Poljska je najavila veliki projekat granične odbrane vrijedan dvije i po milijarde dolara kako bi svoje granice sa Rusijom i Bjelorusijom učinila "neprobojnim".
Poljski premijer Donald Tusk projekat naziva "Istočnim štitom" kojeg pojedini analitičari pak porede s francuskom propalom Mažino (Maginot) linijom.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022., Varšava je povećala troškove odbrane, na što troši više od četiri posto svog bruto domaćeg proizvoda. U međuvremenu, Evropa nastoji da izgradi jaču odbrambenu industriju, ali zbog različitih političkih vizija i američke dominacije ne može da odluči kako, pišu svjetski mediji.
Odbrana od sve veće prijetnje
Poljska će uložiti 10 milijardi zlota (2,55 milijardi dolara) u program za osiguranje svoje istočne granice, rekao je poljski premijer Donald Tusk u pokušaju da ojača svoju odbranu od, kako kaže, sve veće prijetnje Rusije i Bjelorusije, prenosi Reuters.
Granica Poljske i Bjelorusije bila je žarište otkako su preko granice migranti masovnije krenuli 2021. godine, nakon što je Minsk, bliski ruski saveznik, otvorio turističke agencije na Bliskom istoku nudeći novu nezvaničnu rutu za Evropu.
Od ruske invazije na Ukrajinu 2022., odnosi su postali još zategnutiji, a Varšava je povećala troškove odbrane i optužila Minsk i Moskvu za pokušaje destabilizacije Poljske.
"Počinjemo veliki projekat izgradnje sigurne granice, uključujući sistem utvrđenja, kao i uređenje okoliša i odluke o okolišu koje će ovu granicu učiniti neprobojnom za potencijalnog neprijatelja", rekao je Tusk na konferenciji za novinare 18. maja, ne preciziravši kakve će se utvrde tačno graditi.
Prethodna vlada je, dodaje Reuters, izgradila ogradu na poljsko-bjeloruskoj granici koja je duga preko 180 km i visoka 5,5 metara, kako bi se zaštitila od ilegalnih migracija. Dopunjena je sistemom kamera i senzora koji nadgledaju granicu.
'Istočni štit'
Tusk je iskoristio 80. godišnjicu savezničke pobjede kod Monte Kasina 1944. u kojoj su poljske trupe igrale ključnu ulogu, da otkrije plan nazvan "Istočni štit", napisao je Times dodajući da se najavljeni projekat poredi s francuskom propalom Mažino linijom.
Odbrambeni štit protiv prijetnje Rusije sa istoka dolazi u trenutku kada, prema pisanju lista, Poljska preuzima vodeću ulogu u evropskoj odbrani i vojnom savezu NATO-a.
"Izgradit ćemo istočni štit i time ispuniti zadatak odvraćanja i odbrane koji nam je dodijelio NATO", rekao je Tusk.
Dr Patrick Bury, bivši analitičar NATO-a i viši vanredni profesor za sigurnost na Univerzitetu u Bathu, uporedio je poljski plan sa Mažino linijom, razrađenom odbrambenom barijerom izgrađenom 1930-ih na sjeveroistoku Francuske koja nije uspjela spriječiti invaziju nacističke Njemačke.
"Ovo ogromno ulaganje u odbrambene utvrde jasan je pokazatelj koliko Poljska vjeruje Rusiji", rekao je Bury. "Ali slično kao što je novi način ratovanja Mažino liniju učinio zastarjelom, zaštita političkog odlučivanja i društvene kohezije od sve većih pokušaja Rusije da šire podjele bit će jednako važna."
"Rusija ne može vojno pobijediti NATO. Ali može politički pobijediti", dodao je.
Tusk je povezao najnoviji korak za sigurnost "zajednice Zapada" s planom za "evropsku kupolu koja štiti naše nebo" i "poljski satelitski program koji koristi novac EU".
On je rekao da je Poljska u pregovorima s Evropskom investicionom bankom o podizanju kredita u iznosu od 500 miliona zlota za satelitsku komponentu European Sky Shield Initiative, zajedničke šeme protuzračne odbrane koju je Njemačka uspostavila 2022. godine, uz učešće Britanije.
General Waldemar Skrzypczak, bivši komandant poljskih kopnenih snaga, rekao je da je Istočni štit odgovor na "hibridnu invaziju i informativni rat" kojem je Poljska bila izložena u posljednje tri godine.
Nova utvrđena odbrambena linija u Poljskoj vjerovatno će se spojiti s onima u baltičkim državama, rekao je Skrzypczak, gdje je u toku rad na sličnoj odbrani.
Evropa za jaču odbrambenu industriju
Ruska invazija na Ukrajinu prije više od dvije godine protresla je Evropu iz sigurnosti oko vojnih troškova, napisao je New York Times. Nakon što su budžeti za odbranu smanjeni u decenijama nakon raspada Sovjetskog Saveza, rat je ponovo pokrenuo napore Evrope da izgradi sopstvene vojne proizvodne kapacitete i napini skoro prazne arsenale.
Međutim, izazovi sa kojima se Evropa suočava su više od novca, ukazuje list dodajući da političke i logističke prepreke stoje na putu koordinisanoj i efikasnijoj vojnoj mašini i prijete da će ozbiljno ugroziti svako brzo jačanje odbrambenih kapaciteta Evrope, čak i kada rastu tenzije između Rusije i njenih susjeda.
Francuska i Njemačka, dvije najveće ekonomije Evropske unije, imaju dva najveća budžeta za odbranu među državama članicama i ove godine će zajedno potrošiti 120 milijardi dolara. Ipak, oni stoje na suprotnim stranama debate.
Francuska, koja ima svoj nuklearni arsenal, najviše je gurala Evropu da investira u jaču i samodovoljniju vojsku. Predsjednik Emmanuel Macron je više puta pozivao na "evropski suverenitet" i "stratešku autonomiju" kako bi se uravnotežila dominacija Sjedinjenih Država nad NATO savezom, te je izrazio duboku zabrinutost koju mnoge evropske vlade imaju u vezi s pretjeranom zavisnošću o SAD.
Njemačkoj, kojoj nedostaje vlastito nuklearno oružje i koja se oslanja na NATO arsenal, više odgovara neravnopravno partnerstvo Evrope sa Sjedinjenim Državama. Zemlje kao što su Poljska i Njemačka, napisao je list, kupuju borbene avione, projektile i municiju od Sjedinjenih Država i azijskih saveznika.
Poljska, na zapadnoj granici Ukrajine, troši više od četiri posto svog bruto domaćeg proizvoda na odbranu. Kupila je stotine tenkova, borbenih aviona, helikoptera, raketnih bacača i haubica iz Sjedinjenih Država i Južne Koreje, zajedno sa fregatama britanskih dizajna. Zemlje srednje i istočne Evrope također kupuju američko oružje.
S druge strane, Francuska, Španija i Italija, kao i Švedska, koja je ove godine postala najnovija članica NATO-a, tvrde da bi evropska sredstva trebalo da se koriste za ulaganje u evropske proizvodne linije vojne opreme, povećanje lanca snabdijevanja i stvaranje sirovina i komponenti umjesto njihovog uvoza.
U protekle dvije godine, 78 posto odbrambene opreme koju su nabavile članice EU kupljene su uglavnom od američkih proizvođača oružja koji nisu zainteresovani za čvršću konkurenciju iz Evrope. Nova industrijska strategija Evropske unije traži od zemalja da potroše polovinu svojih budžeta za odbranu na EU dobavljače do 2030. godine, a 60 posto do 2035. godine.
Facebook Forum