Skup u Sarajevu: Evropa će lutati dok se ne prihvati istina o BiH

BiH i zemlje iz njenog najbližeg okruženja, uslovno se može reći, žive dvostruki život - dok se još uvijek otkrivaju i hapse ratni zločinci, dok se vode sudski procesi najodgovornijim za genocid i najteža ljudska stradanja tokom ratnih godina, zemlje regiona su već pronašle ili još uvijek očekuju da Evropska unija bude i njihov dom. Kako pomiriti prošlost i sadašnjost, koje poruke treba izvući? O tome se, pored ostalog razgovaralo, na Međunarodnoj konferenciji „Humanost u akciji“ koja je održana u Sarajevu.

Predsjednica Helsinškog odbora Srbije Sonja Biserko kaže da je još uvijek ključ budućnosti prihvatanje istine o onome što se desilo u BiH, i sve dok se to poglavlje ne zatvori, Evropa će ”lutati“.

„Sve ono što se desilo ovdje, uključujući i genocid, ne samo onaj u Srebrenici već i ovaj koji je počeo da se događa 1992., znači sve vreme rata, vrlo važno je da Evropa shvati kako je vrlo lako moguće doći u situaciju da se takav zločin izvrši. Mora da se stvori svest i kod mladih generacija, koje su uglavnom neupućene u ono što se desilo zato što ne postoji više interes za ono što se ovde dešavalo, niti je ikada na adekvatan način ispričana priča o ratu na terenu bivše Jugoslavije i o odgovornosti pre svega srpskih elita za to“, naglašava Biserko.

Prošlo je više od 20 godina otkako se na bivši jugoslovenski prostor sručila ratna nevolja. Da li je taj protok vremena istovremeno znak da ratne teme prepuštaju mjesto nekim drugim? Profesorica socijalne psihologije Sabina Čehajić Clansy je odlučna u stavu:

„Da uvijek možemo i uvijek trebamo da govorimo i kritički raspravljamo i osvrćemo se na temu rata, na temu suočavanja sa prošlošću, suočavanja sa samim sobom, sa onim drugim i u konačnici da pokrenemo pitanje procesa pomirenja.“

Za pomirenja bitna su dva procesa, navodi naša sagovornica:

„Prvi je priznanje istine, priznanje prošlosti, priznanje šta se desilo i ko je odgovoran za to. A drugo jeste pitanje oprosta. Kad govorim o oprostu ne govorim o oprostu kao nečemu što je direktno povezano sa zaboravom - dapače, kad govorim o oprostu govorim o onome kako ustvari poboljšati odnose između mene i onog drugog, između moje grupe i one druge u smislu da se pojača intenzitet pozitivnih emocija, a smanje se negativne emocije kao što su nepovjerenje, mržnja, strah od onog drugoga itd. U tom kontekstu govorim o oprostu i on je veoma bitan za proces pomirenja.“

Koliko mlade iz svijeta interesuje BiH

Koliko su mladi iz svijeta zainteresovani za ratnu prošlost regije, a posebno BiH, koliko o tome znaju? Generalni zaključak bi mogao biti da se nedovoljno zna, ali i da postoji volja saznati više. To su potvrdili učesnici nedavno održane konferencije u Sarajevu na kojoj se okupilo oko 200 mladih aktivista iz oblasti ljudskih prava.

“Mislim da je BiH veoma zanimljiva zemlja. Prateći televizijske vijesti tijekom ratnih godina, mogao sam saznati o kojem se dijelu svijeta radi. Sjećam se i nekih topografskih karti koje su prikazivane. Imao sam osnovnu informaciju o tragičnim događajima. Ali, sasvim je drugi osjećaj kada se dođe ovdje, kada se upoznaju ljudi koji su rat doživjeli, kada se vide mjesta stradanja, a posebno me znimala tema kako različite etničke grupe ljudi koje su međusobno ratovale danas žive zajedno i kako teče proces pomirenja. Mislim da je to jako važno za mir u svijetu generalno gledajući”, kaže Kemal Onel iz Njemačke.

Sabina Ćehajić Clansy potvrđuje da postoji interes kod mladih iz svijeta za događaje u BiH.

„Ja bih iskreno voljela da takvu zainteresiranost, jednu sistematsku i akadmesku zainteresiranost imamo i kod nas. Jer u ovoj sali sada su sjedili uglavnom strani studenti koji itetakako dobro znaju o čemu sam i kako govorila, a koji o ovim pitanjima promišljaju na jedan vrlo sistematski način, dok naši studenti ne pokazuju dovoljnu akademsku predanost ovoj tematici i ja bih voljela da je ona veća. Možda će biti. Moja je nekako odgovornost da ja povučem naše ljude, našu djecu, naše studente i u ovom pravcu“, rekla je Ćehajić Clansy.

Cijeli svijet je u traženju neke nove paradigme, kaže Sonja Biserko, što ponovo naglašava značaj razumijevanja onog što se desilo na području nekadašnje Jugoslavije, a posebno BiH.

„Zato što je Jugoslavija u malom zapravo pokazala sve probleme sa kojima se svet danas suočava. Zato je bitno naučiti lekcije iz onoga što se dešavalo ovde, ne zato što smo mi toliko značajni nego što su problemi koji su se ovde očitovali zapravo problemi današnjice“, zaključuje Biserko.

*********
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.