Do neki dan je bilo upitno hoće li gledaoci BHTV moći gledati utakmice upravo započetog Evropskog fudbalskog prvenstva. Sporan je bio stari dug prema evropskoj asocijaciji koja je, u predvečerje šampionata, dozvolila prenose. Tim povodom razgovarali smo sa Belminom Karamehmedovićem, generalnim direktorom BHTV1, javnog emitera koji posjeduje nacionalnu frekvenciju i pokriva čitav prostor BiH.
RSE: Ljubitelji fudbala iz BiH mogu gledati Evropsko prvenstvo. Ova evropska TV asocijacija odgodila je izmirenje dugovanja i dozvolila gledanje, pod određenim uslovima.
Karamehmedović: Mi smo polovinom prošlog mjeseca dobili obavijest da ćemo, zbog toga što nismo ispoštovali svoje finansijske obaveze, od 1. juna biti stavljeni na treći stepen sankcija, koji znači uskraćivanje svih usluga. Nakon toga bi slijedilo isključenje iz članstva ove organizacije. Na svu sreću, napori su urodili plodom.
Aranžman je da BHRT, u ovoj situaciji, plati onoliko koliko može. Naše mogućnosti nisu velike. Osim pokušaja da iz tako oskudnih sredstava ipak nešto uplatimo, na uštrb radnika BHRT, dogovoreno je da sredstva od marketinga, koja budu prikupljena tokom prvenstva, automatski budu prebačena na račun Eurovizije, iako ta sredstva neće biti dovoljna da se pokrije kompletan trošak za Evropsko prvenstvo u nogometu. Nadamo se da će se u međuvremenu naći neko rješenje za malo kvalitetniju naplatu takse ili da će konačno entitetski emiteri pokazati kakvo-takvo razumijevanje, pa da počnemo ozbiljno razgovarati o tim dugovanjima. Nije isključena ni eventualna pomoć države u tim smislu. U ovom momentu, na šta možemo računati, su mala vlastita sredstva, plus prihod od marketinga.
RSE: Imate dugovanja, imate nenaplaćena potraživanja. Možda sada, u ovom trenutku, nije ni bitno na koju stranu tas preteže. Po svemu sudeći, najviše problema nastaje zbog činjenice da ljudi svakodnevno otkazuju TV taksu, unatoč činjenici da to nije klasična pretplata, nije pitanje dragovoljnog odnosa prema vama, kao proizvođaču, nego zakonska obaveza prema državi.
Karamehmedović: Taksa drastično opada. Samo za prva četiri mjeseca ove godine, manje je sredstava od takse prikupljeno za 1.600.000 KM, u odnosu na isti period prošle godine.
RSE: Neki vodeći državni zvaničnici, računajući i one iz nižih nivoa vlasti, ili naročito njih, podstiču ljude da ne plaćaju taksu.
Karamehmedović: I to smo čuli više puta sa govornice Parlamenta. Sami zastupnici, koji prije svega treba da štite zakone, direktno tim pozivima krše zakon. To jeste obaveza, bez obzira na to da li je neko zadovoljan programom ili nije. Naravno da javni servisi imaju obavezu da proizvode određeni program raznih žanrova, prema dozvoli Regulatorne agencije za komunikacije. Nezadovoljstvo nekim programskim sadržajem ne može biti razlog da se ne plaća RTV taksa. Drugi problem je što ne postoji jasna sankcija za one koji to ne čine.
RSE: Kako god bilo, ili kako god da bude, čini se kako su entitetski emiteri, koji su davno našli rupe u postojećim zakonima, opet, uz podršku vlastitih političkih elita, dodatno iskoristili ovakvu novonastalu situaciju.
Karamehmedović: Zakon kaže da, pored naplate takse, preko tri dominantna telekom operatera i njihovih računa za fiksne telefone, za naplatu takse u dva entiteta su zadužene entitekse televizije. Problem nastaje kada entitetski emiteri krše Zakon direktno jer ne prebacuju pripadajući dio sredstava BHRT-u, od takse naplaćene putem inkaso službi. Taj dug je već sada prešao 12 miliona KM.
RSE: Nekako smo se svi navikli na svojevrsno ignorisanje iz RTRS-a. Zbunjujuće zvuče nesporazumi između BHRT1 i FTV. Živite u istoj zgradi, rabite zajedničke pogone, dio kadrova. Barem tako je bilo zamišljeno na početku saradnje, koja je prerasla u totalnu netrpeljivost.
Karamehmedović: Pošto je Zakon predvidio postojanje korporacije javnih emitera, koja je, između ostalog, trebala da se bavi produkcijom i emitovanjem programa tri javna emitera -marketingom, naplatom RTV takse i međunarodnim poslovima, a ta korporacija nikada nije zaživjela, prije svega što nije postojala politička volja u RS, BHRT je nastavio sve ove godine da daje usluge produkcije emitovanja programa FTV. Ponašali smo se na način da, sve ono što treba da ima BHRT, treba da ima i FTV. Te usluge su trebale biti plaćene po cjenovniku koji je zajednički usaglašen i potpisan od tadašnja dva generalna direktora ova dva emitera. Na žalost, taj se cjenovnik ne poštuje, tačnije, FTV ne plaća sve usluge koje joj daje BHRT. Taj dug je, prema našim evidencijama, narastao na preko 16 miliona maraka.
RSE: Neki dan su iz FTV-a vašu kuću prijavili Tužilaštvu zbog, pomalo proturječne prijetnje vašeg Upravnog odbora, kako ćete prekinuti program.
Karamehmedović: Tu se radi o špekulaciji. Ja sam pozvao javno da iz FTV kažu ko, kada i gdje, crno na bijelo, im je zaprijetio takvom jednom mjerom. To ne postoji, niti postoji konkretan plan, niti namjera da se nešto takvo uradi.
S druge strane, više puta smo pozivali rukovodstvo FTV da se sjedne za sto i da se vidi šta se može uraditi po pitanju tih dugovanja. Vrlo je teško raditi u istoj zgradi, u kojoj su dva emitera. U kojoj, radnici jednog, uredno primaju svoje plate, uredno su im plaćeni doprinosi, uredno dobijaju topli obrok i karte za prevoz. Dok radnici drugog emitera, koji radi sve usluge emitovanja za tog istog emitera, ne može sve obaveze prema radnicima da izmiri.
Sve optužbe na sudu, sa 2015. godinom, poslane su regularnim putem. Od prve tužbe je prošlo osam godina i još uvijek nema nikakvog rezultata. Vrlo je upitno kada će ga biti, obzirom na sporost sudskog sistema u BiH. Od početka ove godine, dugovanja FTV, po osnovu ne plaćanja usluga BHRT-u, su narasla na preko milion i 400.000 KM. Nikada FTV nije pokazala spremnost da ozbiljno sjedne za sto, da se vidi šta uraditi u toj situaciji.
Znamo da se kompletan dug ne može izmiriti odmah, nisu ni oni u sjajnoj finansijskoj situaciji, niko ne pokazuje volju da se počne plaćati u nekim ratama, da povećamo plaćanje za postojeće korištenje kapaciteta. BHRT je od 1. juna maksimalno smanjila svoju produkciju, kako bi probali ostvariti dodatne uštede, i na ljudima, i na opremi, i na svemu. Ali, FTV i dalje vrti svoj program u punom kapacitetu, a BHRT, i njegovi ljudi, daju podršku u produkciji emitovanja tog programa.
RSE: Iz FTV upućuju na činjenicu da vi niste uzimali zakonski minimum, od 25% njihovog programa, koji ste morali emitovati.
Karamehmedović: Pozvao sam da iz FTV očituju koji član Zakona govori o tome. Zakon sam pročitao sto puta, to u Zakonu ne postoji. S druge strane, u FTV zaboravljaju da u tom Zakonu jasno piše da se i ukupno prikupljeni marketing tri emitera dijeli po principu 50 posto BHRT-u, i 25% entitetskim TV. U istom tom Zakonu piše da treba formirati korporaciju. Ako se već pozivaju na Zakon, onda ga moramo gledati u cjelini. Izmišljaju neki član, koji ne postoji, a ne spominju ono što crno na bijelo stoji u tom Zakonu.
RSE: Ovo nije bio prvi slučaj, od strane sustanara, da vaš menadžment ovako osiono bude optužen kao nesposoban za upravljanje. Da li su tu u pitanju neke personalne netrpeljivosti, ili totalni nedostatak odgovornosti za javno izgovorenu riječ?
Karamehmedović: Izabran sam legalno na ovu poziciju od strane Upravnog odbora, uz kompletno ispoštovanu zakonsku proceduru. U zadnjem saopćenju se pominje moje ime i ime jednog člana Upravnog odbora. Ne znam ni zašto se njegovo ime spominje jer su sve odluke Upravnog odbora donošene jednoglasno.
Šta je sa legalitetom Upravnog odbora i generalnim direktorom FTV? Koliko znam, tamo godinama postoji samo jedan član Upravnog odbora, za kojeg Federalni parlament nije dao zeleno svjetlo da u tehničkom mandatu može obavljati tu funkciju u ime četiri člana. U Federalnom zakonu o RTV stoji da generalni direktor ima mandat od pet godina i da u drugom mandatu mora biti direktor koji nije iste nacionalnosti. Sadašnji generalni direktor je na toj funkciji već osam punih godina.
RSE: Postoji li iole naznaka da bi se, barem privremeno, saniralo ovo stanje totalnog haosa, koje, barem nama, izvan vašeg sistema, izgleda da postoji?
Karamehmedović: Mi smo zaista otvoreni za svaku vrstu razgovora i dogovora, bez obzira na situaciju, u kojoj smo se našli, ne svojom krivicom. Radimo, dajemo usluge, trudimo se da u okviru postojećih mogućnosti damo sve od sebe. S druge strane nailazimo na jedan arogantni odnos, na optužbe, različita saopštenja i slično.
Što se mene tiče, pozivam da se sjedne za sto, da se vidi šta su realne mogućnosti. Očekujemo da bi se mogli postići neki pomaci, u smislu pronalaženja načina naplate RTV takse, već na prvoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta BiH 15. juna. To je jedini kvalitetan način da se riješi pitanje naplate RTV takse, kao pitanje svih pitanja. Istovremeno će se morati naći neki modus kako da raščistimo svoje međusobne odnose. To je zaista situacija koja je, zbog nepoštovanja Zakona i njegove neprimjene, postala neizdrživa.
Kako god, BHRT će se truditi nastojati da bude dio rješenja, a ne dio problema.
Facebook Forum