Prema Ustavu i Izbornom zakonu BiH, pravo da se kandiduju na te visoke državne pozicije imaju samo pripadnici tri konstitutivna naroda, što znači da su sve ostale nacionalne manjine diskriminisane.
Ambasador BiH u Švajcarskoj Jakov Finci i Dervo Sejdić, aktivista Romske zajednice u Sarajevu, tužili su BiH Evropskom sudu za ljudska prava zbog diskriminatorskih odredbi Ustava BiH i Izbornog zakona. Onemogućeno im je da se kao Rom i Jevrej kandiduju za člana Predsjedništva i delegata u Dom naroda državnog Parlamenta. Naime, sadašnjim Ustavom i Izbornim zakonom samo Bošnjak i Hrvat iz Federacije mogu biti birani za bošnjačkog, odnosno hrvatskog člana Predsjedništva, dok srpski član može biti samo iz RS-a.
Jakov Finci, koji se želio kandidovati za funkciju člana Predsjedništva BiH, od Izborne komisije BiH dobio jei pismenu odbijenicu, a za naš program danas kaže:
„Do sada o tome nije moglo biti ni govora, čak je Izborna komisija me i pismeno odbila zato što se ne deklarišem kao pripadnik jednog od tri konstitutivna naroda BiH.“
Finci, koji trenutno obavlja funkciju ambasadora BiH u Švajcarskoj, ističe da se na tužbu odlučio jer je to jedini način da se tromi državni aparat pokrene i Ustav i Izborni zakon usklade s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima:
„Malo je bilo teška srca tužiti zemlju koja je tvoja zemlja, ali čini mi se da je ovo za dobrobit BiH, da jednostavno počnemo raditi na promjeni našeg ustava u pravcu da se Ustav i Izborni zakon usaglase s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima kojom će svi građani BiH biti ravnopravni u izbornom procesu, pogotovo za izbor Predsjedništva i Doma naroda BiH jer je do sada svima koji se ne deklarišu kao pripadnici konstitutivnih naroda to bilo uskraćeno.“
Ovakve diskriminatorske odredbe nikada se nisu ni trebale naći u Ustavu BiH jer ih nema nijedna moderna zemljaotkada je ukinut aparthejd do danas, kaže Damir Arnaut, od kojeg je zatraženo ekspertno mišljenje za ovaj slučaj:
„To bez bilo kakve dileme krši protokol 12 Evropske konvecije, koju je BiH potpisala i ratifikovala i koji je stupio na snagu još 2005. godine, tako da je jasno da se ovim osobama, kao i Ilijazu Pilavu, koji također ima slučaj pred Sudom u Strazburu, krše njihova prava po Evropskoj konvenciji, koja ima veći status od ustava, i Sud će vjerovatno donijeti odluku da je BiH prekršila svoje obaveze iz ove konevencije. To će definitvno povećati pritisak da se ove diskriminatorne odredbe izmijene. One nikada nisu trebale biti tu stavljene, ne postoji niti jedna zemlja u svijetu od vremena aparthejda u Južnoj Africi gdje se nekome ovako eksplicitno zabranjivala kandidatura za neku poziciju u državnoj vlasti.“
Dok Arnaut, koji je inače pravni savjetnik člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića, vjeruje da tužena BiH nema validnih pravnih argumenata iz oblasti ustavnog i međunarodnog prava, te da su zahtjevi Fincija i Sejdića pravno utemeljeni i opravdani, zastupnik BiH pred Sudom u Strazburu Zikreta Ibrahimović tvrdi da su postojeća ustavna rješenja dobra.
Venecijanska komisija je, također, u svojstvu prijatelja suda razmatrala ovaj slučaj i jednoglasno odlučila da su ljudska prava Fincija i Sejdića prekršena. Član Venecijanske komisije iz BiH prof. Ćazim Sadiković kaže:
„Ne radi se samo o tome da je država BiH obavezna da štiti ljudska prava iz Konevncije, nego i sva druga ljudska prava koja osigurava svojim propisima, znači diskriminacije po bilo kojem osnovu, a naročito u ovom slučaju konkretnom, rasnom, etničkom i vjerskom. Prema tome, pozivajući se na ovaj osnov, podnosioci predstavke po meni sasvim su u pravu. Ali da su u pravu svjedoči i više mišljenje, odnosno memorandum Venecijanske komisije. Venecijanska komisija je i sama uzela da razmatra te predstavke i došla je do zaključka da se zaista radi o diskriminaciji.“
Ukoliko Sud u Strazburu odluči u korist Fincija i Sejdića koji su tužili državu BiH, iz toga proizilazi da se brišu odredbe iz postojećeg ustava kojima se reguliše izbor članova Predsjedništva i Doma naroda Parlamenta BiH. S obzirom da Sud u Strazburu ulazi u period ljetnih odmora, odluka o ovom slučaju očekuje se tek za nekoliko mjeseci, a tada bi trebali početi i ozbiljniji pregovori o reformi Ustava BiH.
Ambasador BiH u Švajcarskoj Jakov Finci i Dervo Sejdić, aktivista Romske zajednice u Sarajevu, tužili su BiH Evropskom sudu za ljudska prava zbog diskriminatorskih odredbi Ustava BiH i Izbornog zakona. Onemogućeno im je da se kao Rom i Jevrej kandiduju za člana Predsjedništva i delegata u Dom naroda državnog Parlamenta. Naime, sadašnjim Ustavom i Izbornim zakonom samo Bošnjak i Hrvat iz Federacije mogu biti birani za bošnjačkog, odnosno hrvatskog člana Predsjedništva, dok srpski član može biti samo iz RS-a.
Jakov Finci, koji se želio kandidovati za funkciju člana Predsjedništva BiH, od Izborne komisije BiH dobio je
Malo je bilo teška srca tužiti zemlju koja je tvoja zemlja, ali čini mi se da je ovo za dobrobit BiH, da jednostavno počnemo raditi na promjeni Ustava.
„Do sada o tome nije moglo biti ni govora, čak je Izborna komisija me i pismeno odbila zato što se ne deklarišem kao pripadnik jednog od tri konstitutivna naroda BiH.“
Finci, koji trenutno obavlja funkciju ambasadora BiH u Švajcarskoj, ističe da se na tužbu odlučio jer je to jedini način da se tromi državni aparat pokrene i Ustav i Izborni zakon usklade s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima:
„Malo je bilo teška srca tužiti zemlju koja je tvoja zemlja, ali čini mi se da je ovo za dobrobit BiH, da jednostavno počnemo raditi na promjeni našeg ustava u pravcu da se Ustav i Izborni zakon usaglase s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima kojom će svi građani BiH biti ravnopravni u izbornom procesu, pogotovo za izbor Predsjedništva i Doma naroda BiH jer je do sada svima koji se ne deklarišu kao pripadnici konstitutivnih naroda to bilo uskraćeno.“
Ovakve diskriminatorske odredbe nikada se nisu ni trebale naći u Ustavu BiH jer ih nema nijedna moderna zemlja
Sud će vjerovatno donijeti odluku da je BiH prekršila svoje obaveze iz ove konevencije. To će definitvno povećati pritisak da se ove diskriminatorne odredbe izmijene.
„To bez bilo kakve dileme krši protokol 12 Evropske konvecije, koju je BiH potpisala i ratifikovala i koji je stupio na snagu još 2005. godine, tako da je jasno da se ovim osobama, kao i Ilijazu Pilavu, koji također ima slučaj pred Sudom u Strazburu, krše njihova prava po Evropskoj konvenciji, koja ima veći status od ustava, i Sud će vjerovatno donijeti odluku da je BiH prekršila svoje obaveze iz ove konevencije. To će definitvno povećati pritisak da se ove diskriminatorne odredbe izmijene. One nikada nisu trebale biti tu stavljene, ne postoji niti jedna zemlja u svijetu od vremena aparthejda u Južnoj Africi gdje se nekome ovako eksplicitno zabranjivala kandidatura za neku poziciju u državnoj vlasti.“
Dok Arnaut, koji je inače pravni savjetnik člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića, vjeruje da tužena BiH nema validnih pravnih argumenata iz oblasti ustavnog i međunarodnog prava, te da su zahtjevi Fincija i Sejdića pravno utemeljeni i opravdani, zastupnik BiH pred Sudom u Strazburu Zikreta Ibrahimović tvrdi da su postojeća ustavna rješenja dobra.
Venecijanska komisija je, također, u svojstvu prijatelja suda razmatrala ovaj slučaj i jednoglasno odlučila da su ljudska prava Fincija i Sejdića prekršena. Član Venecijanske komisije iz BiH prof. Ćazim Sadiković kaže:
„Ne radi se samo o tome da je država BiH obavezna da štiti ljudska prava iz Konevncije, nego i sva druga ljudska prava koja osigurava svojim propisima, znači diskriminacije po bilo kojem osnovu, a naročito u ovom slučaju konkretnom, rasnom, etničkom i vjerskom. Prema tome, pozivajući se na ovaj osnov, podnosioci predstavke po meni sasvim su u pravu. Ali da su u pravu svjedoči i više mišljenje, odnosno memorandum Venecijanske komisije. Venecijanska komisija je i sama uzela da razmatra te predstavke i došla je do zaključka da se zaista radi o diskriminaciji.“
Ukoliko Sud u Strazburu odluči u korist Fincija i Sejdića koji su tužili državu BiH, iz toga proizilazi da se brišu odredbe iz postojećeg ustava kojima se reguliše izbor članova Predsjedništva i Doma naroda Parlamenta BiH. S obzirom da Sud u Strazburu ulazi u period ljetnih odmora, odluka o ovom slučaju očekuje se tek za nekoliko mjeseci, a tada bi trebali početi i ozbiljniji pregovori o reformi Ustava BiH.