Evropski komesar za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn uputio je predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Denisu Zvizdiću pismo u kojem je zatražio da Bosna i Hercegovina što prije, a najkasnije do kraja spetembra, potpiše Ugovor o Transportnoj zajednici, što je propustila uraditi na Samitu u Trstu, 12. jula. Iz istog razloga, komesarka EU za saobraćaj, Violeta Bulc otkazala je posjetu Bosni i Hercegovini.
Zbog neodgovornog ponašanja bh. političara na čekanju će do daljnjeg biti skoro pola mlijarde maraka ili 240 miliona eura, predviđenih za infrastrukturne projekte. Ako se "bh. rogovi u vreći" ne dogovore, pod znakom pitanja biće i ostali projekti koje bi finansirala Evropska unija.
Dok zvaničnici EU otvoreno pokazuju razočarenje što Bosna i Hercegovina kao jedina zemlja Zapadnog Balkana nije potpisala ovaj značajan međunarodni Sporazum na kojem se radilo punih osam godina, bh. političari nastavljaju s međusobnim optužbama zbog ovog, novog debakla BiH na međunarodnoj sceni.
"BiH je već parafirala Ugovor o osnivanju Transportne zajednice u februaru, što je dalo dovoljno vremena da se riješe otvorena pitanja vezana za njegovo potpisivanje", istakao je komesar Hahn.
Specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini Lars-Gunnar Wigemark je takođe bio veoma oštar navodeći da je izostanak podrške većoj povezanosti među zemljama regiona, još jedan negativan signal iz BiH.
Šef diplomatije Slovačke i bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Miroslav Lajčak s malo riječi je opisao situaciju u ovoj zemlji.
"Činjenica je da nema entuzijazma, ne treba da se lažemo. Ključ je u rukama država u regionu. Nažalost, i sastanak u Trstu je pokazao da Bosna i Hercegovina pravi taoca sama od sebe", poručio je Lajčak.
U Bosni i Hercegovini se igra ping - pong lopticom, po sistemu "kriv je onaj drugi".
Denis Zvizdić poručuje da "evropske integracije nisu švedski stol sa kojeg će BiH uzimati samo kolač koji joj se sviđa a ostalo ne". Takođe potvrđuje da je blokadu u posljednjoj fazi napravila Vlada Republike Srpske, "jer je za tri dana poslala tri različita mišljenja, a svako je značilo stopiranje potpisivanja ugovora, koji je još 2010. potvrdilo Predsjedništvo BiH".
Vlada Republike Srpske protivi se otvaranju tržišta u željezničkom transportu i traži da se resorni ministri saobraćaja i komunikacija na nivou države i dva entiteta, rotiraju prilikom predstavljanja stavova BiH u okviru Transportne zajednice.
Iako Bosnu i Hercegovinu u međunarodnim asocijacijama i organizacijama mogu predstavljati samo državni zvaničnici a Brisel već godinama od BiH traži da govori "jednim glasom" u procesu približavanja, predsjednica Vlade RS-a Željka Cvijanović ističe kako je to stvar unutrašnjeg dogovora, a ne propisa EU.
"Ne bih rekla da je EU sklona da dodatno komplikuje ono što je u Sarajevu već prilično iskomplikovano. Njih u EU interesuje usaglašeni stav koji će biti dogovoren i prezentovan u ime BiH, a ne ko ga prezentuje", smatra Cvijanović.
Da nema odstupanja od postojeći stavova u RS-u, potvrdio je u utorak i ministar saobraćaja i veza Neđo Trninić koji je izjavio da "Ugovor o Transportnoj zajednici može biti potpisan samo ako Savjet ministara BiH prihvati rotaciju ministara u Sekretarijatu te zajednice".
Gotovo u isto vrijeme, ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak je ocijenio da se radi o taktiziranju u međusobnim, dnevno-političkim odnosima u Bosni i Hercegovini.
"Nekima nije stalo da bude uspjeha", rekao je bosanskohercegovački šef diplomatije.
Na samitu lidera zemalja Zapadnog Balkana 12. jula u Trstu, prihvaćeno je šest regionalnih projekata među kojim su čak četiri iz Bosne i Hercegovine: obilaznica Zenica - dvije sekcije, dionica Doboj – Rudanka, Luka Brčko, što iznosi ukupno 240 miliona eura novca iz EU. Od toga skoro 50 miliona tzv. granta.
Komesar EU Johannes Hahn je u pismu Denisu Zvizdiću jasno naveo da će novac u Bosnu i Hercegovinu stići samo ukoliko se potpiše Ugovor o Transportnoj zajednici i usvoji Zakon o akcizama.
"Ako ova pitanja ne budu riješena do kraja septembra, moraću izvršiti relokaciju tih sredstava za projekte u susjednim zemljama", napisao je Hahn.
To je novi šamar liderima BiH koji sebe proglašavaju "Europejcima" ili "Evropejcima" i obećavaju kandidatski status zemlje već početkom 2018. godine.
Još gore je što 240 miliona eura "pod suspenzijom", nije prvi primjer koji pokazuje da se bh. zvaničnici ponašaju kao "pijani milioneri".
Iz IPA fondova namijenjenih za poljoprivredu i zaštitu životne okoline izgubljeni su milioni eura, kao i za regionalne projekte koji se odnose na puteve, infrastrukturu i energetiku.
Procjenjuje se da je to samo u 2016. "koštalo" Bosnu i Hercegovinu više od 100 miliona eura.
Zbog neusvajanja Zakona o gasu na državnom nivou, BiH je ponovo pod sankcijama Energetske zajednice, te nema mogućnost koristiti milione eura za energetski sektor.
Ali, Bosna i Hercegovina ne gubi samo novac. Gubi na ugledu kao zemlja koja je predala zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji.
Beskonačno licemjerje
Potez iz Trsta, kada od svih zemalja Zapadnog Balkana samo Bosna i Hercegovina nije pristupila Transportnoj zajednici u kojoj će se usklađivati svi regionalni projekti i unapređivati povezanost regiona, mnogi označavaju kao novi dokaz nespremnosti domaćih političara da urede državu prema evropskim standardima.
Još nisu pripremljeni odgovori na Upitnik Evropske komisije, iako je od njegovog uručivanja prošlo sedam mjeseci. Taj zadatak, kao ključni test za dobijanje statusa kandidata, ostale zemlje iz regije ispunile su u roku od mjesec i po do četiri mjeseca.
"To je beskonačno licemjerje, jer gotovo sve i jedan političar izražava deklarativnu podršku evropskim integracijama do momenta kad se trebaju donositi određene odluke, a onda počnu da uslovljavaju cjelokupnu Evropsku uniju svojim zahtjevima i svojim tobožnjim specifičnostima. Previše su napuhali balon očekivanja, i kod domaće i kod evropske javnosti i sada taj balon naprasno ispuhuje, a adresiranje odgovornosti se pokušava prebaciti na neku drugu stranu", ocjenjuje analitičar Adis Arapović.
Facebook Forum