Floskule umjesto reformi: Mapa puta i BiH na čekanju

Najvažniji uslov iz Mape puta za Bosnu i Hercegovinu - provođenje presude u slučaju Sejdić-Finci - i dalje ostaje prioritet. Podsjetio je na to u srijedu u Sarajevu generalni direktor Direkcije za proširenje EU Stefano Sanino, nakon sastanka sa bh. zvaničnicima. Ni Sanino kao ni ostali učesnici sastanka ne očekuju da će se bilo šta značajnije u Bosni i Hercegovini uraditi do okončanja lokalnih izbora zakazanih za 7. oktobar.

A od bh. političara - i u srijedu očekivane floskule da su spremni raditi na provođenju uslova iz Mape puta, iako od sastanka u Briselu 27. juna, kada su obećali isto što i danas, na reformi bh. Ustava, nisu uradili ništa.

"Nije pitanje koliko Evropska unija ima strpljenja, već koliko će dugo građani Bosne i Hercegovine imati strpljenja s takvim političarima?".

Ovo pitanje, na koje danas u Bosni i Hercegovini niko nema odgovor, postavio je nakon sastanka sa bh liderima generalni direktor Direkcije za proširenje Stefano Sanino. Stigao je u Sarajevo da još jednom razgovara sa bosanskohercegovačkim političarima, iako ni on ne gaji iluzije da bilo šta može da se uradi do okončanja lokalnih izbora zakazanih za 7. oktobar.

Bosna i Hercegovina nije uspjela da ispuni prvi uslov iz Mape puta dogovorene u Briselu 27. juna, a koji se odnosi na implementaciju presude u slučaju Sejdić- Finci. Taj zadatak inače je pred bh. političarima skoro tri godine. Razlog je isti onaj koji uzrokuje sve ostale probleme u državi – nesposobnost političara da naprave konsenzus oko najznačajnijih pitanja.

Kao i nakon svake posjete zvaničnika iz Evropske komisije, domaći su političari i u srijedu obećavali kako će se truditi da ispune sve zadatke koji se od njih očekuju. Saglasni su tek u ocjeni, da mora biti jasno definisana parlamentarna većina koja treba preuzeti odgovornost za ispunjavanje uslova iz Mape puta.

Kako će u postojećoj političkoj krizi konsolidovati parlamentarnu većinu - niko ne zna. Da to pokažu, i danas su se potrudili domaći lideri. Iz SDA su spremni u koaliciju sa svima tvrdi, predsjednik ove stranke, Suleman Tihić.

„Mi iz Stranke demokratske akcije spremni smo u tom pravcu razgovarati sa svima, kako bi se ta parlamentarna većina definisala“, naveo je Tihić.

Već na konferenciji za novinare stigao je odgovor iz SDP-a.

„Mada je gospodin Tihić, rekao i na sastanku da su oni otvoreni za sve moguće parlamentarne većine, i naši domaćini su upoznati s tim da kada je u pitanju SDP, da je naša koalicija sa SDA stvar prošlosti“, kategoričan je lider SDP-a Zlatko Lagumdžija.

BiH osuđena da zaostaje

Partije iz Republike Srpske su, naravno, nastavile da za cjelokupnu političku krizu i kašnjenje u rokovima zadatim od EK krive stranke u Federaciji.

"Očigledno je da u Federaciji BiH postoji raskol među bošnjačkim političarima, koji ne samo da blokiraju politički život i procese u FBiH, nego i u Bosni i Hercegovini, što sve skupa koči put ka Evropskoj uniji", ponovio je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik još jednom svoj stav.

I tako redom, pred Saninom su ponovili svoja viđenja ustavnih izmjena koja se ni za milimetar nisu pomakla. Jedno je sigurno - Mapa puta, Evropska komisija i svi građani Bosne i Hercegovine moraju čekati kraj predizborne kampanje. Na pitanje da li su, s obzirom na političku krizu u kojoj je država već mjesecima, pred Bosnu i Hercegovinu postavljeni realni rokovi, odgovara analitičar Zekerijah Smajić.

„Sa ovakvim odnosom prema rokovima i dogovorima postignutim 27. juna u Briselu, teško je da će BiH biti i blizu ispunjenja tih uslova. Mada, formalno pravno gledajući BiH je od 27. Juna do danas popustila jedan, i to prvi rok 31. 08, do kada je trebalo Vijeću ministara predložiti politički prijedlog za ustavne promjene u vezi sa odlukom u predmetu Sejdić-Finci. Treba podsjetiti, da je Republika Srpska pripremila taj prijedlog i da je Direkcija evropskih integracija, takođe pripremila svoj prijedlog u vezi sa promjenama Ustava. Međutim činjenica je da su ta dva prijedloga dijametralno suprotna, a da federalna strana nije uložila Vijeću ministara nikakav kredibilan prijedlog za to“, kaže Smajić.

Pred BiH je pored provođenja presude Sejdić-Finci još nekoliko važnih uslova iz Mape puta koje mora ispuniti. Predsjedavajući Vijeća ministara Vjekoslav Bevanda nedavno je ustvrdio kako je ispunjavanje ovih uslova pri samom kraju.

„Na primjer usaglašen je higijenski paket koji je bio četiri godine na čekanju. Pa smo natjerali agencije da sjednu i da ne iznose svoju pamet već da otklanjaju administrativne barijere ka usaglašavanju. Izgradnja koordinacijskog mehanizma ide svojim tempom. Puno toga je urađeno, probni popis stanovništva počinje 15- tog oktobra, svi novci su osigurani“, nabrojao je Bevanda neke od postignutih pomaka.

Sudeći prema izjavama u srijedu, bh. lideri prvi put će sjesti da razgovaraju o svemu sredinom oktobra. Do sada su prekršili brojne dogovore i sporazume koje potpisuju samo deklarativno. U takvoj situaciji više je nego nerealno očekivati da ispoštuju i ostale rokove stavljene pred njih.

„BiH je zahvaljujući ovakvom političkom liderstvu i vođstvu na nivou države, osuđena da još više zaostane, po mojoj ocjeni, u procesu evropskih integracija za drugima. Iz dva razloga, što sama nazaduje, zbog političkog nejedinstva na nivou države i s druge strane zbog vrlo intezivnog razvoja procesa evropskih integracija u drugim državama, posebno Crnoj Gori i Srbiji“, zaključuje Zekerijah Smajić.