Evropski saveznici Ukrajine koristiće profit od zamrznute ruske imovine za finansiranje kupovine oružja za Kijev, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz 15. marta nakon sastanka sa francuskim i poljskim kolegama u Berlinu.
Scholz, francuski predsjednik Emmanuel Makron i poljski premijer Donald Tusk na sastanku su ponovo potvrdili svoju podršku Ukrajini.
Evropska podrška postaje sve važnija jer američki predsjednik Joe Biden nije mogao dobiti veliki paket pomoći Ukrajini preko Kongresa.
Evropska podrška postaje sve ključnija jer američki predsjednik Joe Biden nije mogao dobiti veliki paket pomoći Ukrajini kroz Kongres, a veliki dio njegove vanjskopolitičke energije usmjeren je na rat u Gazi.
Scholz je rekao da su se čelnici složili da je potrebno nabaviti više oružja za Ukrajinu na globalnom tržištu i da se poveća proizvodnja vojne opreme, uključujući saradnju sa partnerima u Ukrajini.
"Iskoristićemo neočekivani prihod od ruske imovine zamrznute u Evropi da finansijski podržimo kupovinu oružja za Ukrajinu", rekao je Scholz navodeći napore Evropske unije da poveća podršku Ukrajini.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen pozvala je prošlog mjeseca da EU razmotri korištenje tog profita za "zajedničku kupovinu vojne opreme za Ukrajinu".
Očekuje se da će Komisija u narednim danima dati konkretan prijedlog.
Neke zemlje članice EU, poput Mađarske, izrazile su rezerve u vezi sa tom idejom, tvrde diplomate u Briselu. Ali Scholzovi komentari sugerišu da je uvjeren da će zemlje EU na kraju odobriti prijedlog.
Scholz je rekao da su se čelnici takođe složili oko potrebe da Kontakt grupa za odbranu Ukrajine - grupa od oko 50 zemalja pod vodstvom SAD-a koje pružaju vojnu podršku Ukrajini - uspostavi koaliciju za pružanje artiljerije na daljinu Kijevu.
Prijedlog za uspostavljanje koalicije za rakete dugog dometa već je dogovoren u Parizu 26. februara. Nije jasno da li se Scholzovi komentari odnose na to i kako će Njemačka, koja se protivi slanju svojih raketa "taurus" dugog dometa u Ukrajinu, učestvovati.
Ministri odbrane iz kontakt grupe trebali bi se sastati početkom sljedeće sedmice u američkoj bazi Ramstein u Njemačkoj.
Makron je ponovio svoje upozorenje da nije u pitanju samo ukrajinska već evropska sigurnost.
"Učinićemo sve koliko je potrebno koliko god bude potrebno kako Rusija ne bi pobedila u ovom ratu", rekao je Makron. "Ova odlučnost je čvrsta i podrazumijeva naše jedinstvo."
On je dodao da su se trojica lidera složila oko potrebe da se pojača podrška Moldaviji, koja kaže da Rusija pokušava da je destabilizuje kroz "hibridni rat".
Sastanak takozvanog Vajmarskog trougla - Njemačka, Francuska i Poljska - uslijedio je nakon sedmica tenzija, posebno između Scholza i Macrona, koje su uznemirile zvaničnike u Kijevu i širom kontinenta.
Na brzinu organizovan samit u Parizu prošlog mjeseca imao je za cilj da da novi podsticaj stagnirajućim naporima Zapada da pomogne Ukrajini da odbije rusku invaziju punih razmjera koja je ušla u treću godinu.
Umjesto toga, Macronovo odbijanje da isključi raspoređivanje zapadnih trupa u Ukrajinu izazvalo je nezadovoljstvo Scholza.
Mihail Podoljak, viši savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, rekao je za Reuters da "neodlučnost i nekoordinirana akcija" među saveznicima Kijeva dovode do "teških posljedica". Ukrajina doživljava ozbiljan nedostatak specifičnih resursa, prvenstveno granata, i djelimično gubi inicijativu, kazao je.
Tusk je rekao da je sastanak 15. marta pokazao "da zlonamjerne neke glasine da postoje razlike između evropskih prijestolnica veoma pretjerane".
Tusk, koji nastoji revitalizirati Weimarski trougao nakon osam godina vladavine nacionalista u Poljskoj, rekao je da su Macron i Scholz prihvatili njegov poziv da se ponovo sastanu početkom ljeta kako bi predstavili svoje sljedeće zajedničke planove.
