Države EU ubrzavaju pripreme za mogući potpuni prekid opskrbe ruskim plinom, a Europska komisija danas bi trebala iznijeti svoj krizni plan, objavio je ENR (European Newsroom), projekt 16 europskih novinskih agencija, među kojima i hrvatska Hina.
Prema planu EK, oko 11 milijardi kubičnih metara plina uštedjelo bi se ograničenjem grijanja i hlađenja u zgradama. Između četiri i 40 milijardi kubičnih metara uštedjelo bi se na smanjenju potrošnje plina za proizvodnju električne energije te oko 10 milijardi na smanjenju industrijske potražnje.
Prijedlog Komisije bit će podloga za raspravu na izvanrednom sastanku ministara za energiju koji je sazvan za 26. srpnja.
O načinima štednje i stanju s popunjenošću zaliha plina u Njemačkoj, Francuskoj, Rumunjskoj, Hrvatskoj, Sloveniji, Španjolskoj i Italiji, pišu u tekstu agencije Dpa, AFP, Agerpress, Hina, STA, EFE i ANSA.
Claudia Kemfert, energetska stručnjakinja pri Njemačkom institutu za ekonomska istraživanja (DIW), rekla je da će vlada uspjeti izbjeći nestašice ako započne odnose s drugim dobavljačima plina osim Rusije, stalno puni skladišta i potiče javnost da štedi plin.
Njemački alternativni izvori za konvencionalni prirodni plin do sada su uglavnom bili Nizozemska i Norveška. Razina popunjenosti njemačkih skladišta plina polako, ali postojano raste. Sada je na otprilike 65 posto. Njemačka vlada više puta je pozvala potrošače i industriju da štede energiju.
Francuska vlada se u međuvremenu priprema za mogućnost potpunog prekida opskrbe ruskim plinom, rekao je ministar gospodarstva Bruno Le Maire 10. srpnja. Kako bi izbjegla nestašice, Vlada je zatražila da se nacionalna skladišta plina popune do "gotovo 100 posto" do početka jeseni. U slučaju nestašice električne energije, francuska vlada priprema niz mjera za zimu kako bi prioritet dala privatnim kućanstvima i određenim industrijama.
Prema uredbi EU, skladišta plina moraju biti barem 80 posto puna do 1. studenog 2022. Rumunjski premijer Nicolae Ciuca rekao je da će njegova zemlja moći ispuniti taj cilj prije roka.
Hrvatska je najavila da će u aktualnoj energetskoj krizi udvostručiti kapacitet LNG-a na otoku Krku s 2,9 milijardi na 6,1 milijardu kubičnih metara.
Vlada želi Hrvatsku pozicionirati kao regionalno energetsko središte u srednjoj Europi kako bi mogla pokriti energetske potrebe svojih susjeda - Slovenije, Bosne i Hercegovine te Mađarske. Hrvatska planira i udvostručiti kapacitete Jadranskog naftovoda (JANAF) koji već s postojećim kapacitetima može zadovoljiti sve potrebe Mađarske.
Državno podzemno skladište prirodnog plina Okoli popunjeno je 38 posto, a očekuje se da će do 1. listopada biti popunjeno 90 posto.
Slovenska energetska agencija pokrenula je prvu fazu kriznog plana opskrbe plinom. Agencija prati opskrbu plinom na pravcima koji utječu na opskrbu u Sloveniji, uključujući plinovod Sjeverni tok 1. Pozvala je svoje potrošače da oprezno koriste prirodni plin.
Iako Španjolska nije među najovisnijim zemljama o ruskoj energiji, Vlada je najavila da će promicati rad na daljinu, poticati javni prijevoz i ograničiti termostate.
Talijanska vlada priprema veliku edukativnu kampanju o štednji plina i vode, no situacija zasad nije alarmantna što se tiče plina. Zalihe za zimu, po službenim podacima, već su sada dosegle 64 posto ukupnog kapaciteta od 6,1 milijarde kubičnih metara.
Članice European Newsroom su agencije Dpa, AFP, AGERPRES, ANSA, APA, ATA, Belga, BTA, EFE, Europa Press, FENA, HINA, MIA, STA, Tanjug i TASR.
