Nakon što je Fejsbuk (Facebook) predstavio svoju digitalnu valutu libru, koja će biti lansirana naredne godine i koja bi mogla promijeniti koja bi mogla promijeniti način kako ljudi troše i prebacuju svoj novac, otvara se pitanje isplativosti neispitanog koncepta ali i povjerenja u kompaniju čiji ugled je narušila zloupotreba podataka korisnika te širenje zlonamjernih sadržaja, pišu svjetski mediji.
Libra - nova kriptovaluta
Fejsbuk je predstavio svoju digitalnu valutu libra koja će funkcionisati poput ostalih kriptovaluta, među kojima je najpoznatija bitkoin (bitcoin), objašnjava agencija Asošiejtid pres (Associated Press) i ukazuje da postoje i bitne razlike.
Kriptovalute su vrsta digitalnog novca koje koriste tehnologije enkripcije za sigurnost transakcija. Bitkoin i druge digitalne valute nemaju fizički oblik novčanica ili novčića, već postoje kao niz digitalnih kompjuterskih kodova koji se čuvaju na umreženim računarima širom svijeta. Istorija transakcija nekog bitkoina se čuva kao registar poznat kao blokčejn (blockchain), tako što se sa svakom transakcijom dodaje novi blok u lancu kodova, objašnjava AP.
Fejsbukova libra će koristiti sistem blokčejna, ali za raliku od bitkoina, libru je podržalo nekoliko tradicionalnih finansijskih kompanija, poput Pejpala (PayPal), Vize (Visa) i Masterkarda (Mastercard), dok je u Libra grupu već ušlo nekoliko kompanija koje će primati taj novac, između ostalih Lift (Lyft), Uber i Spotifaj (Spotify). Kao i ostale kriptovalute, libre će se čuvati u digitalnim novčanicima i korisnici će moći da ih mijenjanju za tradicionalne valute. Zasad nije poznato kolika će biti provizija, ali Fejsbuk najavljuje da će biti niska.
Bitkoin, kao i druge kriptovalute, privukao je dosta pažnje, ali i dalje nije u širokoj upotrebi, između ostalog zato što njegova vrijednost može znatno oscilirati – današnjih 100 dolara u bitkoinima za mjesec dana može vrijediti 300 dolara ili 2,5 dolara. S druge strane, ukazuje AP, vrijednost libre će biti vezana za nekoliko tradicionalnih valuta kao što su dolar i euro.
Zahvaljujući decentralizovanom sistemu verifikacije transakcija s bitkoinima – svako može pozajmiti snagu svog kompjutera za te operacije – tom novcu je teško ući u trag zbog čega ga koriste i kriminalci. Kod libre, kako pojašnjava AP, verifikacijama će u početku rukovoditi osnivačke kompanije Fejsbuka i Pejpala, a Fejsbuk će teoretski moći pratiti novac do konkretne osobe. Kompanija je također najavila da će prihvatiti regulacije.
Moguće fundamentalne promjene
Fejsbukova kriptovaluta, koja će biti lansirana 2020., prema očekivanjima kompanije i njenih partnera mogla bi fundamentalno promijeniti globalne finansijske i platne sisteme, piše američki CNN.
Pristupačnost Fejsbuka bi mogla pozicionirati libru da stekne više publike nego što to imaju druge digitalne valute, ističe CNN i dodaje da skoro 35 miliona ljudi širom svijeta sada ima blokčejn "novčanike" za kriptovalute, što je gruba procjena koliko ljudi trenutno sudjeluje na tržištu. S druge strane, globalna baza korisnika Fejsbuka od 2,4 milijarde je ogromna, a zajedno s partnerima u projektu može učiniti libru lakšom za korištenje od drugih digitalnih valutnih projekata.
Fejsbuk je također najavio stvaranje udruženja Libra, nezavisne organizacije koja će upravljati valutom, i Kalibru (Calibra), jedinicu Fejsbuka koja će raditi na aplikaciji za novu digitalnu valutu. Grupa ima 28 osnivača - kompanija i neprofitnih organizacija iz nekoliko različitih zemalja - uključujući Fejsbuk, koji kaže da će svi biti ravnopravni i da namjerava libru učiniti "javnim dobrom", navodi se u drugom tekstu CNN-a.
Dobre namjere nisu dovoljne
Transparentnost i povjerenje nisu jedina velika pitanja o kojima Fejsbuk treba odgovoriti kada je u pitanju planirana kriptovaluta koja može postati „nova globalna valuta“ i tako predstavljati uvod u korporativnu megalomaniju, piše britanski Gardijan (The Guardian).
Iako je Fejsbuk naveo kako novom valutom želi zaustaviti kompanije za transfer novca koje eksploatišu siromašne širom svijeta jer uzimaju ogromne naknade za prekogranične transakcije i gdje „ljudi s manje novca za finansijske usluge plaćaju više“, problematična je šira ambicija. Naime, Fejsbuk je zahvaljujući korištenju podataka i širenju lažnog i zlonamjernog sadržaja, jedna od kompanija s najmanje povjerenja u svijetu, te je, ukazuje Gardijan, upitno da li je prikladan za vođenje globalne valute.
Odgovor Fejsbuka je da će ova kompanija, na kraju, biti samo jedna od 100 članica Libra grupe, i da će nova operacija također primijeniti provjere prijevare i pranja novca koje i banke moraju primjenjivati; slijedit će ista pravila "poznavanje svog klijenta" a podaci o transakcijama bez pristanka korisnika neće biti spojeni s Fejsbuk profilima.
No, kada je u pitanju Fejsbuk i njegova praksa u posljednjih nekoliko godina, onda dobre namjere nisu dovoljne, piše Gardijan ističući kako je kompanija kažnjena s pet milijardi dolara od američke Federalne komisije za trgovinu u istrazi o “praksama platformi i podataka o korisnicima” i pod krivičnom je istragom američkih tužilaca.
Vlade i finansijski regulatori proveli su proteklu deceniju pokušavajući da uvedu više transparentnosti u globalni finansijski sistem. Bilo bi apsurdno da se ti napori preokrenu u korist sna tehničke firme o “globalnoj valuti”, ideji koju nijedna centralna banka još nije smatrala poželjnom. Posao regulatora je da osiguraju da Fejsbuk zaista bude u stanju spriječiti da prljavi novac ne zarazi njegov izum i da tokovi novca u librama ne narušavaju finansijsku stabilnost, zaključuje Gardijan te naglašava da libra zaslužuje strogu regulaciju u bankarskom stilu.
Umrljan brend, neisproban koncept
Mada mnogi analitičari vide pokretanje nove kritpovalute kao moguću temeljnu promjenu ne samo za Fejsbuk, već za čitav sistem finansijskih usluga kakve su sada poznate, sam Fejsbuk može više izgubiti nego dobiti od libre, ocenjuje Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).
Suočen s problemima ličnih podataka, Fejsbuk se umiljavao korisnicima obećanjima o privatnosti na svojoj platformi, a sada želi i da mu povjere svoj novac, piše list i dodaje da će uspjeh libre zavisiti od širokog prihvatanja zasad neisprobanog koncepta, ali i od pretpostavke da će korisnici obnoviti svoju vjeru u umrljani brend. Ipak, analitičari s Volstrita zasad su optimistični i neki procjenjuju da bi kriptovaluta Fejsbuku mogla donijeti 19 milijardi dolara prihoda do 2021. godine.
Librom upravlja konzorcijum kompanija, čime se donekle izbjegava pitanje povjerenja, ukazuje Volstrit džurnal. Ulog za učešće od 10 miliona djeluje pametno smišljen, pošto je to džeparac za kompanije kao što su Masterkard i Viza, ocjenjuje list, ali i ističe da je možda manje podrška, a više jeftin način da se ne propusti prilika.
Fejsbuk procjenjuje da oko 1,7 milijardi ljudi širom svijeta nema pristup globalnom finansijskom sistemu, od čega milijardu ima mobilne telefone i skoro polovina milijarde internet pristup. Pristup toj populaciji je veliki mamac za članove Libra grupe, ocjenjuje Volstrit džurnal, ali ističe da nisu jasne ekonomske mogućnosti – kako će Fejsbuk i drugi u grupi zarađivati novac. Među spornim pitanjima je regulatorni nadzor kao i mogućnosti za hakere, curenje podataka i kriminalce, što dalje može ugroziti ugled Fejsbuka, piše njujorški list.