Iako mladi u Bosni i Hercegovini više ne vjeruju da ih institucije ove zemlje shvaćaju kao budućnost na kojoj svijet ostaje, ohrabrenje im je nedavno donijela zastupnica u Europskom parlamentu Tanja Fajon. Posjetila je studente Univerziteta u Tuzli i pohvalila ih u nastojanju da nova znanja stiču na sveučilištima EU.
„Kad su u pitanju studenti i mlađe generacije, mislim da je sada na njima da prave neke promjene. Zbog toga mi je vrlo bitno da dolazim u posjetu fakultetima, da razgovaram sa studentima, da čujem kakav je njihov stav i što oni razmišljaju o budućnosti Bosne i Hercegovine. S tim porukama ću se vratiti u Europski parlament i raditi ono što mi je posao, da što je prije moguće Bosna i Hercegovina i druge zemlje Zapadnog Balkana dovedemo do Europske unije“, rekla je Fajon.
Dekan Prirodno-matematičkog fakulteta Suad Kunosić kaže da se ovaj fakultet može pohvaliti višegodišnjom razmjenom studenata i suradnjom s europskim sveučilištima.
„Sad nam je najbitnije da smo postali interesantni jer imamo studente iz Evropske unije. U drugom ciklusu imamo studente iz EU, a uskoro kreće i zajednički treći ciklus studija, u kojem će učestvovati profesori iz Austrije, tako da je za nas jako bitno da imamo podršku Evropske unije. Dio ovog prostora infrastrukturno je opremljen iz projekata EU“, kaže Kunosić
Rektor Univerziteta u Tuzli Enver Halilović ističe da je tuzlanski Univerzitet član nekoliko europskih organizacija, te da profesori ovog Univerziteta sudjeluju u međunarodnim znanstvenim istraživačkim projektima.
„Mi smo do prije mjesec, dva, bili predsjedavajući univerzitet u jednoj vrlo respektabilnoj zajednici, asocijaciji univerziteta Alpe-Adria regije. Prije par mjeseci smo predali predsjedavanje Klagenfurtu. To govori ne samo da smo mi već ušli u dio evropskog prostora, da smo, slobodno mogu kazati, međunarodno priznati univerzitet, nego i da imamo određeno mjesto i određeni rejting među tim univerzitetima. Ne bi ti univerziteti dopustili da bilo koji univerzitet bude predsjedavajući te rektorske konferencije. Mi zaista imamo jednu respektabilnu međunarodnu situaciju“, rekao je Halilović
Tako su prije godinu dana Univerzitet u Tuzli i Zagrebačko sveučiliste potpisali zajednički sporazum kojim su željeli potvrditi svakodnevnu suradnju, kako u razmjeni studenata tako u zajedničkim znanstvenim projektima. Podršku sporazumu pružio je i sam predsjednik RH Ivo Josipović. On je svojom izjavom da su Univerzitet u Tuzli i Sveučilište u Zagrebu potvrda da su Bosna i Hercegovina i Hrvatska upućene jedna na drugu, dao još veću važnost jednom ovakvom sporazumu.
„Ovaj sporazum, suradnju naša dva univerziteta odnosno sveučilišta, vidim kao odličan primjer evropske i transevropske suradnje. Mislim da je suradnja o kojoj je riječ dio jednog velikog važnog trenda – kreiranje univerzalnosti u Evropi kada je riječ o obrazovanju. Mislim da Bolonjski proces, kojim smo nekad više, nekad manje zadovoljni, zapravo kao glavnu ideju ima univerzalnost, dakle, mogućnost da učimo zajedno, da razmjenjujemo studente, profesore, provodimo zajedničke projekte i u konačnici da se taj evropski duh širi u cijeloj regiji. Ja inače imam veliko povjerenje u našu zajedničku evropsku budućnost“, poručio je Josipović
A ovakve poruke koje su studentima pružili zastupnica Fajon i predsjednik Josipović, studenti ne bi trebali neozbiljno shvaćati, nego u ovakvim porukama pronaći mjesto za sebe, ukazuje Rektor Enver Halilović. „Jer su Univerzitet u Tuzli, diplomanti, naši studenti, na značajnim radnim i odgovornim mjestima širom Evrope, ali i svakodnevno pokazuju mogućnost i fleksibilnost u snalaženju, posebno u ovakvim situacijama – kakve su ove, krizne ekonomske, političke prilike“.
Prije nekoliko dana Komisija za akreditaciju sveučilišta, akreditirala je i Univerzitet u Tuzli i time mu dala priznanje kojim ispunjava uvjete obrazovanja prema europskim standardima. Sada i ovom Univerzitetu, kao i drugima u Bosni i Hercegovini, predstoji borba za tržište rada kako bi diplomci, magistri i liječnici pronalazili zaposlenje, a ne svoje diplome nosili na Zavode za zapošljavanje ili svoje znanje ostavljali u drugim europskim zemljama.
