Evropski parlament (EP) je u četvrtak usvojio Rezoluciju o Bosni i Hercegovini - odnosno o 20. godišnjici Dejtonskog mirovnog sporazuma, nakon rasprave koja je obavljena u srijedu uveče, te Konferencije posvećene dostignućima ovog mirovnog sporazuma, održane protekle sedmice.
Prijedloge je dostavilo više parlamentarnih grupa, koje su postigle sporazum da se Parlamentu ponudi jedinstveni tekst, koji je dobio podršku Parlamenta.
Od 606 poslanika Evropskog parlamenta, 525 glasalo je "za", 42 "protiv", a 39 poslanika bilo je "suzdržano".
EP je pozvao bh. vlasti da iskoriste 20.godišnjicu Dejtonskog mirovnog sporazuma kao podsticaj da se krene naprijed s potrebnim reformama - osobito s obzirom na predstojeće aplikacije Bosne i Hercegovine za članstvo u EU.
Takođe, podsjeća se da je rješavanje socio-ekonomskih problema građana mora biti prioritet, kao i uspostava efikasnog mehanizma koordinacije o pitanjima EU.
U Rezoluciji se, takođe, navodi da se uz političke reforme i demokratizaciju političkog sistema mora osigurati potpuna jednakost i demokratska zastupljenost sva tri konstitutivna naroda i svih građana ove zemlje.
"Svi građani BiH moraju imati jednake mogućnosti da budu izabrani na svim nivoima odlučivanja", ističe se u Rezoluciji Evropskog parlamenta.
Ono što su evropski parlamentarci najčešće iznosili tokom rasprave o Rezoluciji, sažeo je u svom istupu Ivo Vajgl, poslanik iz Slovenije.
"Bosna i Hercegovina kakvu smo poznavali bila je izvor dobrih ideja, bogate kulture, dinamičnog suživota... Danas, poslije 20 godina, odgovornost za razvoj BiH treba predati njenim političarima i građanima, treba zaustaviti pokroviteljstvo nad državom i međunarodno miješanje. S tim miješanjem je drama Bošnjaka, Hrvata i Srba počela. Moramo dati priliku ovoj zemlji da započne svoju evropsku priču", poručio je Vajgl.
Posebno zanimljiv istup u raspravi imao je Jasenko Selimović, poslanik Evropskog parlamenta iz Švedske, porijeklom iz Sarajeva.
"Cijela ova diskusija o budućnosti Bosne i Hercegovine je vrlo čudna. Prvo smo prisilili Bosnu i Hercegovinu da prihvati Dejtonski sporazum, a onda se žalimo kako ova zemlja, zbog tog sporazuma ne funkcioniše. Pa to je sjajno! Problem je što u Bosni postoje jaki otpori nacionalista koji neće da vide zemlju u evropskoj zajednici, a mi, Evropska unija, nismo dovoljno uradili da bi pomogli Bosni da se izbori na kraj sa tim nacionalistima", rekao je Selimović.
Rezolucija za Bosnu i Hercegovinu nema obavezujući karakter, ali je dobar podsjetnik na obaveze koje ova zemlja mora ispuniti ako želi podnijeti aplikaciju za članstvo, izjavio je odmah nakog što je rezolucija dobila veliku podršku Parlamenta Andrej Plenković, poslanik iz Hrvatske.
"Smatramo da se Bosna i Hercegovina 20 godina nakon okončanja rata nalazi u jednoj novoj fazi, po meni - ključnoj fazi integrirajućih institucionalnih odnosa sa Evropskom unijom. I ovom današnjom rezolucijom želimo stvoriti jedno ozračje koje bi omogućilo Bosni i Hercegovini da - u dogovoru sa Vijećem EU - učini onaj ključni korak, a to je podnošenje zahtjeva za članstvo u Evropskoj uniji", naveo je Plenković, te istakao:
"Osobno smatram da Bosna i Hercegovina ne smije zaostajati za drugim zemljama jugoistoka Evrope, da bi taj korak pomogao i provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i svih drugih političkih, pravnih, gospodarskih i sektorskih reformi u zemlji, ojačao i koordinacijske mehanizme i djelovao integrirajuće na cijelu zemlju", izjavo je za RSE Plenković.
Analitičar iz Sarajeva, Adnan Huskić, ocjenjuje da se radi o Rezoluciji koja prati zvanični stav EU - a to je njen novi kurs prema Bosni i Hercegovini.
"I u Rezoluciji se potcrtalo to na čemu bi vlasti u BiH trebale da rade, da Dejton predstavlja osnovu a da su socio-ekonomska pitanja ta kojim bi se bh. vlasti trebale baviti. Međutim, rezolucije i odluke EP, još uvijek nemaju snagu da utiču na promjenu politike EU prema BiH. Tako da mislim da se Evropski parlament nije pretjerano trudio da napravi progresivnu ili revolucionarnu Rezoluciju, već se uglavnom priklonio onom što je oficijelni stav Evropske unije naspram BiH", zaključuje Huskić.
