„Mogu imati koliko hoće referenduma, ali na kraju - BiH je jedna zemlja“, poručila je u ponedjeljak u svom prvom obraćanju pred Evropskim parlamentom visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Ketrin Ešton (Catherine Ashton).
Bosna i Hercegovina biće zemlja u kojoj će se diplomatski posebno angažovati, rekla je Ešton, ali nije naznačila jasnu strategiju prema političkoj krizi u ovoj zemlji. Reakcije na prvi značajniji istup nove visoke predstavnice u BiH su različite. Dok jedni smatraju da su njene izjave dodatno ohrabrenje za BiH, drugi govore da je njen jučerašnji govor pokazao kako do vrha EU stižu samo jednostrane informacije.
Poruke evropskih zvaničnika iz Brisela svakodnevno stižu u Bosnu i Hercegovinu. Tako je, odgovarajući na pitanja u Evropskom parlamentu, visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Ketrin Ešton pomenula BiH kao jedno od mjesta gdje će se njena diplomatska služba posebno angažovati.
U nastupnom govoru pred evropskim parlamentarcima ocijenila je da je Evropi potrebna efikasna strategija kako bi se prevazišao politički zastoj u BiH, koju je izdvojila kao problem na Zapadnom Balkanu. Ešton je odbacila ideju o referendumu o statusu nekih djelova BiH. Vjeruje da je EU biti ono što će zemlju držati na okupu:
„Ono što se dešava u BiH je nešto čime sam ja najviše zabrinuta. Kako ćemo se suočavati sa problemima koji se tamo pojavljuju? To zahtijeva jedan široki dijalog kako bismo postigli ono što želimo. Sasvim je jasno da rezultat toga mora biti država, sa zajednicama koje će se poštovati, sa snažnim vezama sa Evropom u kojoj će njeni građani ekonomski napredovati.“
NISU SVI ZADOVOLJNI ODGOVOROM
Ocjene koje je u Evropskom parlamentu saopštila visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost, ohrabrujuće su za BiH, kaže predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić:
„... jer Bosna i Hercegovine jeste bila i biće uvijek jedna cjelina, jedinstvena država, multietničko društvo, gdje će građani, narodi BiH, živjeti i usklađivati svoje interese i graditi jedinstvo različitosti.“
Jelko Kacin: Tu je nagomilano toliko problema da to jednostavno nije moguće riješiti za šest mjeseci.
No, nisu svi zadovoljni odgovorom nove visoke predstavnice. Među njima i evropski parlamentarci, odnosno Jelko Kacin. On u izjavi za Radio Slobodna Evropa navodi da se ne slaže sa ocjenom da Evropa ima vremena da riješi krizu u BiH.
Smatra da bitnijih pomaka neće biti ni za vrijeme šestomjesečnog predsjedavanja Španije koja je već najavila nove pregovore sa bh. političarima:
„Tu je nagomilano toliko problema da to jednostavno nije moguće riješiti za šest mjeseci. Čuda se rijetko dešavaju, ali, ako špansko predsjedavanje bude pošlo iz spoznaje da ne znaju oni sve, kao što je Karl Bilt mislio mislio da je najpametniji po tim pitanjima, onda postoji mogućnost i za realni napredak.“
Predsjednik SNSD-a i premijer RS, Milorad Dodik, smatra da izjava Ketrin Ešton o referendumu pokazuje da ona dobija jednostrane informacije:
„Gospođa bi mogla da malo pročita stvari pa da vidi da visoki predstavnik nema pravo da nameće zakone. I to pokazuje da se dobijaju uvijek jednostrane intervencije ili informacije sa ovih prostora. Ako želi da komentariše BiH, onda mora da se upozna sa situacijom u BiH, a ne tako olako da govori o nečem što uopšte nije na dnevnom redu.“
NEMA DOVOLJNO POLITIČKIH SNAGA?
Bh. političari već više puta su ponovili da su šanse za dogovor o ustavnim promjenama i transformaciji OHR-a u izbornoj godini minimalne. Predsjednik HDZ-a BiH, Dragan Čović:
Dragan Čović: Ja više vjerujem u mogućnost da mi o Ustavu razgovaramo nakon općih izbora 2010. godine. Foto: Midhat Poturović
„Ja više vjerujem u mogućnost da mi o Ustavu razgovaramo nakon općih izbora 2010. godine.“
Ni predsjednik SDA Tihić nije optimista:
„Kao što se nije moglo postići ništa u Butmirskom procesu, sumnjam da će to biti moguće sada u okviru španskog predsjedavanja, pogotovo u izbornoj godini. Naime, u BiH, od rušenja Aprilskog paketa, pa preko rušenja Prudskog procesa, pa Butmirskog procesa, nema dovoljno političkih snaga koje su za dogovor.“
Ukoliko Evropljani žele da naprave pomak u BiH, mora se raditi rame uz rame sa SAD, smatra Jelko Kacin:
„Očekujem da Barak Obama ipak imenuje svog visokog predstavnika, ili drugačije rečeno – odgovornog za Zapadni Balkan, koji bi bio na raspolaganju ne samo BiH, nego i Kosovu, Albaniji, pa i svim drugim zemljama koje vide svoju perspektivu unutar NASA, znači, EU i njene institucije, SAD i, na kraju, i institucije BiH. U tom trouglu treba tražiti, ne samo okvir, nego i pozitivnu energiju za proboj ka budućnosti.“
I novi komesar EU za proširenje Štefan File, kako govore vijesti iz Brisela, obavlja intenzivne konsultacije. On bi pred Evropskim parlamentom trebao da saopšti detalje plana za BiH. Govori se i o širokoj konferenciji o Zapadnom Balkanu koja bi bila organizovana uz pomoć španskog predsjedništva, gdje bi BiH bila glavna tema.
Bosna i Hercegovina biće zemlja u kojoj će se diplomatski posebno angažovati, rekla je Ešton, ali nije naznačila jasnu strategiju prema političkoj krizi u ovoj zemlji. Reakcije na prvi značajniji istup nove visoke predstavnice u BiH su različite. Dok jedni smatraju da su njene izjave dodatno ohrabrenje za BiH, drugi govore da je njen jučerašnji govor pokazao kako do vrha EU stižu samo jednostrane informacije.
Poruke evropskih zvaničnika iz Brisela svakodnevno stižu u Bosnu i Hercegovinu. Tako je, odgovarajući na pitanja u Evropskom parlamentu, visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Ketrin Ešton pomenula BiH kao jedno od mjesta gdje će se njena diplomatska služba posebno angažovati.
U nastupnom govoru pred evropskim parlamentarcima ocijenila je da je Evropi potrebna efikasna strategija kako bi se prevazišao politički zastoj u BiH, koju je izdvojila kao problem na Zapadnom Balkanu. Ešton je odbacila ideju o referendumu o statusu nekih djelova BiH. Vjeruje da je EU biti ono što će zemlju držati na okupu:
„Ono što se dešava u BiH je nešto čime sam ja najviše zabrinuta. Kako ćemo se suočavati sa problemima koji se tamo pojavljuju? To zahtijeva jedan široki dijalog kako bismo postigli ono što želimo. Sasvim je jasno da rezultat toga mora biti država, sa zajednicama koje će se poštovati, sa snažnim vezama sa Evropom u kojoj će njeni građani ekonomski napredovati.“
NISU SVI ZADOVOLJNI ODGOVOROM
Ocjene koje je u Evropskom parlamentu saopštila visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost, ohrabrujuće su za BiH, kaže predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić:
„... jer Bosna i Hercegovine jeste bila i biće uvijek jedna cjelina, jedinstvena država, multietničko društvo, gdje će građani, narodi BiH, živjeti i usklađivati svoje interese i graditi jedinstvo različitosti.“
Smatra da bitnijih pomaka neće biti ni za vrijeme šestomjesečnog predsjedavanja Španije koja je već najavila nove pregovore sa bh. političarima:
„Tu je nagomilano toliko problema da to jednostavno nije moguće riješiti za šest mjeseci. Čuda se rijetko dešavaju, ali, ako špansko predsjedavanje bude pošlo iz spoznaje da ne znaju oni sve, kao što je Karl Bilt mislio mislio da je najpametniji po tim pitanjima, onda postoji mogućnost i za realni napredak.“
Predsjednik SNSD-a i premijer RS, Milorad Dodik, smatra da izjava Ketrin Ešton o referendumu pokazuje da ona dobija jednostrane informacije:
„Gospođa bi mogla da malo pročita stvari pa da vidi da visoki predstavnik nema pravo da nameće zakone. I to pokazuje da se dobijaju uvijek jednostrane intervencije ili informacije sa ovih prostora. Ako želi da komentariše BiH, onda mora da se upozna sa situacijom u BiH, a ne tako olako da govori o nečem što uopšte nije na dnevnom redu.“
NEMA DOVOLJNO POLITIČKIH SNAGA?
Bh. političari već više puta su ponovili da su šanse za dogovor o ustavnim promjenama i transformaciji OHR-a u izbornoj godini minimalne. Predsjednik HDZ-a BiH, Dragan Čović:
„Ja više vjerujem u mogućnost da mi o Ustavu razgovaramo nakon općih izbora 2010. godine.“
Ni predsjednik SDA Tihić nije optimista:
„Kao što se nije moglo postići ništa u Butmirskom procesu, sumnjam da će to biti moguće sada u okviru španskog predsjedavanja, pogotovo u izbornoj godini. Naime, u BiH, od rušenja Aprilskog paketa, pa preko rušenja Prudskog procesa, pa Butmirskog procesa, nema dovoljno političkih snaga koje su za dogovor.“
Ukoliko Evropljani žele da naprave pomak u BiH, mora se raditi rame uz rame sa SAD, smatra Jelko Kacin:
„Očekujem da Barak Obama ipak imenuje svog visokog predstavnika, ili drugačije rečeno – odgovornog za Zapadni Balkan, koji bi bio na raspolaganju ne samo BiH, nego i Kosovu, Albaniji, pa i svim drugim zemljama koje vide svoju perspektivu unutar NASA, znači, EU i njene institucije, SAD i, na kraju, i institucije BiH. U tom trouglu treba tražiti, ne samo okvir, nego i pozitivnu energiju za proboj ka budućnosti.“
I novi komesar EU za proširenje Štefan File, kako govore vijesti iz Brisela, obavlja intenzivne konsultacije. On bi pred Evropskim parlamentom trebao da saopšti detalje plana za BiH. Govori se i o širokoj konferenciji o Zapadnom Balkanu koja bi bila organizovana uz pomoć španskog predsjedništva, gdje bi BiH bila glavna tema.
