Tridesetčetverogodišnja žena je 12. augusta ubijena iz pištolja u Karađorđevoj ulici u mjestu Šipovo, u centralnoj Bosni i Hercegovini, saopštilo je Okružno javno tužilaštvo Banjaluka.
Ubistvo je počinjeno u putničkom automobilu u 7:45 sati, a tužilaštvo navodi da "osnovano sumnja da je teško ubistvo počinio tridesetosmogodišnjak iz Šipova, koji je nakon toga pokušao izvršiti samoubistvo", saopšteno je.
Muškarac je zadobio povrede opasne po život, te je u popodnevnim časovima preminuo u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske u Banjaluci, saopšteno je iz ove zdravstvene ustanove.
Tužilaštvo navodi da je uviđaj obavila dežurna tužiteljica Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka Slavica Matijaš, zajedno sa službenicima Policijske uprave Mrkonjić Grad.
Matijaš je naredila da se preduzmu sve istražne radnje i mjere na utvrđivanju okolnosti počinjenog krivičnog djela, uključujući i obdukciju tijela smrtno nastradale, koja će biti obavljena u Zavodu za sudsku medicinu Republike Srpske.
Vlasti Bosne i Hercegovine još uvijek nemaju ni zvanične statistike o ukupnom broju ubijenih žena u BiH.
Javnosti je poznato da ih je u prošloj godini bilo najmanje pet, dok je šest žena ubijeno samo u prvoj polovici ove godine.
Ubice su u većini slučajeva bili partneri ubijenih žena, a ubistva su posljednjih godina sve brutalnija.
Vlasti BiH obećavaju podršku žrtvama nasilja, ali odbijaju u zakone uvrstiti femicid kao posebno kazneno djelo.
Pojedine zemlje regije, poput Hrvatske i Sjeverne Makedonije, uvrstile su kao posebno kazneno djelo u svoje krivične zakone termin femicid, koji je definiran kao ubistvo žena iz mržnje, prezira i želje za dominacijom.
U Hrvatskoj ga kazneni zakon tretira kao teško ubistvo žene, za što je previđena kazna od minimalno deset godina do kazne dugotrajnog zatvora.
Njihov primjer nije slijedila BiH, jer njen državni zakoni, kao ni krivični zakoni dvaju entiteta, ne tretiraju femicid kao zasebno krivično djelo.
Umjesto toga, ova kaznena djela obuhvaćena su zakonskim odredbama koje se odnose na ubistva, kao i onima koje navode da je djelo iz mržnje i ono koje je počinjeno zbog "rodnog identiteta".
Samo u periodu između 2021. i 2022. godine u BiH je ubijeno 19 žena, podaci su Visokog sudskog i tužilačkog vijeća.
Prema podacima Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju, gotovo polovina žena u BiH iskusila je neki oblik nasilja od svoje 15. godine.
Nasilje nad ženama
Kakvi ožiljci ostaju nakon nasilja? Kako porodice i žrtve nasilja nastavljaju dalje sa životima zauvijek obilježenim traumom?
Uprkos Istanbulskoj konvenciji i zakonskim okvirima rodno uslovljeno nasilje je i dalje sveprisutno u zemljama Zapadnog Balkana.
U "Ženskim sjenkama" pronađite priče onih koji su preživjeli rodno zasnovano nasilje, kao i svjedočenja porodica žena kojih više nema.
Saznajte i kako prijaviti nasilje u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji.
