Državnim službenicima i namještenicama u organima javne uprave do kraja godine biće isplaćena prva tranša od ukupno šest miliona eura na ime nagodbe koju je sindikat zaposlenika sklopio sa Vladom Federacije BiH. Naime, nekoliko hiljada državnih službenika i namještenika pokrenulo je prije tri godine pojedinačne tužbe protiv federalne vlade zbog primjene Zakona o uštedama, po kojem su smanjene njihove plate, regresi, a topli obrok prepolovljen.
U sindikatu su pristali na isplatu dugovanja bez zateznih kamata kako se ne bi ozbiljnije ugrozio federalni budžet.
„Upravo iz tih razloga vršili smo razgovore i pregovore da ne dođe do ovih stvari. Sindikatu je zadnja tužba. Mi smo u prethodnom periodu imali situaciju gdje smo upozoravali da će do ovoga doći, pa smo čak podnosili krivične prijave protiv tadašnjeg premijera Mujezinovića, tadašnjeg ministra finansija Bevande. Oni su platili tri puta po tri hiljade i tri puta po 15 hiljada, ali vidite - opet ponovo iz budžeta“, kaže Salih Kruščica, predstavnik sindikata.
Kruščica je potvrdio kako iznos od šest miliona eura nije konačan jer su već najavljene tužbe i ostalih zaposlenika uprave, a koji nisu članovi sindikata.
U narednoj, 2013. godini za izvršenje sudskih presuda u federalnom budžetu planirano je oko devet miliiona eura, što je za čak oko tri miliona više u odnosu na prethodnu godinu.
Začarani krug u kojem Vlada zbog nedostatka sredstava smanjuje plate javnoj upravi, sindikati tuže, tužbe dolaze na naplatu, pa Vlada ponovno smanjuje - svojevrsna je matrica po kojoj se radi godinama.
"Vlada je u poziciji da bude na čelu ove izvršne vlasti i, što bi rekao naš narod, da kormilariovim brodom na najbolji način, ako ide. Ako ne ide, vlada odstupanjem sa svoje pozicije rješava svoje probleme sa proračunom, ali oni ostaju onima koji su na proračunu - sindikatima“, kaže Ante Krajina, federalni ministar finansija.
U analizi izvršenja budžeta za 2011. godinu federalni revizori su, uz ostalo, naveli kako, i pored svih informacija koje su federalne institucije imale o sudskim postupcima zbog plata, odnosno naknada, revizori nisu imali dokumentaciju koja bi ih uvjerila da je Vlada poduzela sve što je bilo potrebno da se tužbe spriječe. Navode primjer Zakona o platama i naknadama u organima vlasti FBiH.
Neuvažavanje sindikata
Legislativa na vrijeme nije usklađena sa aktima kojima je regulirano pitanje obračuna plata i naknada, nakon čega su uslijedile tužbe. Na neodgovorno ponašanje federalnih vlasti i nepostojanje dijaloga sa sindikatima u nekoliko navrata upozorili su u CCI. Lejla Deronja iz ove organizacije kaže:
„Vlasti trebaju računati s tim da će radnici tražiti prava koja im po zakonu pripadaju. Oni su svojim nemarnim odnosom i nezakonitim djelovanjem doveli u situaciju da će se veliki dio budžetskih sredstava morati izdvojiti za naplatu po dobijenim tužbama, umjesto da se ta sredstva usmjere za neke razvojne projekte, što je, čini se, u ovim uslovima nerealno za očekivati na nšim prostorima.“
Koliko različite nivoe vlasti u BiH koštaju tužbe državnih službenika i namještenika gotovo je nemoguće odgovoriti, osim da je riječ o milionima maraka. Osim službenika uprave, tuže i prosvjetni radnici, policajaci, pa čak i suci i tužitelji.
Najviše tužbi vezano je uz poštivanje radno-pravnog statusa, gdje su, primjerice, ukupna potraživnja prema Zeničko-dobojskom kantonu oko 30 miliona eura.
Neuvažavnje sindikata kao partnera u pregovorima nije neuobičajno ni u manjem bh entietu - Republici Srpskoj. Na snazi je Zakon o platama, prema kojem se cijena rada godinama donosi bez sindikata. Nakon posljednjeg smanjenja, u sindikatu su odlučili svoja prava ipak zaštititi na sudu.
„Vlada ove godine nije ni htjela sa sindikatima da pregovara o umanjenju plata, donijela je zakone po hitnom postupku, koji su išli na Skupštinu, a Skupština ih je usvojila“, kaže Tomslav Vrhovec iz Sindikata uprave RS.
Za plate i naknade zaposlenih u institucijama Federacije BiH prošle je godine iz federalnog budžeta potrošeno oko 108 milioan eura. Riječ je o 8,62 % više novca nego što je planirano. Novac koji je nedostajao planiranim budžetom, kako su naveli revizori, osiguran je unutrašnjim preraspodjelama, a manjim dijelom i iz tekuće rezerve Vlade FBiH.
U javnoj upravi RS bilježe ogroman broj ugovora o djelu, što je još jedan od razloga zbog kojih se budžet našao u dubokom minusu. Govori
„Što se tiče viška zaposlenih u organima uprave RS, ja sa sigurnošću mogu da tvrdim da ih nema. A zašto? Zato što u institucijama vlasti RS radi više od 10 posto ljudi koji rade po ugovoru na određeno vrijeme, a plus toga veliki broj ljudi radi određene poslove po ugovoru o djelu. Za ugovore na određeno vrijeme Vlada nije obavezna raspisivati konkurs i primati preko konkursa, znači da se dovode partijski, rodbinski i ostali. Vrši se porodični i politički nepotizam“, tvrdi Vrhovec.
Vrhovec zaključuje da je apsurdno kriviti sindikat, pa i onaj javne uprave, za smanjenja u budžetu. Umjesto zacrtanih matrica, potrebno je otvoriti istinski dijalog.
Također, krajnje je vrijeme da se preispitaju troškovi koji se odnose na brojne političke savjetnike, enormne putne troškove, naknade za članove raznih komisija, koje često izlaze van zakonskih okvira, za što do danas niko nije odgovarao.
U sindikatu su pristali na isplatu dugovanja bez zateznih kamata kako se ne bi ozbiljnije ugrozio federalni budžet.
„Upravo iz tih razloga vršili smo razgovore i pregovore da ne dođe do ovih stvari. Sindikatu je zadnja tužba. Mi smo u prethodnom periodu imali situaciju gdje smo upozoravali da će do ovoga doći, pa smo čak podnosili krivične prijave protiv tadašnjeg premijera Mujezinovića, tadašnjeg ministra finansija Bevande. Oni su platili tri puta po tri hiljade i tri puta po 15 hiljada, ali vidite - opet ponovo iz budžeta“, kaže Salih Kruščica, predstavnik sindikata.
Kruščica je potvrdio kako iznos od šest miliona eura nije konačan jer su već najavljene tužbe i ostalih zaposlenika uprave, a koji nisu članovi sindikata.
U narednoj, 2013. godini za izvršenje sudskih presuda u federalnom budžetu planirano je oko devet miliiona eura, što je za čak oko tri miliona više u odnosu na prethodnu godinu.
Začarani krug u kojem Vlada zbog nedostatka sredstava smanjuje plate javnoj upravi, sindikati tuže, tužbe dolaze na naplatu, pa Vlada ponovno smanjuje - svojevrsna je matrica po kojoj se radi godinama.
"Vlada je u poziciji da bude na čelu ove izvršne vlasti i, što bi rekao naš narod, da kormilariovim brodom na najbolji način, ako ide. Ako ne ide, vlada odstupanjem sa svoje pozicije rješava svoje probleme sa proračunom, ali oni ostaju onima koji su na proračunu - sindikatima“, kaže Ante Krajina, federalni ministar finansija.
U analizi izvršenja budžeta za 2011. godinu federalni revizori su, uz ostalo, naveli kako, i pored svih informacija koje su federalne institucije imale o sudskim postupcima zbog plata, odnosno naknada, revizori nisu imali dokumentaciju koja bi ih uvjerila da je Vlada poduzela sve što je bilo potrebno da se tužbe spriječe. Navode primjer Zakona o platama i naknadama u organima vlasti FBiH.
Neuvažavanje sindikata
Legislativa na vrijeme nije usklađena sa aktima kojima je regulirano pitanje obračuna plata i naknada, nakon čega su uslijedile tužbe. Na neodgovorno ponašanje federalnih vlasti i nepostojanje dijaloga sa sindikatima u nekoliko navrata upozorili su u CCI. Lejla Deronja iz ove organizacije kaže:
„Vlasti trebaju računati s tim da će radnici tražiti prava koja im po zakonu pripadaju. Oni su svojim nemarnim odnosom i nezakonitim djelovanjem doveli u situaciju da će se veliki dio budžetskih sredstava morati izdvojiti za naplatu po dobijenim tužbama, umjesto da se ta sredstva usmjere za neke razvojne projekte, što je, čini se, u ovim uslovima nerealno za očekivati na nšim prostorima.“
Koliko različite nivoe vlasti u BiH koštaju tužbe državnih službenika i namještenika gotovo je nemoguće odgovoriti, osim da je riječ o milionima maraka. Osim službenika uprave, tuže i prosvjetni radnici, policajaci, pa čak i suci i tužitelji.
Najviše tužbi vezano je uz poštivanje radno-pravnog statusa, gdje su, primjerice, ukupna potraživnja prema Zeničko-dobojskom kantonu oko 30 miliona eura.
Neuvažavnje sindikata kao partnera u pregovorima nije neuobičajno ni u manjem bh entietu - Republici Srpskoj. Na snazi je Zakon o platama, prema kojem se cijena rada godinama donosi bez sindikata. Nakon posljednjeg smanjenja, u sindikatu su odlučili svoja prava ipak zaštititi na sudu.
„Vlada ove godine nije ni htjela sa sindikatima da pregovara o umanjenju plata, donijela je zakone po hitnom postupku, koji su išli na Skupštinu, a Skupština ih je usvojila“, kaže Tomslav Vrhovec iz Sindikata uprave RS.
Za plate i naknade zaposlenih u institucijama Federacije BiH prošle je godine iz federalnog budžeta potrošeno oko 108 milioan eura. Riječ je o 8,62 % više novca nego što je planirano. Novac koji je nedostajao planiranim budžetom, kako su naveli revizori, osiguran je unutrašnjim preraspodjelama, a manjim dijelom i iz tekuće rezerve Vlade FBiH.
U javnoj upravi RS bilježe ogroman broj ugovora o djelu, što je još jedan od razloga zbog kojih se budžet našao u dubokom minusu. Govori
„Što se tiče viška zaposlenih u organima uprave RS, ja sa sigurnošću mogu da tvrdim da ih nema. A zašto? Zato što u institucijama vlasti RS radi više od 10 posto ljudi koji rade po ugovoru na određeno vrijeme, a plus toga veliki broj ljudi radi određene poslove po ugovoru o djelu. Za ugovore na određeno vrijeme Vlada nije obavezna raspisivati konkurs i primati preko konkursa, znači da se dovode partijski, rodbinski i ostali. Vrši se porodični i politički nepotizam“, tvrdi Vrhovec.
Vrhovec zaključuje da je apsurdno kriviti sindikat, pa i onaj javne uprave, za smanjenja u budžetu. Umjesto zacrtanih matrica, potrebno je otvoriti istinski dijalog.
Također, krajnje je vrijeme da se preispitaju troškovi koji se odnose na brojne političke savjetnike, enormne putne troškove, naknade za članove raznih komisija, koje često izlaze van zakonskih okvira, za što do danas niko nije odgovarao.
