Prijedlogom amandmana na Ustav Bosne i Hercegovine ekspertska grupa Foruma građana Tuzle pokušala je da ukloni sve, kako navode, diskriminatorske odredbe iz bh. ustava. Prijedlozi su urađeni u okviru projekta "Ustavne promjene u BiH - civilna inicijativa", a njima je, između ostalog, BiH definiše kao pravna, socijalna i sekularna država, koja svoje postojanje i uređenje zasniva na univerzalnim vrijednostima, a posebno na vrijednostima antifašizma.
Tvorci amandmana na bh. ustav nadaju se da će državni Parlament imati dovoljno sluha da pozove sve civilne organizacije koje mogu biti od pomoći kada je riječ o reformi Ustava.
Ekspertska grupa Foruma građana Tuzla željela je predloženim amandmanima da iz Ustava BiH izbaci svaku vrstu diskriminacije. Tako je izbrisana kategorija “ostalih”.
Jasno je definisano da u BiH žive Bošnjaci, Hrvati, Srbi i nacionalne manjine, a uveli su i kategoriju nacionalno neopredijeljenih građana, državljana BiH.
Kažu da je cilj da BiH postane država koja će služiti svojim građanima, a ne obrnuto.
“I još nešto što možda zvuči patetično i što ja često pominjem - ne može se riješiti, naravno, samo promjenama Ustava - to je ugradnja nešto malo topline, nečega doista ljudskog u naše socijalne odnose. To je, zapravo, ono što bi trebalo otvoriti horizonte, pa ako hoćete i kroz pravnu normu, jednog života gdje će doista dominantno ili prije svega u prvom planu biti ljudi, a tek onda pripadnici ove ili one etničke skupine, religijske skupine ili bilo kojeg drugog kolektiviteta”, kaže jedan od članova ekspertske grupe koja je radila na amandmanima, Miodrag Živanović.
Bosna i Hercegovina, osim demokratska, kako to stoji u sadašnjem Ustavu, u predloženim amandmanima definisana je kao pravna, socijalna i sekularna država koja svoje postojanje i uređenje zasniva na univerzalnim vrijednostima, a posebno na vrijednostima antifašizma. Predviđeno je, takođe, da država ima jednog predsjednika i tri potpredsjednika koji bi se rotirali svakih 12 mjeseci. Dio sadašnjih nadležnosti Predsjedništva, predloženim amandmanima prenesen je na Parlament BiH koji bi se zvao Skupština BiH, kao i na Vijeće ministara.
Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla i jedan od ljudi koji je radio na amandmanima, takođe podvlači da je krajnji cilj svega da Ustav BiH ne bude diskriminatorski prema nijednom građaninu.
Vehid Šehić, foto: Vesna Anđić
“Uveli smo jednu kategoriju nacionalno nepredijeljenih građana, državljana BiH, jer ovdje živi jedan veliki broj koji nije svoj identitet dao bilo kojem nacionalnom i religijskom identitetu ili kolektivitetu, a oni su sigurno jedna od najugroženijih kategorija u ovoj državi zato što ne postoje ni neki međunarodni standardi koji bi u BiH dali ravnopravan status i toj kategoriji. Mi smo naznačili to nacionalno neopredeijeljeni iz jednog prostog razloga, ali to mogu biti i Bosanci i Hercegovci”, kazao je Šehić.
Eksperti su predložili da se Skupština BiH sastoji od dva doma. Predstavnički dom bi, umjesto dosadašnjia 42, imao 81 poslanika - 50 iz Federacije BiH, a 31 iz RS-a. Entitetsko glasanje je u jednom segmentu prebačeno u Dom naroda, koji bi trebao da broji 31 delegata, od kojih 17 iz FBiH, i to šest Bošnjaka, šest Hrvata i tri Srbina, i dva iz reda nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih, te 14 iz RS-a, i to šest Srba, tri Bošnjaka, tri Hrvata i dva iz reda nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih.
Vrijeme curi
Objašnjavaju da bi ovakvim prijedlogom Predstavnički dom bio prohodniji, a kompetencije veće bez obzira što njihov prijedlog podrazumijeva veći broj poslanika.
“To istovremeno podrazumijeva jednu dubinsku promjenu vertikalne strukture. To je ono pitanje svih pitanja – možemo li to uspjeti? Evo vidite ova zgrada ovdje izvršne vlasti - onog trenutka kad se ona napunila ljudima, bilo je za pretpostaviti da će na nižim nivoima vlasti doći do smanjenja onih funkcija koje se dupliraju. Nažalost, nije došlo do smanjenja. I to je ona tragedija ove države u kojoj je svaki nivo vlasti, izgleda, dovoljan sam sebi. Mi želimo da napravimo jednu vertikalnu strukturu koja će dokinuti tu konstituciju države koja počiva na mehaničkom smislu gradova - polisa u nekom antičkom smislu”, rekao je član ekspertske grupe Nerzuk Ćurak.
Prijedlogom amandmana definiran je i Ustavni sud BiH koji bi, smatraju predlagači, morao da bude depolitiziran. Reforme Ustava su nužne, između ostalog, izbog toga što je bosanskohercegovačko društvo raspolućeno između diskriminacije i demokratije, navodi professor Živanović.
“Omjer ova dva fenomena je ovakav: demokratija postoji formalno, a diskriminacija brutalno stvarno. Pokušaj ovog teksta, mada papiri neće promijeniti svijet, jeste u tome da se eliminisanjem diskriminacije doista da ne samo formalan nego i stvarni dignitet”, kazao je Živanović.
Profesor Nerzuk Ćurak kaže da je ovaj prijedlog amandmana na Ustav BiH zbiljska afirmacija ravnopravnosti u BiH:
“Treba pokušati nešto uraditi, jer nam vrijeme curi, ističe. Vidite da političke stranke neće da reaguju ni na one obaveze na koje ih naprosto tjeraju odlukama različitih sudova da promijene određene diskriminatorske nepravde“, navodi Ćurak
Prijedlog amandmana na Ustav BiH Forum građana Tuzle dostavio je svim političkim strankama.
Tvorci amandmana na bh. ustav nadaju se da će državni Parlament imati dovoljno sluha da pozove sve civilne organizacije koje mogu biti od pomoći kada je riječ o reformi Ustava.
Ekspertska grupa Foruma građana Tuzla željela je predloženim amandmanima da iz Ustava BiH izbaci svaku vrstu diskriminacije. Tako je izbrisana kategorija “ostalih”.
Jasno je definisano da u BiH žive Bošnjaci, Hrvati, Srbi i nacionalne manjine, a uveli su i kategoriju nacionalno neopredijeljenih građana, državljana BiH.
Kažu da je cilj da BiH postane država koja će služiti svojim građanima, a ne obrnuto.
“I još nešto što možda zvuči patetično i što ja često pominjem - ne može se riješiti, naravno, samo promjenama Ustava - to je ugradnja nešto malo topline, nečega doista ljudskog u naše socijalne odnose. To je, zapravo, ono što bi trebalo otvoriti horizonte, pa ako hoćete i kroz pravnu normu, jednog života gdje će doista dominantno ili prije svega u prvom planu biti ljudi, a tek onda pripadnici ove ili one etničke skupine, religijske skupine ili bilo kojeg drugog kolektiviteta”, kaže jedan od članova ekspertske grupe koja je radila na amandmanima, Miodrag Živanović.
Bosna i Hercegovina, osim demokratska, kako to stoji u sadašnjem Ustavu, u predloženim amandmanima definisana je kao pravna, socijalna i sekularna država koja svoje postojanje i uređenje zasniva na univerzalnim vrijednostima, a posebno na vrijednostima antifašizma. Predviđeno je, takođe, da država ima jednog predsjednika i tri potpredsjednika koji bi se rotirali svakih 12 mjeseci. Dio sadašnjih nadležnosti Predsjedništva, predloženim amandmanima prenesen je na Parlament BiH koji bi se zvao Skupština BiH, kao i na Vijeće ministara.
Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla i jedan od ljudi koji je radio na amandmanima, takođe podvlači da je krajnji cilj svega da Ustav BiH ne bude diskriminatorski prema nijednom građaninu.
“Uveli smo jednu kategoriju nacionalno nepredijeljenih građana, državljana BiH, jer ovdje živi jedan veliki broj koji nije svoj identitet dao bilo kojem nacionalnom i religijskom identitetu ili kolektivitetu, a oni su sigurno jedna od najugroženijih kategorija u ovoj državi zato što ne postoje ni neki međunarodni standardi koji bi u BiH dali ravnopravan status i toj kategoriji. Mi smo naznačili to nacionalno neopredeijeljeni iz jednog prostog razloga, ali to mogu biti i Bosanci i Hercegovci”, kazao je Šehić.
Eksperti su predložili da se Skupština BiH sastoji od dva doma. Predstavnički dom bi, umjesto dosadašnjia 42, imao 81 poslanika - 50 iz Federacije BiH, a 31 iz RS-a. Entitetsko glasanje je u jednom segmentu prebačeno u Dom naroda, koji bi trebao da broji 31 delegata, od kojih 17 iz FBiH, i to šest Bošnjaka, šest Hrvata i tri Srbina, i dva iz reda nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih, te 14 iz RS-a, i to šest Srba, tri Bošnjaka, tri Hrvata i dva iz reda nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih.
Vrijeme curi
Objašnjavaju da bi ovakvim prijedlogom Predstavnički dom bio prohodniji, a kompetencije veće bez obzira što njihov prijedlog podrazumijeva veći broj poslanika.
“To istovremeno podrazumijeva jednu dubinsku promjenu vertikalne strukture. To je ono pitanje svih pitanja – možemo li to uspjeti? Evo vidite ova zgrada ovdje izvršne vlasti - onog trenutka kad se ona napunila ljudima, bilo je za pretpostaviti da će na nižim nivoima vlasti doći do smanjenja onih funkcija koje se dupliraju. Nažalost, nije došlo do smanjenja. I to je ona tragedija ove države u kojoj je svaki nivo vlasti, izgleda, dovoljan sam sebi. Mi želimo da napravimo jednu vertikalnu strukturu koja će dokinuti tu konstituciju države koja počiva na mehaničkom smislu gradova - polisa u nekom antičkom smislu”, rekao je član ekspertske grupe Nerzuk Ćurak.
Prijedlogom amandmana definiran je i Ustavni sud BiH koji bi, smatraju predlagači, morao da bude depolitiziran. Reforme Ustava su nužne, između ostalog, izbog toga što je bosanskohercegovačko društvo raspolućeno između diskriminacije i demokratije, navodi professor Živanović.
Živanović: Omjer ova dva fenomena je ovakav: demokratija postoji formalno, a diskriminacija brutalno stvarno.
“Omjer ova dva fenomena je ovakav: demokratija postoji formalno, a diskriminacija brutalno stvarno. Pokušaj ovog teksta, mada papiri neće promijeniti svijet, jeste u tome da se eliminisanjem diskriminacije doista da ne samo formalan nego i stvarni dignitet”, kazao je Živanović.
Profesor Nerzuk Ćurak kaže da je ovaj prijedlog amandmana na Ustav BiH zbiljska afirmacija ravnopravnosti u BiH:
“Treba pokušati nešto uraditi, jer nam vrijeme curi, ističe. Vidite da političke stranke neće da reaguju ni na one obaveze na koje ih naprosto tjeraju odlukama različitih sudova da promijene određene diskriminatorske nepravde“, navodi Ćurak
Prijedlog amandmana na Ustav BiH Forum građana Tuzle dostavio je svim političkim strankama.
