U drugom krugu vanrednih parlamentarnih izbora u Francuskoj u nedjelju najviše glasova je, prema prvim procjenama izlaznih anketa, dobila ljevičarska koalicija Novi narodni front ispred tabora predsjednika Emmanuela Macrona i ekstremne desnice, tako da nijedan blok neće imati apsolutnu većinu za samostalnu vladavinu, piše AFP.
Glasalo se za 501 poslaničko mjesto u Narodnoj skupštini Francuske koja ima 577 poslanika.
U prvom krugu je 30. juna izabrano samo 76 poslanika.
Ekstremno desničarska stranka Nacionalno okupljanje ulazi u parlament sa do sada najvećim brojem poslanika (između 115 i 155), ali ostaje daleko od preuzimanja vlasti, bilježeći razočaravajući rezultat u poređenju sa prodorom u prvom krugu prije sedam dana.
Sa 172 do 215 poslanika, prema prvim procjenama instituta za ispitivanje javnog mnijenja, lijevi savez Novog narodnog fronta, koji čine stranke koje se ne slažu oko niza pitanja, iznenada postaje vodeća politička snaga u zemlji.
Jordan Bardella, lider krajnje desničarske stranke Nacionalno okupljanje, poručio je u nedjelju nakon izbora da su neprirodni savezi gurnuli zemlju u zagrljaj krajnje ljevice.
Bardella je u prvom obraćanju pristalicama nakon objavljivanja rezultata kritikovao "neprirodnu" i "nečasnu alijansu" koja je, kako je rekao, lišila francuski narod pobjede Nacionalnog okupljanja.
"Večeras ovi savezi bacaju Francusku u zagrljaj krajnje ljevice Jean-Luca Melenchona [čelnik Nove narodne fronte, NFP]", rekao je Bardella.
Marine Le Pen, koja s Bardellom vodi Nacionalno okupljanje, u prvoj izjavi za medije nakon izlaznih anketa je ocijenila da je "pobjeda njene stranke samo odgođena" te da "vidi sjeme sutrašnje pobjede u današnjem rezultatu".
Le Pen, koja se tri puta neuspješno kandidovala za predsjednika, takođe je rekla da je situacija predsjednika Macrona neodrživa.
Predsjednik Macron je, pak, pozvao na oprez u analizi rezultata vanrednih parlamentarnih izbora, kako bi se znalo ko bi mogao biti zadužen za formiranje nove vlade, saopštilo je Macronovo okruženje.
Jelisejska palata je navela da će Macron sačekati "strukturisanje" novog saziva parlamenta kako bi donio "neophodne odluke".
Francuski premijer Gabriel Attal podnijet će u ponedjeljak ujutro ostavku predsjedniku Macronu.
Govoreći nakon što su izlazne ankete pokazale da nijedna stranka neće moći formirati većinsku vladu, Attal je rekao da će se povući u ponedjeljak.
"Iako smo postigli tri puta bolje rezultate nego što se očekivalo, to ne znači da imamo većinu", rekao je Attal.
"Stoga, vjeran republikanskoj tradiciji, zaista ću se povući sutra ujutro [8. juli]", rekao je.
Bivši francuski predsjednik Francois Hollande izabran za poslanika
Bivši francuski predsjednik Francuske, socijalista Francois Hollande uspio je vratiti se u politiku tako što je izabran za poslanika svog okruga.
On je iz ljevičarskog saveza Novi narodni front koji je dobio najviše glasova u drugom krugu vanrednih parlamentarnih izbora 7. jula.
Hollande (69) je bio šef države od 2012. do 2017, kada je predsjednik postao centrista Emmanuel Macron, i sedam godina kasnije je izašao kao pobjednik u svom okrugu Correze na jugozapadu Francuske.
Hollande je osvojio 43 posto glasova, ispred kandidata ekstremne desnice, a u prvom krugu prije sedam dana je dobio 37,6 posto.
Hiljade ljudi izašlo je na ulice širom zemlje dok se nastavlja brojanje glasova.
Iako je većina demonstracija trenutno mirna, policija je u Nantesu, na zapadu Francuske, upotrijebila suzavac, dok su nemiri prijavljeni i na Trgu Republike u Parizu.
Odziv birača u nedjelju do 16 sati je bio 59,71 posto, što je najveći odziv za parlamentarne izbore od 1981. godine (61,4 posto) koji su ljevicu doveli na vlast.
Od početka kampanje, Francuska je potonula u toksičnu atmosferu, obilježenu uvredama, fizičkim napadima na kandidate i rasističkim i antisemitskim govorima.
Najviše glasova u prvom krugu prije sedam dana su osvojili Nacionalno okupljanje i njihovi saveznici (33 posto), slijedi ljevičarski savjet Novi narodni front sa 28 posto glasova i tabor predsjednika države Emmanuela Macrona sa 20 posto.
Izbori su se održali usred priprema za Olimpijske i Paraolimpijske igre u Parizu, koje počinju 26. jula.
Macron je raspustio parlament i raspisao izbore 9. juna, poslije pobjede Nacionalnog okupljanja na izborima za Evropski parlament i lošeg rezultata svoje liberalne stranke "Preporod".
