U Briselu je održana konferencija posvećena evropskoj integraciji država zapadnog Balkana, tokom koje je, između ostalog, rečeno da se otvorena pitanja na tom području moraju rješavati u dobrosusjedskom duhu, te da će naredna 2011. godina biti izuzetno važna za ovaj prostor.
Jedna od poruka je takođe da se stereotipna slika Balkana kao regije sukoba mora brže mijenjati u sliku prosperiteta i napretka.
Svidjelo se to nekome ili ne, kada god se potegnu agrumenti protiv proširenja, vi potegnite kontra-argumente: evropsko obećanje, ili još ubjedljivije, rezultate - poručeno je sa skupa koji se bavio evropskom budućnošću zapadnobalkanskog regiona.
"Slika regiona u glavama Evropljana je da je riječ o prostoru pocijepanom najstrašnijim ratovima i zločinima. Na sreću, ovakvo gledište više nije aktuelno. Iza nas je dekada mira i stabilnosti, gdje se nastoji obezbijediti više demokratije, poštivanja ljudskih prava i evropske budućnosti", kazao je evropski komesar za proširenje, Štefan Fule.
Izvjestiteljka za BiH Evropskog parlamenta, Doris Pack, kazala je da treba imati na umu da je ovo vrijeme koje ne ide u korist proširenju.
Doris Pack
"Ali, ne brinite, uradite svoj dio posla i možete se pouzdati u sporazum iz Soluna o evropskoj budućnosti zapadnog Balkana", poručila je Pack.
Kada je riječ o narednoj godini, evropski komesar za proširenje očekuje u regionu ozbiljne pomake naprijed.
"Očekujem da naredne godine vidimo značajan progres u razgovorima Beograda i Prištine, želimo vidjeti da i BiH pređe tu crtu i postane funkcionalna država, što bi bilo toplo pozdravljeno kao novi dio cjelokupnog procesa proširenja EU na zapadni Balkan. Da bi se zadržao pozitivni trenutak, veoma se nadam da će se završiti i pregovori o prijemu sa Hrvatskom, kao što se veoma nadam da će, na osnovu preporuke Evropske komisije, Unija biti u poziciji da započne pregovore sa nekim drugim državama zapadnobalkanskog regiona", kazao je Fule.
A glasovi iz regiona su jasno naglasili - evropska podrška evropeizaciji zapadnog Balkana mora biti snažnija i konkretnija.
„Zbog toga je jako važno da iz Brisela – kad kažem 'Brisela', govorim simbolično 'iz svih važnih evropskih političkih centara' - stižu ne samo deklarativne već vrlo djelatne poruke zapadnom Balkanu i njegovim vladama da je EU nepokolebljivo na putu ujedinjenja Evrope na zapadnom Balkanu i da ničim neće usporavati onaj tempo koji je moguć i koji će jedino zavisiti od sposobnosti država zapadnog Balkana da implementiraju zahtjevne evropske standarde“, rekao je premijer Crne Gore, Milo Đukanović.
Izetbegović: Nema alternative Evropskoj uniji
Međutim, član bh. Predsjedništva, Bakir Izetbegović, upozorava da u BiH postaju sve snažniji glasovi koji, pozivajući na nove podjele, gase evropske perspektive zemlje.
Bakir Izetbegović
Izetbegović: Ja sam obratio pažnju upravo na ta dva suprotstavljena procesa u BiH – jedan koji vodi integracijskim procesima, jednoj boljoj budućnosti, i ovaj, nažalost baziran na nekim atavizmima, bezintegracijski, koji pominje treće entitete, neke secesije, podjele, stvaranje sve manjih i manjih državica na Balkanu. Tražio sam, normalno, podršku ovom prvom, snažnom procesu, kako reče Đukanović, jednom euroentuzijazmu, da se da podrška, da se ubrza, da se napravi 'taylor made' – ručno rađeni program specifično za Bosnu i Hercegovinu, da se ubrza put BiH ka EU, a da se ovaj drugi proces obeshrabri, u startu, dok je još u riječima, da ga se na svaki način zaustavlja dok je vrijeme.
RSE: Mislite li da Evropska unija ima tu snagu da pomogne u pozitivnom pravcu?
Izetbegović: Pa svakako. Mi smo dio Evrope, mi smo opkoljeni Evropskom unijom. Nema alternative Evropskoj uniji niti ona može riješiti drugačije balkanski i bosanski slučaj, niti mi imamo alternativu. Perspektiva je jasna, samo je pitanje kako mi sebi možemo napraviti još agoniju u međuvremenu, da li ćemo biti dovoljno mudri i pametni da ubrzamo procese ili ćemo imati ovaj zastoj kakav imamo.
RSE: Međuvrijeme – čini se da je to trenutno najbolji opis onoga gdje se BiH ovog časa nalazi: između izbora, izbornih rezultata, promišljanja o tome kako formirati vlast. Vi ste već imali kontakte s onima koji u mnogo čemu imaju različita mišljenja o budućnosti Bosne i Hercegovine. Kako i kada vidite da bi BiH mogla imati onaj minimalni konsezus o svojoj budućnosti?
Izetbegović: Mislim da je konsenzus upravo ovo o čemu smo sada govorili. 90 posto građana BiH želi evropske integracije, ne želi konflikte, želi bolji standard življenja, želi smiraj, stabilnost, želi posao. To je platforma na bazi koje se možemo naći u Bosni i Hercegovini i stvoriti jedan široki front koji to gura naprijed.
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.
(Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
Jedna od poruka je takođe da se stereotipna slika Balkana kao regije sukoba mora brže mijenjati u sliku prosperiteta i napretka.
Štefan Fule: Iza nas je dekada mira i stabilnosti, gdje se nastoji obezbijediti više demokratije, poštivanja ljudskih prava i evropske budućnosti.
"Slika regiona u glavama Evropljana je da je riječ o prostoru pocijepanom najstrašnijim ratovima i zločinima. Na sreću, ovakvo gledište više nije aktuelno. Iza nas je dekada mira i stabilnosti, gdje se nastoji obezbijediti više demokratije, poštivanja ljudskih prava i evropske budućnosti", kazao je evropski komesar za proširenje, Štefan Fule.
Izvjestiteljka za BiH Evropskog parlamenta, Doris Pack, kazala je da treba imati na umu da je ovo vrijeme koje ne ide u korist proširenju.
"Ali, ne brinite, uradite svoj dio posla i možete se pouzdati u sporazum iz Soluna o evropskoj budućnosti zapadnog Balkana", poručila je Pack.
Kada je riječ o narednoj godini, evropski komesar za proširenje očekuje u regionu ozbiljne pomake naprijed.
"Očekujem da naredne godine vidimo značajan progres u razgovorima Beograda i Prištine, želimo vidjeti da i BiH pređe tu crtu i postane funkcionalna država, što bi bilo toplo pozdravljeno kao novi dio cjelokupnog procesa proširenja EU na zapadni Balkan. Da bi se zadržao pozitivni trenutak, veoma se nadam da će se završiti i pregovori o prijemu sa Hrvatskom, kao što se veoma nadam da će, na osnovu preporuke Evropske komisije, Unija biti u poziciji da započne pregovore sa nekim drugim državama zapadnobalkanskog regiona", kazao je Fule.
A glasovi iz regiona su jasno naglasili - evropska podrška evropeizaciji zapadnog Balkana mora biti snažnija i konkretnija.
„Zbog toga je jako važno da iz Brisela – kad kažem 'Brisela', govorim simbolično 'iz svih važnih evropskih političkih centara' - stižu ne samo deklarativne već vrlo djelatne poruke zapadnom Balkanu i njegovim vladama da je EU nepokolebljivo na putu ujedinjenja Evrope na zapadnom Balkanu i da ničim neće usporavati onaj tempo koji je moguć i koji će jedino zavisiti od sposobnosti država zapadnog Balkana da implementiraju zahtjevne evropske standarde“, rekao je premijer Crne Gore, Milo Đukanović.
Izetbegović: Nema alternative Evropskoj uniji
Međutim, član bh. Predsjedništva, Bakir Izetbegović, upozorava da u BiH postaju sve snažniji glasovi koji, pozivajući na nove podjele, gase evropske perspektive zemlje.
Izetbegović: Ja sam obratio pažnju upravo na ta dva suprotstavljena procesa u BiH – jedan koji vodi integracijskim procesima, jednoj boljoj budućnosti, i ovaj, nažalost baziran na nekim atavizmima, bezintegracijski, koji pominje treće entitete, neke secesije, podjele, stvaranje sve manjih i manjih državica na Balkanu. Tražio sam, normalno, podršku ovom prvom, snažnom procesu, kako reče Đukanović, jednom euroentuzijazmu, da se da podrška, da se ubrza, da se napravi 'taylor made' – ručno rađeni program specifično za Bosnu i Hercegovinu, da se ubrza put BiH ka EU, a da se ovaj drugi proces obeshrabri, u startu, dok je još u riječima, da ga se na svaki način zaustavlja dok je vrijeme.
RSE: Mislite li da Evropska unija ima tu snagu da pomogne u pozitivnom pravcu?
Perspektiva je jasna, samo je pitanje kako mi sebi možemo napraviti još agoniju u međuvremenu, da li ćemo biti dovoljno mudri i pametni da ubrzamo procese ili ćemo imati ovaj zastoj kakav imamo.
Izetbegović: Pa svakako. Mi smo dio Evrope, mi smo opkoljeni Evropskom unijom. Nema alternative Evropskoj uniji niti ona može riješiti drugačije balkanski i bosanski slučaj, niti mi imamo alternativu. Perspektiva je jasna, samo je pitanje kako mi sebi možemo napraviti još agoniju u međuvremenu, da li ćemo biti dovoljno mudri i pametni da ubrzamo procese ili ćemo imati ovaj zastoj kakav imamo.
RSE: Međuvrijeme – čini se da je to trenutno najbolji opis onoga gdje se BiH ovog časa nalazi: između izbora, izbornih rezultata, promišljanja o tome kako formirati vlast. Vi ste već imali kontakte s onima koji u mnogo čemu imaju različita mišljenja o budućnosti Bosne i Hercegovine. Kako i kada vidite da bi BiH mogla imati onaj minimalni konsezus o svojoj budućnosti?
Izetbegović: Mislim da je konsenzus upravo ovo o čemu smo sada govorili. 90 posto građana BiH želi evropske integracije, ne želi konflikte, želi bolji standard življenja, želi smiraj, stabilnost, želi posao. To je platforma na bazi koje se možemo naći u Bosni i Hercegovini i stvoriti jedan široki front koji to gura naprijed.
Na vratima Evrope
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.
(Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
