Pišu: Idel.Realities, Radija Slobodna Evropa
Feminističke i grupa za prava žena u Rusiji kažu da se osjećaju nesigurno dok Putinova vlada promoviše takozvane tradicionalne vrijednosti što ih ostavlja sve ranjivijim na progone u okvirima nejasnih zakona protiv "ekstremizma". Zašto?
Prošlog oktobra, feministička grupa koja se zove Korzina u Iževsku, glavnom gradu centralne ruske regije Udmurtia, organizovala je Matka festival, seriju događaja na temu menstruacije. Održavale su predavanja ginekologa, psihologa, novinara i drugih kao koncerte i nastupe stand-up komičara, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
"Dobili smo gomilu pozitivnih reakcija", rekle su suosnivačice Korzine Jara Germanova i Žana Nerinvskaja u pisanom intervjuu za RSE.
"Ali festival je takođe osuđen zbog "ekstremizma". Jedna lokalna ličnost iz kulture pisala je gradskoj administraciji… On je takođe pisao i po društvenim mrežama objave grupe koja je za nas gajila simpatije. Na kraju su skinuli objave i sada ta grupa strahuje da sarađuje sa nama. Mi smo čak čuli da se vodila istraga o njima jer su "objavljivali ekstremističke materijale". Ali, sve u svemu, festival je prošao bez problema."
Feministkinje i zagovaračice prava žena nikada nisu imale lagodan život u Rusiji, gdje su vlada i dominatna Ruska pravoslavna crkva duboko patrijarhalne i društveno konzervativne.
Ali sada, dok se rat Rusije protiv Ukrajine približava drugoj godišnjici, administracija predsjednika Vladimira Putina provodi oštru represiju protiv neslaganja i gura ideološku mješavinu patriotizma, militarizma, jedinstva i onoga što tvrdi da su "tradicionalne vrijednosti", feminističke aktivistkinje u ruskim regijama strahuju da je još gore vrijeme na pomolu.
Putin je u novembru 2022. potpisao dekret kojim se potvrđuje dokument iz 2021. o ruskim "tradicionalnim duhovno-moralnim vrijednostima", uključujući "služenje domovini", "čvrstu porodicu" i "prioritet duhovnog nad materijalnim".
Nedavni koraci za ograničavanje pristupa abortusu na lokalnoj i nacionalnoj razini i vladina odluka da nepostojeći "međunarodni LGBT+ pokret" proglasi "ekstremističkom organizacijom" zazvonili su na uzbunu među ruskim aktivistima za prava žena.
A s obzirom na to da su mnogi od najistaknutijih liberala i feministkinja u zemlji zatvoreni ili prisiljeni da odu iz Rusije, preostale aktivistkinje u regijama bore se protiv osjećaja izolovanosti tako što kontaktiraju jedne druge.
"Ovih dana žene trebaju uzajamnu podršku i empatiju u ovom opasnom okruženju", rekla je tatarstanska feministička aktivistkinja Aida Gusmanova iz neformalne grupe FemKizljar. "I mi želimo da uradimo šta možemo kako bi im to pružile. U bilo kojem obliku koji je još uvijek moguć."
'Funkcija žene'
U martu bi donji dom ruskog parlamenta, Državna duma, trebala da razmotriti prijedlog zakona kojim bi se privatnim klinikama zabranilo obavljanje abortusa. Iako se Zdravstveni odbor Dume usprotivio prijedlogu zakona, koji trenutno razmatraju razni zakonodavni odbori, vlada i predsjednička administracija, takve inicijative imaju podršku ruskog pravoslavnog patrijarha Kirila i drugih istaknutih ličnosti.
Tokom prošle godine privatne klinike u regijama Kursk, Čeljabinsk i Lipetsk, kao i u Tatarstanu, uglavnom su prestale da obavljaju abortuse. U Mordoviji te Tverskoj i Kalinjingradskoj oblasti usvojeni su zakoni kojima se izriču novčane kazne za "poticanje na pobačaj". Vlada Udmurtije takođe je počela da radi na mogućim prijedlozima usmjerenim na smanjenje broja abortusa.
U očima države, "funkcija žene je da rađa djecu i popunjava redove vojnicima koji trebaju ovom režimu", rekla je za Ruski servis RSE Aljona Popova u julu 2023. "Ovako vlada javno razmišlja u roku od 10 godina naš sistem će pokušati da uništi slobodu mišljenja žena i ostavi im samo jednu funkciju, o kojoj šef države konstantno govori."
Gusmanova je rekla da je njena grupa zabrinuta zbog "napada na reproduktivna prava Ruskinja" i "zabranu takozvane 'propagande abortusa' u mnogim regijama", uključujući "zabranu informacija o životu bez djece".
Međutim, primijetila je da se javnost uglavnom protivi takvim ograničenjima.
"Mnogi obični ljudi i mediji izjasnili su se protiv ograničavanja pristupa pobačajima", rekla je Gusmanova. "Naše koleginice u drugim gradovima, feminističke inicijative, nastavljaju s radom, održavaju događaje koji i dalje privlače publiku. I dobar je odaziv na naš rad, možda i veći nego prošle godine."
Koleginica Gusmanove, Dina Nurm, dodala je da je važno imati na umu da "sada ne postoji zakon koji zabranjuje abortuse".
"Distribuiramo informacije o reproduktivnom zdravlju i proizveli smo nekoliko videa o piluli za jutro poslije", rekla je Nurm. "Mnogi ljudi paniče zbog izvještaja o jednoj ili drugoj zabrani, a važno je razbiti mitove i iz medicinske i pravne perspektive."
Nurm je dodala da je "pod pritiskom (regionalnog) ministarstva kulture", Tatarstanska nacionalna biblioteka, koja je počela da organizuje FemKizlar događaje 2021., prestala sa dijeljenjem takvih sadržaja.
"Mnoge su teme sada zabranjene", primijetila je. "Morali smo da otkažemo neke od naših sadržaja, ali mislimo da je važno nastaviti sa radom."
'Igra ruleta'
Odluka ruskog Vrhovnog suda iz decembra 2023. kojom se potvrđuje označavanje takozvanog "međunarodnog LGBT+ pokreta" kao "ekstremističke organizacije" takođe je uzburkala feminističke krugove širom Rusije.
Prošlog mjeseca Mediazona je objavila dijelove sudske odluke u kojoj se ovaj navodni pokret opisuje kao "labava mreža neregistrovanih organizacija, zajednica i pojedinaca" čiji je "krajnji cilj stjecanje državnog priznanja i razgradnja tradicionalnih pogleda na seksualnost."
To je, prema sudu, "destruktivni ideološki mehanizam koji ugrožava demografsku situaciju u zemlji, pridonosi stvaranju uslova ili samouništenju društva, slabljenju porodičnih veza, nanosi štetu moralnom zdravlju ljudi, te nameće ideje koje impliciraju negiranje ljudskog dostojanstva i vrijednosti ljudskog života."
Među konkretnijim tvrdnjama koje je sud iznio bila je ideja da pripadnice pokreta koriste "specifičan jezik" koji uključuje "riječi specifične za ženski rod" kao što su gramatički ženski oblici ruskih riječi za lidera, režisera ili autora. Takve riječi, poznate kao feminitivi, koriste mnoge feministkinje u Rusiji i drugdje kako bi "učinile žene vidljivim u javnom prostoru, priznale njihovu stručnost i radile ravnopravno s muškarcima".
Prema ruskim zakonima protiv ekstremizma, oni osuđeni za sudjelovanje ili podržavanje označene ekstremističke organizacije mogli bi dobiti pet ili više godina zatvora.
"Poenta o feminitivu proširuje krug ljudi koji bi mogli patiti od ovakvog etiketiranja", rekla je Aisin Gaisina, feministička aktivistkinja u glavnom gradu Baškortostana, Ufi. "Ruski represivni zakoni su ciljani, ali to je velika igra ruleta. Nikada ne znate hoće li loptica pasti na vaš broj. Represivni zakoni su doneseni da nas uplaše, natjeraju da se ograničimo. Zato sada sve zavisi od toga koliko smo spremni. Svaka feministkinja treba da se bori protiv svog straha."
"Autocenzura je sve veća", dodala je. "Ljudi moraju razmisliti o tome šta mogu pisati, a šta ne. Takva autocenzura svodi se na izbor između sigurnosti i slobode."
"Ako dođe do kazni ili druge neželjene pažnje od strane snaga sigurnosti, moraćemo pronaći nove načine otpora", rekla je Gaisina. "Kao što je korištenje apsurdnih oblika koji jasno pokazuju naše neslaganje sa zabranom feminitiva."
Dodala je da već vidi indikacije da napadi na feminitive mogu da imaju efekta u uvjeravanju prethodno skeptičnih ljudi da porazmisle o tom pitanju.
"Kao što se često dešava, šta god pokušaju da zabrane, odjednom postane interesantno", rekla je.
Grupa iz Ufe posvećuje puno svog vremena i energije podršci ženskim "političkim zatvorenicama", uključujući Liliju Čanjševu, koja služi kaznu od sedam i po godina za "organizovanje ekstremističke zajednice" zbog svog rada kao koordinatorka za Baškortostan za zatvorenog opozicionog političara Alekseja Navaljnog; Ramila Saitova, koja se suočava s kaznom do pet godina zatvora zbog objava na internetu protiv invazije na Ukrajinu; i aktivistkinja iz Ufe Olga Komleva, koja je kažnjena novčanom kaznom od više miliona rubalja zbog svojih antiratnih izjava i protesta.
"Kao feminističke aktivistkinje, moramo progurati ideju da moramo biti zabrinute za žene čije su okolnosti trenutno objektivno gore od naših", tvrdi Gaisina.
Požalila se da se vlada fokusira na takva pitanja kada bi trebala poduzeti korake za pomoć ženama.
"Potreban nam je zakon protiv porodičnog nasilja kako bi partneri i muževi prestali da ubijaju žene", rekla je Gaisina. "Trebamo ih primjereno kazniti umjesto novčanih ili kazni od samo nekoliko godina zatvora. Treba nam mogućnost izdavanja zabrane prilaska kako se takvi muškarci ne bi mogli približiti ženama koje su bile izložene nasilju. Trebamo priliku da možemo da pružimo takvim ženama sigurne kuće. Ovo je posao koji bi trebala da radi vlada."
Umjesto toga, rekla je, "vlada čini sve što može kako bi žene jasno vidjele da žive u muškoj državi".
Facebook Forum