Velike tehnološke kompanije uskoro mogu očekivati intenziviranje istraga regulatornih tijela Evropske unije zbog sumnji u njihovo monopolističko ponašanje, nakon što je Google ove sedmice kažnjen sa trećom velikom kaznom u posljednje tri godine zbog dominantne uloge u online reklamiranju.
Evropska komisija je kaznila Google sa 1,49 milijardi eura nakon istrage oglašivačkog servisa Google AdSense, a nakon što je prošle godine američka firma kažnjena sa 4,34 milijarde eura poslije istrage o operativnom sistemu Android, dok ga je 2017. slučaj u vezi rezultata pretraga za online kupovinu koštao 2,42 milijarde eura.
"Google je cementirao svoju dominaciju u u vezi oglasa nakon online pretraživanja i zaštitio sebe od konkurentskog pritiska namećući anti-konkurentska ograničenja na stranicama trećih strana," izjavila je evropska komesarka za tržišnu konkurenciju Margrethe Vestager saopštavajući kaznu za američkog giganta, a prenio Reuters.
Nove istrage
Vestager je početkom mjeseca rekla da pažnju sada okreće ka drugim velikim tehnološkim firmama -- -- Amazonu, Appleu i Facebooku -- i da želi ispitati njihovo navodno anti-konkurentsko ponašanje, piše Bloomberg.
Što se tiče Amazona, ona je izjavila da želi ispitati moguće korištenje podataka o korisnicima kako bi se sa Amazonove platforme Marketplace izgurali manji trgovci, dodavši da je preliminarna istraga u podmakloj fazi i da bi željela "poduzeti odlučnije korake" prije nego što napusti poziciju u drugom dijelu godine, što znači da bi prije toga moglo doći do pokretanje pune istrage.
Vestager je također rekla da je želi ispitati pritužbu muzičkog servisa Spotify protiv Applea, kao i da je interesuje ponašanje Facebooka.
Osim EU, i pojedine članice, kao što su Njemačka, Francuska i Irska koje mogu odrediti kazne u visini i do četiri posto ukupnog godišnjeg prihode, žele ispitati moguće kršenje privatnosti korisnika od strane velikih tehnoloških firmi nakon što su prošle godine uvedena strožija pravila za njihovu zaštitu. EU je u Februaru također uvela nova pravila za online platforme kojima se od internet firmi traži da objave jasna pravila usluge, više transparentnosti o rangiraju proizvoda, da uspostave sistem za žalbe, kao i da jasno objasne način na koji daju prednost svojim prozivodima.
"Istina je da mnogi smatraju su Google i Facebook izvan kontrole. Dublji problem je šta uraditi s tim. Čak i ako donesete oduku da regulišete velike platforme, a to je pitanje koje po sebi uključuje i slobodu izražavanja, kako ove platforme mogu regulisati svoj sadržaj kada imaju dvije milijarde korisnike?" izjavio je Jonathan Compton, partner u britanskoj pravničkoj firmi DMH Stall, za Bloomberg.
Evropski model
Petnaest 20 najvećih tehnoloških firmi današnjice imaju sjedište u Sjedinjenim Državama, a u Evropi samo jedna, i ako u SAD bijesni debate o tome kako pripitomiti ove goiante tako da djeluju u javnom interesu, odgovore oko budućnosti najmoćnije svjetske industrije treba tražiti u Berlinu i Briselu, a ne u Washingtonu i Kaliforniji, piše londonski Economist u jednom od vodećih tekstova u posljednjem broju.
"Ideja da EU preuzme vodeću ulogu oko ovih pitanja se čini bizarnom mnogim menadžerima koji je vide kao poduzetničku pustinju i duhovni dom birokratije, Pa ipak, Evropa ima uticaj i nove ideje."
Alphabet (kompanije majka Googlea), Amazon, Apple, Facebook i Microsoft u prosjeku ostvaruju četvrtinu prodaje u EU, i budući da je najveći svjetski trgovinski blok, njeni standardi se često primjenuju širom svijeta, a iskustvo sa diktatorima čini je budnijom oko pitanja zaštite privatnosti, piše londosnki sedmičnik:
"Njeni regulatori su manje zarobljeni od strane lobista nego što su američki, a sudovi imaju savremeniji pogled na ekonomiju. Evropski nedostatak tehnoloških firmi pomaže joj da objektivnije sagleda stvari."
Evropska strategija nosi i rizike da će biti teško postići stvarnu interoperabilnost među firmama, jer se primjena regulative o zaštita podataka pokazala trapavom i zaštita podataka ne smije biti žrtva otvorenog protoka informacija, kao i da evropski primjer ne bude primjenjen drugdje pa da ona ostane odsječena od glavnih tokova, no velike firme neće htjeti da se se dijele na dva načina a postoje i naznake da se Amerika okreće evropskom modelu, nakon što je Kalifornija usvojila zakon sličan evropskom o zaštiti podatka, zaključuje Economist.
"Evropa se približava rješavanju slagalice sa velikim tehnološkim firmama na način koji bi osnažio potrošače, a ne državne ili tajnovite monopole. Ako nađe odgovor, Amerikanci ne be trebalo da oklijevaju da to kopiraju -- čak iako to znači da trebaju ugledati na zemlje koje su njihovi pretci napustili."
Krajnje rješenje
Evropski sud pravde (ECJ) je 2014. u istorijskoj presudi naredio da pretraživači kao što je Google uklone određene neželjene linkove na zahtjev, uspostavljajući presedan širom Evropke unije, pa je američka firma rekla da je do sada uklonila oko oko milion rezultate, no protivi se globalnoj primjeni ove odluke, o čemu će ECJ uskoro odlučiti, piše CNN.
Google i druge tehnološke firme se, međutim, suočavaju i sa brojnim drugim problemima u Evropi, kao što je prijedlog zakona o zaštiti autorskih prava o čemu će uskoro glasati Evropski parlament, a kojem se protive Google i druge tehnološke firme jer bi ih mogao odrediti kao odgovornim za kršenja prava koja počine korisnici i jer bi morali platiti izdavačima za objavljivanje malih dijelova njihovog sadržaja.
Druga pitanja uključuju sređivanje stanja oko ilegalnog sadržaja i govora mržnje i poreza na digitalne usluge, piše CNN.
Evropski parlament je nekoliko puta glasao da se oslabi Googleova dominacija širom Evrope, i iako rezultati tih glasanje nisu obavezujeći, oni ukazuju da raspoloženje prema ovoj kompaniji u Evropi, mada se evropski regulatori za sada nisu pribjegavali toj ideji.
"Za nas, bi to bilo krajnje rješenje," Vestager je izjavila za američku mrežu nakon objavljivanja odluke o kažnjavanju Googlea u srijedu, dodavši da bi sljedeća velika bitka mogla biti u vezi velike količine podataka koje drže kompanije.
"Ako nemate pristup tim podacima, mnogi konkurenti bi mogli nestati, što bi se također moglo desiti i sa velim brojem inovatora."
