Nacrt završne deklaracije za ovosedmični samit Evropske unije (EU) predlaže status kandidata za Ukrajinu i Moldaviju, pokazuje kopija dokumenta koju je Radio Slobodna Evropa imao na uvid.
"Evropsko vijeće odlučilo je Ukrajini i Republici Moldaviji dodijeliti status zemlje kandidata", kaže se u dokumentu od 21. juna, dodajući da će Gruzija dobiti isti status kada Tbilisi ispuni niz uslova.
"Budućnost ovih zemalja i njihovih građana leži unutar Evropske unije", dodaje se.
Svih 27 članica bloka mora odobriti takav potez, za koji se čini malo vjerovatno da će naići na otpor. Unutar Evropske unije "nema niti jedne zemlje koja ima problema" s tim potezom, rekao je Luksemburžanin Jean Asselborn prije sastanka s ministrima vanjskih poslova EU 21. juna. Nekoliko njegovih kolega izrazilo je slična mišljenja na skupu.
Čelnici EU sastat će se od 23. do 24. juna u Brselu, gdje će takođe nastojati održati pritisak na Rusiju obavezujući se na daljnji rad na sankcijama, uključujući mogući potez da se zlato stavi među imovinu koja bi mogla biti ciljana svim budućim mjerama.
"Nastaviće se raditi na sankcijama, uključujući jačanje provođenja i sprječavanje zaobilaženja sankcija", kaže se u dokumentu, dodajući kako je blok i dalje "snažno opredijeljen" pružanju daljnje vojne podrške Ukrajini i da će se "brzo raditi" na jačanju takve podrške.
Dokument takođe ponavlja prethodne pozive EU na prava Bjelorusa na "nove, slobodne i poštene izbore" i poziva vlasti u zemlji "da podržavaju ljudska prava, demokratiju i vladavinu prava, da prekinu represiju i puste političke zatvorenike".
Bjeloruske vlasti brutalno su ugušile neslaganje u bilo kojem obliku otkako su na spornim predsjedničkim izborima u avgustu 2020. autoritarnom vladaru Aleksandru Lukašenku dodijeljen šesti mandat.
Aktivisti za prava i opozicioni političari kažu da su izbori namješteni kako bi se produžila Lukašenkova vladavina. Hiljade ljudi je privedeno tokokm protesta širom zemlje, a bilo je vjerodostojnih izvještaja o mučenju i zlostavljanju od strane sigurnosnih snaga. Nekoliko ljudi je poginulo tokom represivnih akcija vlasti.
Mnogi bjeloruski opozicioni lideri su uhapšeni ili prisiljeni da napuste zemlju, dok je Lukašenko odbio pregovore sa opozicijom.
Potez bez presedana evropskog tijela dolazi u trenutku kada Kijev vodi rat protiv Rusije, koja je 24. februara pokrenula invaziju na ovu zemlju.
