Evropa opet upozorila BiH zbog "politike ćorsokaka"

Ni 14 mjeseci od održanih izbora Bosna i Hercegovina nema novi saziv Vijeća ministara. Ove sedmice trebao je biti održan sastanak u Sarajevu, ali je Sulejman Tihić, predsjednik SDA, kao domaćin susreta poručio kako neće sazivati sastanak jer se nisu približili stavovi političkih lidera.

Zvaničnici Evropske unije, čini se, više su zabrinuti za evropsku budućnost Bosne i Hercegovine nego njeni domaći političari. Još jedan u nizu apela za konstituisanjem izvršne vlasti stigao je iz Vijeća Evropske unije, koje traže hitno provođenje reformi i izražava ozbiljnu zabrinutost jer, kako navode, u BiH preovladava „kontinuirana politika ćorskokaka“ .

Od bh. političara se traži da budu svjesni svoje odgovornosti. Upozorenje iz Brisela,
koje je stiglo u vidu zaključaka usvojenih u ponedjeljak, priprema je za sastanak čelnika u petak, na kojem će se, između ostalog, raspravljati i o BiH.

Na naše pitanje šta BiH može očekivati od briselskog sastanka, Osman Topčagić, ambasador misije BiH pri Evropskoj komisiji odgovara:

„Ne treba očekivati spektakularne ni odluke, ni zaključke, ni akcije. Ovdje je utisak da dok se ne formira Vijeće ministara postoji kompletan zastoj i mislim da je zbog toga potreba formiranja Vijeća ministara istaknuta na prvo mjesto u prijedlogu ovih zaključaka koji su usvojeni jučer.“

Evropska unija već mjesecima koristi svaku priliku da podsjeti bh. političare kako je za približavanje BiH toj instituciji neophodno formiranje Vijeća ministara.

Istovremeno, pozitivnih signala iz BiH prema Uniji, kada je o ovom pitanju riječ, nema. Štaviše. Neki od političara izjavljuju da zemlji nije potreban novi saziv.

Milorad Dodik, lider SNSD-a, jednu takvu poruku uputio je u ponedjeljak.

„Važno je da funkcioniše RS. A za BiH ionako znamo da ne može“, kazao je on.

Neuspjeh na evropskom putu košta građane

Šta očekivati od političara koji daju ovakve izjave i koji nisu uspjeli postići dogovor o konstituisanju bh. vlade tokom četrnaest mjeseci? A, da je bilo sastanaka na tu temu, bilo je. Poznata lica šestorke koja vodi pregovore o formiranju Vijeća ministara smjenjivala su se na TV ekranima, a uoči sastanaka su poručivali:

„Želimo da probamo u četvrtak doći do dogovora o principima i političkom paketu, programskom dogovoru otkočivanja procesa na euroatlantskom putu, prije svega EU i NATO-a.“
„Ja sam i dalje optimista i ja vjerujem da mi možemo do kraja ovog mjeseca dobiti Vijeće ministara.“
„Nadam se da ćemo doći do dogovora oko kompozicije Vijeća ministara jer će to značiti da smo se dogovorili oko suštine i koncepta ove države.“
„Putuijem s njim zajedno avionom, pa ćemo pričati. Ćao.“

Izjave koje su davane poslije održanih sastanaka bile su dijametralno suprotne od onih uoči susreta:

„Ali mogu samo konstatovati da nismo značajnije približili svoje stavove.“
„Ova pitanja koja smo razmatrali vjerujem da ćemo u 90 posto konačno riješiti na sljedećem sastanku.“

Bilo kako bilo, niti na jednom od održanih razgovora nije postignut konsenzus, a stavovi bh. lidera ostali su isti prije i poslije njihovih održavanja. Sve to je rezultovalo da više niko ni ne spominje nove susrete na kojima bi se govorilo o Vijeću ministara, čime i uslovi koje BiH treba ispuniti na evropskom putu ostaju neispunjeni.

Zbog toga su i izjave koje domaći zvaničnici daju putujući po Evropi neostvarive.

„Mislim da ćemi mi ipak u ovoj godini u decembru predati aplikaciju za članstvo u EU. Mislim da ta aplikacija neće biti odbijena“, kazao je Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH.

Sve ono što bh. političari ne ispunjavaju na evropskom putu košta njene građane. Novac iz IPA fondova, kojeg dobija svaka država koja ispuni uslove i dobije status kandidata, za Bosnu i Hercegovinu je misaoni pojam.

„Onog trenutka kada, i ako ikada BiH postane zvanično evropski kandidat, otvoriće se svih pet linija IPA fondova, što znači sav novac koji je EU namijenila za proces proširenja država koje joj se žele pridružiti biće Bosni i Hercegovini na raspolaganju. Gledano iz evropskog ugla, posmatrano iz evropske logike, ne bi više ništa trebalo za nekoga ko želi dobro sebi i svojoj zemlji, svom narodu ili narodima od onoga što Evropljani nude“, kaže Elvir Bucalo, dopisnik iz Brisela.

Ako je polovina stanovništva u BiH nezaposlena, po kreditnom rejtingu zemlja na nivou Kambodže, Gane i Hondurasa, nema stranih ulaganja, vlade i ne ispunjava evropske uslove, postavlja se pitanje šta joj može pomoći. Oni koji su odgovorni za takvu sliku zemlje daju odgovor:

„Što kažu - pa ništa, Bog i mi sami.“