Povodom 100. godišnjice Prvog svjetskog rata, Sarajevo je ove godine bilo domaćin Generalne skupštine Evropske asocijacije festivala (EFA – European Festivals Association). Tačnije, festival Sarajevska zima, koji je i članica ove asocijacije, omogućio je da se okupe predstavici najdugovječnijih kulturnih manifestacija Staroga kontinenta i razmatraju prvobitnu funkciju svakog festivala: da služi umjetnicima i umjetničkoj kreaciji.
Evropska asocijacija festivala pomaže rad stotinu festivala iz 44 zemlje. Sarajevska zima, Mostarsko proljeće i, od prije dva dana Sarajevske večeri muzike (SVEM), trenutno su jedini bosanskohercegovački projekti uključeni u ovu mrežu. Da bi se postalo novim članom potrebno je ispuniti nekoliko kriterijuma. Predsjednik EFA-e Darko Brlek, umjetnički i generalni direktor Festivala Ljubljana, za RSE kaže:
„Prvo, festival mora postojati nekoliko godina, mora imati stalne programe, stabilno finansiranje i mora iskazati interes da postane naš član. Najbitnije je, normalno, umjetnički nivo. Mi radimo uglavnom s muzičkim festivalima, ali imamo članove koji rade sa teatrima, slikarstvom.“
Članstvo u Evropskoj asocijaciji festivala pruža mnoge pogodnosti, između ostalog, omogućava i značajnija sredstva Evropske unije namijenjena kulturi.
„Ima nekoliko projekata gdje već sada festivali mogu sudjelovati. Samo članstvo ne znači da će te pare stići automatski. Treba ispuniti projekat, treba imati dobre ideje, treba raditi puno na tome. Mogu vam reći da su to veoma zahtjevni projekti sa puno birokracije.“
Zemlje članice Evropske unije poput Italije, Španije, Holandije, Francuske, Slovenije i Mađarske uveliko su smanjile finansijska sredstva za kulturu. To je apsurd, ističe Brlek:
„Kad je počela svjetska kriza, desila se jako interesantna stvar: sve zemlje počele su smanjivati troškove tamo gdje su najmanje trošile, a to je za kulturu. Mogle su smanjiti kod vojske, tamo se najviše troši, ili negdje drugdje. Dešava se da se i orkestri zatvaraju, umjetničke kolonije, da se umanjuje socijalna sigurnost umjetnika. Naša je želja da ih spriječimo u tome.“
Festivalizacija kulture je trend u Bosni i Hercegovini. Često najveći dio finansijskog kolača dobiju pojedini festivali na uštrb redovne kulturno-umjetničke djelatnosti. Kada bi BiH razvijala istinsku politiku kulture, ovakvi slučajevi bili bi rijetkost. Zbog takvog odnosa prema kulturi trebalo bi okriviti prošle i sadašnje donosioce odluka, smatra direktor Evropske asocijacije festivala Darko Brlek:
„Mi kažemo da svako zaslužuje lidere koje je izabrao. Uvijek dolazimo do samih sebe, kao najmanji član neke nacije, kao ličnost. I uvijek imamo mogućnost izbora – ili ćemo se s nečim složiti ili nećemo. I onda treba odreagirati. Kulturna politika je odgovornost onih koje je narod izabrao.“
Prije pet godina litvanska prijestolnica Viljnus organizovala je Generalnu skupštinu Evropske asocijacije festivala. To je čast za svaki grad, kaže članica odbora EFA-e Rūta Prusevičienė:
„Moje kolege, predstavnici grada Viljnusa i ja bili smo toliko sretni jer su ljudi sa svih kontinenata, ne samo evropskog, u velikom broju dolazili u Viljnus kako bismo zajedno slavili, ne samo umjetnost već i naše živote, slobodu, nezavisnost i budućnost za koju se svaka generacija nada da će biti bolja i svjetlija“.
Prošle godine, proslavivši 60 godina kontinuiranog postojanja, Evropska asocijacija festivala nastavlja sa misijom – da je kultura najkompleksnija vrijednost čovječanstva i kao takvu je treba poštovati, zaključuje Darko Brlek:
„Svuda ima nezadovoljstva, ne samo ovdje. Svuda. Ne samo sa budžetom, nego i sa načinom života, sa elitama, sa načinom razmišljanja. Ako ostanemo bez kulture, bez kulturnih aktivnosti, onda će se to svesti na neki nivo kojeg imaju i drugi, ali se ne zovu 'homo sapiens'.“
Planirano je da Evropska asocijacija festivala učestvuje u projektu "Soul for Europe". Namjera je inicirati veće i bolje korištenje kulturnih dobara. Istovremeno, EFA će početkom marta u Berlinu učestvovati na još jednoj konferenciji na kojoj će brojni političari govoriti o budućnosti Evrope u godinama koje dolaze.
Evropska asocijacija festivala pomaže rad stotinu festivala iz 44 zemlje. Sarajevska zima, Mostarsko proljeće i, od prije dva dana Sarajevske večeri muzike (SVEM), trenutno su jedini bosanskohercegovački projekti uključeni u ovu mrežu. Da bi se postalo novim članom potrebno je ispuniti nekoliko kriterijuma. Predsjednik EFA-e Darko Brlek, umjetnički i generalni direktor Festivala Ljubljana, za RSE kaže:
„Prvo, festival mora postojati nekoliko godina, mora imati stalne programe, stabilno finansiranje i mora iskazati interes da postane naš član. Najbitnije je, normalno, umjetnički nivo. Mi radimo uglavnom s muzičkim festivalima, ali imamo članove koji rade sa teatrima, slikarstvom.“
Članstvo u Evropskoj asocijaciji festivala pruža mnoge pogodnosti, između ostalog, omogućava i značajnija sredstva Evropske unije namijenjena kulturi.
„Ima nekoliko projekata gdje već sada festivali mogu sudjelovati. Samo članstvo ne znači da će te pare stići automatski. Treba ispuniti projekat, treba imati dobre ideje, treba raditi puno na tome. Mogu vam reći da su to veoma zahtjevni projekti sa puno birokracije.“
Zemlje članice Evropske unije poput Italije, Španije, Holandije, Francuske, Slovenije i Mađarske uveliko su smanjile finansijska sredstva za kulturu. To je apsurd, ističe Brlek:
„Kad je počela svjetska kriza, desila se jako interesantna stvar: sve zemlje počele su smanjivati troškove tamo gdje su najmanje trošile, a to je za kulturu. Mogle su smanjiti kod vojske, tamo se najviše troši, ili negdje drugdje. Dešava se da se i orkestri zatvaraju, umjetničke kolonije, da se umanjuje socijalna sigurnost umjetnika. Naša je želja da ih spriječimo u tome.“
Festivalizacija kulture je trend u Bosni i Hercegovini. Često najveći dio finansijskog kolača dobiju pojedini festivali na uštrb redovne kulturno-umjetničke djelatnosti. Kada bi BiH razvijala istinsku politiku kulture, ovakvi slučajevi bili bi rijetkost. Zbog takvog odnosa prema kulturi trebalo bi okriviti prošle i sadašnje donosioce odluka, smatra direktor Evropske asocijacije festivala Darko Brlek:
„Mi kažemo da svako zaslužuje lidere koje je izabrao. Uvijek dolazimo do samih sebe, kao najmanji član neke nacije, kao ličnost. I uvijek imamo mogućnost izbora – ili ćemo se s nečim složiti ili nećemo. I onda treba odreagirati. Kulturna politika je odgovornost onih koje je narod izabrao.“
Prije pet godina litvanska prijestolnica Viljnus organizovala je Generalnu skupštinu Evropske asocijacije festivala. To je čast za svaki grad, kaže članica odbora EFA-e Rūta Prusevičienė:
„Moje kolege, predstavnici grada Viljnusa i ja bili smo toliko sretni jer su ljudi sa svih kontinenata, ne samo evropskog, u velikom broju dolazili u Viljnus kako bismo zajedno slavili, ne samo umjetnost već i naše živote, slobodu, nezavisnost i budućnost za koju se svaka generacija nada da će biti bolja i svjetlija“.
Prošle godine, proslavivši 60 godina kontinuiranog postojanja, Evropska asocijacija festivala nastavlja sa misijom – da je kultura najkompleksnija vrijednost čovječanstva i kao takvu je treba poštovati, zaključuje Darko Brlek:
„Svuda ima nezadovoljstva, ne samo ovdje. Svuda. Ne samo sa budžetom, nego i sa načinom života, sa elitama, sa načinom razmišljanja. Ako ostanemo bez kulture, bez kulturnih aktivnosti, onda će se to svesti na neki nivo kojeg imaju i drugi, ali se ne zovu 'homo sapiens'.“
Planirano je da Evropska asocijacija festivala učestvuje u projektu "Soul for Europe". Namjera je inicirati veće i bolje korištenje kulturnih dobara. Istovremeno, EFA će početkom marta u Berlinu učestvovati na još jednoj konferenciji na kojoj će brojni političari govoriti o budućnosti Evrope u godinama koje dolaze.