Dostupni linkovi

Zašto se u Evropi daje oprost za vještice poslije 400 godina?


Grupa "tradicionalnih vještica" na karnevalu u selu Waldkirch u Njemačkoj, februar 2016.
Grupa "tradicionalnih vještica" na karnevalu u selu Waldkirch u Njemačkoj, februar 2016.

Katalonija je zvanično posthumno pomilovala više stotina žena koje su bile proglašene vješticama u periodu od 15. do 18. vijeka. Slične inicijative već su se desile u Norveškoj i Švajcarskoj. U Škotskoj će, gotovo 300 godina nakon što su zakoni o vještičarenju ukinuti, dvogodišnja kampanja grupe "Witches of Scotland" (Škotske vještice) uroditi plodom da se da oprost za zločine poput psovanja kraljevskih brodova ili pretvaranja u sovu. Zašto?

Pomilovanje nakon 400 godina

Dok je u sjevernoj Evropi bjesnio lov na vještice, u Španiji je inkvizicija imala pune ruke posla u iskorijenjivanju jeretika među Jevrejima i muslimanima koji su nasilno pokrštavani. Inkvizicija je bila skeptična u vezi s optužbama za vještičarenje. Katalonija je ipak bila izuzetak.

U Kataloniji je lov na vještice istrajavao sve do 18. vijeka. Smatra se da je prvi evropski zakon protiv vještičarenja donesen u gradu Lleida 1424.

Gotovo 400 godina kasnije, katalonski regionalni parlament dao je oprost za više od 700 žena koje su krivo optužene, mučene i pogubljene tokom 15. pa sve do 18. vijeka.

Takođe se smatralo da je Katalonija bila jedna od najgorih regija za egzekucije.

Prema navodima Pau Castella, profesora moderne istorije na Univerzitetu u Barseloni, lov na vještice je bio učestaliji u Kataloniji, jer su ruralna područja bila pod apsolutnom vlašću feudalaca i samo priznanje je bilo dovoljno kao dokaz krivice.

Paradoksalno, u slučajevima kada je inkvizicija bila uključena u ovakva suđenja, optuženi su često bili puštani na slobodu zbog nedostatka dokaza, naveo je Castella.

"Nedavno smo otkrili imena više od 700 imena žena kojima je bilo suđeno, koje su mučene i pogubljene u periodu od 15. do 18. vijeka", rekla je grupa koja stoji iza katalonske rezolucije, piše BBC.

"Mi smo nasljednice vještica, poznavaoca otrova i iscjeljitelja", rekla je Jenn Diaz, zastupnica u parlamentu, predstavnica ljevičarske partije Esquerra. "Došlo je do evolucije - danas nas zovu feminacijima (radikalne feministkinje). Postoji veza između lova na vještice i femicida. Želimo reparaciju i razumijevanje da prošlost nije tako daleka kao što mislimo."

Parlament je odobrio pomilovanje sa 114 glasova za. Bilo je i glasova protiv – 14 i šest suzdržanih. Glasovi protiv dolaze iz konzervativne Narodne stranke i partije Vox, sve popularnije španske krajnje desničarske stranke, napisao je Euronews.

Rezoluciju, kojoj je prethodila kampanja u lokalnom istorijskom žurnalu Sapiens, podržale su je lijeve i nacionalističke partije u parlamentu.

Katalonski predsjednik, Pere Aragones, komentarišući za dokumentarac TV3 pod naslovom "Vještice, velika laž", opisao je lov na vještice kao "institucionalizovani femicid", prenosi The Guardian.

Osim pomilovanja, rezolucija u Kataloniji takođe je odobrila nova istraživanja onih koji su ubijeni, kao i kampanju poticanja naselja da revidiraju nazive ulica i razmotre da neka imena budu posvete ženama pogubljenim zbog vještičarenja, piše Vice.

'Nisu bile vještice, one su bile žene'

Slična pomilovanja za žene koje su mučene i pogubljene kao 'vještice' takođe su objavljena širom Evrope.

U Švajcarskoj je posmrtno pomilovanje dato Anni Goeldi, posljednjoj "vještici" koja je ubijena u Evropi, 200 godina nakon što joj je odrubljena glava zbog smrti mlade djevojke, dok je 120.000 švajcarskih franaka namijenjeno za predstavu o njenom životu.

Norveška je 2011. godine otkrila spomenik Steilneset u Vardou u znak sjećanja na 91 ženu pogubljenu zbog vještičarenja 1621. godine.

Vještice su često bile optuživane za iznenadnu smrt djece ili slabu žetvu. Lov na vještice harao je Evropom od sredine 1400-te do 1750. godine kada su sujevjerje, strah od đavola, socijalni nemiri i masovna histerija doprinjeli masovnim optužbama i suđenjima iza kojih su često stajale male, lokalne svađe koje su tipično ciljale nevjenčane žene i udovice.

Procjenjuje se da je između 1580. i 1630. približno 50.000 ljudi osuđeno na smrt zbog vještičarenja širom Evropa, od kojih su 80 posto bile žene.

Geste pomilovanja vješica u Švajcarskoj, Norveškoj, sada Kataloniji i inicijativa u Škotskoj uslijedile su nakon što je više od 100 evropskih istoričara potpisalo manifesto sa naslovom: "One nisu bile vještice, bile su žene".

U Škotskoj najžešći progon vještica

Škotski kralj James VI, koji je vladao od 1566. do 1625., smatrao se stručnjakom za vještičarenje i 1597. napisao je filozofski tekst "Daemonologie" u kojem govori o demonima i magiji. Identifikovao je nekoliko znakova vještičarenja uključujući postojanje đavoljeg znaka, koji se tumačio široko kao "znak ispod nekog tajnog mjesta na tijelu". U tekstu se žestoko brani kažnjavanje i progon vještica, kako ga opisuje British Library.

Tokom njegove vladavine lov na vještice bio je posebno surov, piše magazin Smithsonian.

Istoričari kažu da je 3.837 ljudi bilo optuženo za vještičarenje pod škotskim zakonom o vještičarenju iz 1563. koji je bio na snazi gotovo 200 godina.

Progon vještica se dešavao u dosta evropskih zemalja u tom periodu, ali istraživači kažu da je stepen pogubljenja u Škotskoj bio pet puta veći od evropskog prosjeka.

Priznanja su bila iznuđivana mučenjem. Osuđena osoba bila je zadavljena, a njeno tijelo spaljivano.

"Oprost se može dati samo onima koji su osuđeni, koji su proglašeni krivi. Ali bilo je mnogo ljudi pogođenih suđenjima zbog vještičarenja koji nikada nisu osuđeni", rekla je Claire Mitchell, advokatica iz grupe "Witches of Scotland".

Pored oprosta, grupa "Witches of Scotland" je pozvala na podizanje nacionalnog memorijala posvećenog ljudima koji su osuđeni, mučeni i pogubljeni zbog vještičarenja.

Nadaju se da će 8. marta 2022. na Međunarodni dan žena škotska vlada zvanično pomilovati sve žrtve.

Javno izvinjenje vješticama

Hartmut Hegeler, njemački pastor i aktivista, zalaže se da njemačka nacija pomiluje, kako se procijenjuje, 25.000 žena ubijenih u posebno krvavom progonu vještica 1500-1782. Hegeler smatra da fascinacija vješticama i vještičarenjem u popularnoj kulturi – vidljiva kroz popularnost u srednjoj i sjevernoj Evropi festivala proljetne Walpurgijske noći, gdje se vještice svečano spaljuju na lomačama – nije put za vraćanje dostojanstva ubijenim ženama.

"Osuđeni ljudi nisu mogli da počine zločine za koje su optuženi", kaže Hegeler i navodi "leteti na metli, začarati oluju i bludničiti s đavlom. Moramo prepoznati nepravdu u prošlosti, inače nećemo prepoznati nepravdu danas", napisao je The Guardian u tekstu iz oktobra 2021.

Hegeler je pozvao eropske zemlje da pomiluju žene pogubljene zbog vještičarenja, iz praznovjerja, te da im podignu spomenike, kao što su to učinili gradovi Koln i Leipzig.

Lov na vještice nije samo dio istorije

Claire Mitchell iz "Škotskih vještica" je istakla da se progon vještica dešava i danas širom svijeta, a da je pandemija produbila ovaj problem.

"Mi mislimo da bi bilo važno ako bi Škotska ustala i rekla 'prihvatamo da je ono što se desilo pogrešno'. To bi poslalo jak signal i nadamo se pomoglo drugima", prenio je njenu izjavu BBC.

Ovo je podržao aktivista za ljudska prava iz Nigerije Leo Igwe, koji vodi kampanju protiv modernog lova na vještice u Africi.

"Ono što se dešavalo u Škotskoj prije nekoliko stotona godina, danas se dešava u mnogim dijelovima Afrike", rekao je on.

"Ljudi se optužuju za vještičarenje kada se neka nesreća desi njihovim porodicama – iznenadna smrt, nesreća i druga tragična iskustva kao što je gubitak djeteta, razvod ili bračne nesuglasice. Najčešće se optužuju najslabiji članovi njihovih porodica, uglavnom žene, ponekad djeca i ljudi sa poteškoćama. Kažu da su nesreću izazvali magijom."

Igwe je rekao da ovakve optužbe imaju ozbiljne posljedice. Rekao je da bi kampanja iz Škotske poslala poruku nade onima koji su izloženi ovakvim optužbama.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG