House-a loša vijest koja će uticati na evropski put zemlje, ali ističu da je temelj problema u organizaciji države, a ne u radu odgovornih. Poslanik SDA u državnom Parlamentu Halid Genjac, kaže:
„Problem je nacionalni sistem organiziranja i političkog djelovanja djelovanja države. Budući da je BiH tako ustavno organizirana, i istovremeno i etnički tako postavljena, to naravno, u cjelokupnom zbiru producira sliku da u BiH nema onog potrebnog stepena poštivanja ljudskih prava i sloboda.“
U izvještaju se ističe da je raširena korupcija u zemlji ozbiljan problem pa su političke stranke, policija, zdravstveni sistem i entitetske vlade označene kao najkorumpiranije institucije u zemlji. Iako su pod pritiskom međunarodne zajednice neki od zakona za sprječavanje korupcije usvojeni, oni se ne provode, navodi Freedom House. Zbog toga se u borbu protiv korupcije mora uključiti šira društvena zajednica, smatra Slobodan Nagradić iz PDP-a:
„Ako se ne napravi jedan ozbiljan program i projekat u kojeg bi bile uključeni bukvalno svi društveni činioci, političke stranke, nevladine organizacije, obrazovne ustanove, mediji, vjerske organizacije, crkve i drugi činioci javnog života, teško je očekivati promjene na bolje.“
EVROPA NAS GLEDA KROZ DRUGAČIJU LUPU
Nažalost, ovakvi izvještaji o BiH kao djelimično slobodnoj zemlji nisu nikakava novost, kaže potpredsjednik HDZ 1990 Martin Raguž, ali dodaje da mogu biti i dobri pokazatelji kako poboljšati stanje u zemlji:
„Ja sam uvjeren, bez obzira na sve poteškoće i kompleksne odnose, različite političke pristupe, da nema alternative, nego ti standardi, poštivanje ljudskih prava, primjena Evropske konvencije o ljudskim pravima, funkcioniranje institucija, jednakost građana pred zakonom, to je nešto što zaista mora biti fokus za sve nas ovdje.“
Procjene da je BiH pretpolitičko i nedovršeno društvo su tačne i proizašle iz političke nesigurnosti i nedostatka politike koja bi zemlju povela ka evropskom putu, ističe profesor sarajevskog Univerziteta, Hidajet Repovac. Ali, pored svega navedenog u izvještaju Freedom House-a, ima i pretjerivanja, dodaje Repovac:
„Nas Evropa gleda kroz drugačiju lupu. Ima tu i pretjerivanja. Mislim da BiH u tom pogledu ne zaostaje za zemljama okruženja, jer ni one nisu postigle ono što se od nas traži. Nisu čak ni razriješile pitanje odnosa sa Haškim tribunalom, jer dokle god su Mladić i Hadžić na slobodi, mislim da se ne može govoriti da su oni ispunili neke uvjete koje traži Evropska unija. I sa Hrvatskom je sličan slučaj, a i sa Makedonijom i Crnom Gorom, prema tome, izdvajati BiH u tom pogledu kao poprište nacionalizama, poprišta jedne nedefinirane i kontroverzne politike, mislim da nije u cijelosti ni tačno, a ni dobro za nas.“
Ovakve ocjene i izvještaji međunarodnih organizacija za zaštitu ljudskih prava i sloboda svrstavaju BiH u red onih koji će duže čekati za bezvizni režim, evroatlantske integracije i članstvo u NATO.
Prema ocjeni Freedom House-a BiH je i ove godine u grupi djelimično slobodnih zemalja, uprkos rastućoj zabrinutosti u vezi sa etničkim tenzijama. Iako međunarodna zajednica ulaže velike napore da pomogne integraciju zemlje, većina aspekata političkog, društvenog i privrednog života ostalo je podijeljeno po etničkim linijama, navodi se u izvještaju ove organizacije. Korupcija u zemlji ostaje ozbiljan problem, a građanska prava i slobode ograničena su povratnicima i manjinama, navodi se u izvještaju Freedom House-a.
Na sve ovo upozoravaju iz godine u godinu i domaće organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava i sloboda, kaže predsjednik Helsinškog komiteta BiH Srđan Dizdarević:
„Kad ih gledamo ovih 15-16 godina, koliko Helsinški komitet prati stanje ljudskih prava u BiH, možemo reći da bismo iste izvještaje mogli podnijeti za zadnjih 5-6 godina. U biti isti je pravni okvir, isto je ponašanje političkih elita i nema napretka ni u kom pogledu, ni na kom od segmenata koji se dotiču bilo demokratije, bilo ljudskih prava.“
TEMELJ PROBLEMA U ORGANIZACIJI DRŽAVE
Situacija u BiH i dalje je opterećena problemima u uspostavljanju vladavine prava i procesa demokratizacije i zbog toga svi u zemlji snose posljedice. Odgovornost za ovakvo stanje snosi loša i neodgovorna vlast u BiH, naglašava predsjednik Helsinškog odbora RS Branko Todorović:
„Očigledno je da smo u zastoju i kada su u pitanju reforme, i kada su u pitanju evropske integracije. BiH je u svakom slučaju na začelju liste evropskih zemalja koje žele da uđu u EU. Mislim da nas tu pretiču i naši susjedi, a glavna odgovornost je, prije svega, na vlastima u BiH.“
Predstavnici vlasti u BiH takođe smatraju da je ocjena Freedom House-a loša vijest koja će uticati na evropski put zemlje, ali ističu da je temelj problema u organizaciji države, a ne u radu odgovornih. Poslanik SDA u državnom Parlamentu Halid Genjac, kaže:
„Problem je nacionalni sistem organiziranja i političkog djelovanja djelovanja države. Budući da je BiH tako ustavno organizirana, i istovremeno i etnički tako postavljena, to naravno, u cjelokupnom zbiru producira sliku da u BiH nema onog potrebnog stepena poštivanja ljudskih prava i sloboda.“
U izvještaju se ističe da je raširena korupcija u zemlji ozbiljan problem pa su političke stranke, policija, zdravstveni sistem i entitetske vlade označene kao najkorumpiranije institucije u zemlji. Iako su pod pritiskom međunarodne zajednice neki od zakona za sprječavanje korupcije usvojeni, oni se ne provode, navodi Freedom House. Zbog toga se u borbu protiv korupcije mora uključiti šira društvena zajednica, smatra Slobodan Nagradić iz PDP-a:
„Ako se ne napravi jedan ozbiljan program i projekat u kojeg bi bile uključeni bukvalno svi društveni činioci, političke stranke, nevladine organizacije, obrazovne ustanove, mediji, vjerske organizacije, crkve i drugi činioci javnog života, teško je očekivati promjene na bolje.“
EVROPA NAS GLEDA KROZ DRUGAČIJU LUPU
Nažalost, ovakvi izvještaji o BiH kao djelimično slobodnoj zemlji nisu nikakava novost, kaže potpredsjednik HDZ 1990 Martin Raguž, ali dodaje da mogu biti i dobri pokazatelji kako poboljšati stanje u zemlji:
„Ja sam uvjeren, bez obzira na sve poteškoće i kompleksne odnose, različite političke pristupe, da nema alternative, nego ti standardi, poštivanje ljudskih prava, primjena Evropske konvencije o ljudskim pravima, funkcioniranje institucija, jednakost građana pred zakonom, to je nešto što zaista mora biti fokus za sve nas ovdje.“
Procjene da je BiH pretpolitičko i nedovršeno društvo su tačne i proizašle iz političke nesigurnosti i nedostatka politike koja bi zemlju povela ka evropskom putu, ističe profesor sarajevskog Univerziteta, Hidajet Repovac. Ali, pored svega navedenog u izvještaju Freedom House-a, ima i pretjerivanja, dodaje Repovac:
„Nas Evropa gleda kroz drugačiju lupu. Ima tu i pretjerivanja. Mislim da BiH u tom pogledu ne zaostaje za zemljama okruženja, jer ni one nisu postigle ono što se od nas traži. Nisu čak ni razriješile pitanje odnosa sa Haškim tribunalom, jer dokle god su Mladić i Hadžić na slobodi, mislim da se ne može govoriti da su oni ispunili neke uvjete koje traži Evropska unija. I sa Hrvatskom je sličan slučaj, a i sa Makedonijom i Crnom Gorom, prema tome, izdvajati BiH u tom pogledu kao poprište nacionalizama, poprišta jedne nedefinirane i kontroverzne politike, mislim da nije u cijelosti ni tačno, a ni dobro za nas.“
Ovakve ocjene i izvještaji međunarodnih organizacija za zaštitu ljudskih prava i sloboda svrstavaju BiH u red onih koji će duže čekati za bezvizni režim, evroatlantske integracije i članstvo u NATO.
