Reizabrani predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk i predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker su na pres-konferenciji uoči radne večere poručili da će razmotriti situaciju na Zapadnom Balkanu, regionu koji je "vitalan za Evropu".
"Tenzije i podjele su izmakle kontroli djelimično zbog nezdravog spoljnog uticaja koji već neko vrijeme destabilizuje nekoliko država. Ja ću predložiti liderima da preduzmemo akciju uključujući i naše strateške komunikacije. Za zemlje regiona poruka će ostati jasna – Evropska unija će ostati vjerna obećanju iz Soluna (EU deklaracija iz 2014. godine, da će sve zemlje Zapadnog Balkana postati članice EU) i u potpunosti posvećena stabilnosti i prosperitetu regiona. Želim da lideri ponovo potvrde evropsku perspektivu za Zapadni Balkan", naglasio je Tusk.
S druge strane, Juncker naglašava da je njegova prvobitna procjena u vezi brzine proširenja bila tačna.
"Ne mislim da je bila greška kada sam u julu 2014. godine najavio da neće biti proširenja tokom mandata ove Komisije (ističe 2019.), jer je činjenica da niti jedna država kandidat nije spremna da nam se pridruži. Mi nijesmo prekinuli pregovore o proširenju", riječi su Junckera.
U zaključima summita EU lidera, koji bi kasnije trebalo da budu usvojeni, a u koje je RSE imao uvid, stoji da će Evropski savjet nastaviti da razmatra krhku situaciju na Zapadnom Balkanu.
EU lideri će se obavezati na nedovosmislenu podršku zemljama Zapadnog Balkana na današnjem summitu, u namjeri da se bore protiv smanjenja ruskog uticaja u regionu, te obnove aspiracije regiona za priključivanje EU bloku, rekli su ranije i diplomatski izvori Reutersu.
"U svjetlu unutrašnjih i spoljnih izazova sa kojima se region suočava, Evropski savjet je razmatrao krhku situaciju na Zapadnom Balkanu, koju će nastaviti da drži pod nadzorom. Naglašava se važnost nastavka reformskog puta, dobrosusjedski odnosi i inkluzivne regionalne incijative o saradnji. Reafirmišući nepodjeljenu podršku evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, Evropski savjet naglašava da EU ostaje posvećana regionu i uključena na svim nivoima, da bi podržali stabilnost, te produbli političke i ekonomske veze sa regionom i unutar njega", navodi se pod tačkom 13. prijedloga zaključaka summita lidera EU, koje je RSE imao na uvid a čije se usvajanje u ovom obliku očekuje.
Briselu ovo obećava kao refleksiju na alarm u evropskoj prijestonici, koji ukazuje da je plan trasformisanja šest država Zapadnog Balkana u napredne tržišne demokratije pred rizikom od kolapsa, javio je Reuters.
Iako u završnom dokumentu države neće biti pomenute pojednično, jasno je da se EU osvrće na dugoročne aspiracije ka EU, Crne Gore, BiH, Srbije, Kosova, Makednije i Albanije. Sve države su u različitoj fazi evroatlanskih integracija.
U dokumentu koji su pripremile EU diplomate, Rusija neće biti javno pomenuta imenom, niti će biti zadata nova politika EU za Balkan.
Naglasiće, međutim, da samo oslanjanje na privlačnost težnje ka EU članstvu nije dovoljno za prevazilaženje političkih kriza, borbu protiv korupcije i podjela u regionu, navodi britanska agencija.
"Zanemarili smo Balkan i sada vidimo da naglo postaje sve krhkiji", rekao je Reutersu neimanovani visoki diplomata koji je optužio EU za potcjenjivanje dvije stvari, transformacije ovih zemlja i rastuće težnje Rusije za proširenje uticaja.
"Ako ne možemo ništa uraditi na Balkanu koji je unutar Evrope, kako možemo težiti da imamo važnu ulogu na sjeveru Afrike, na Bliskom istoku i istočnije u Evropi", rekao je drugi neimenovani diplomata EU.
Rusija se protivi pristupanju balkanskih država u Evropsku uniju, odbija da prizna nezavisnost Kosova i snažno se protivi članstvu Crne Gore u NATO, čije se odobrenje očekuje od zapadnih saveznika, navodi Reuters.
Prošle sedmice je visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Federica Mogherini bila u posjeti zemljama Zapadnog Balkana. Kako je rekla, tokom posjete je vidjela, čak više nego ranije, tenzije i izazove s kojima se suočava regija.
Mogherini je istakla da su regionalne i međuetničke tenzije izuzetno opasne jer mogu regiju vratiti nekoliko godina unazad.
"Mir nije nešto što je zauvijek dano. Vidjela sam da je regija izložena globalnim tenzijama i Balkan lako može postati poprište igara na kojem velike sile igraju svoju igru. Razloga za zabrinutost ima", upozorila je Mogherini.
Posebno je zabrinuta zbog situacije u Makedoniji.
Tusk reizabran i pored protivljenja Poljske
Lideri Evropske unije su ranije danas potvrdili mandat Donalda Tuska na čelu Evropskog savjeta na još 2,5 godine, odnosno 30 mjeseci i pored žestokog protivljenja njegove rodne Poljske, u kojoj su na vlasti konzervativni desničari iz Partije pravde i razvoja, čija je premijerka Beata Szydlo najavila uoči sastanka borbu protiv reizbora Tuska.
Francuski diplomatski izvori navode da je za reizbor Tuska glasalo 27 od 28 članica EU.
Poljska vlada koju kontroliše konzervativna Partija pravde i razvoja, umjesto Tuska je bila nominovala člana Evropskog parlamenta, Jacela Saryusza -Wolskiog, koji je ove sedmice izbačen iz Tuskove stranke Građanska platforma, nakon što je prihvatio ponudu vladajućih da bude protivkandidat Tusku.
"Hvala vam na podršci, na vašoj vjeru u mene i velikoj podršci u ovim neobičnim okolnostima - toga sam svjestan. Tako da vam iznad svega zahvaljujem na ovom iskazu solidarnosti. Kao što znate, solidarnost je uvijek bila važna za mene, i u mom ličnom životu, a onda i u političkom. Zaista znam koliko je to važno", rekao je novi stari predsjednik Evropskog savjeta nakon što mu je povjeren još jedan mandat.
"Može zvučati kao paradoks zbog konteksta, ali u svakom slučaju, vaša odluka je danas iskaz našeg jedinstva. Ja ću raditi sa svima vama bez izuzetka, jer sam iskreno posvećen jedinstvu Evrope", poručio je Tusk.
Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je prije glasanja da će njegov reizbor biti "znak stabilnosti" bloka.
Holandski premijer Mark Rutte je takođe prije glasanja rekao da je Tusk "uvijek bio fer predsjedavajući".
"U veoma turbulentnim vremenima, on je uvijek hladne glave", rekao je Rutte.
Francuski predsjednik Francois Hollande je, pak, naglasio da je lično predložio da Tusk ostane na dužnosti predsjednika Evropskog savjeta.
"Podržavam Donalda Tuska jer sam i predložio da treba da bude predsjednik Savjeta u naredne 2,5 godine. Iz razloga kontinuiteta, koherentnosti i stabilnosti, mislim da je on kandidat koji treba da ostane predsjednik Evropskog savjeta i ne razumijem kako se jedna zamlja može protiviti kada su sve ostale za", kaže Hollande.
Težnje Poljske da zaustavi imenovanje Tuska bila su uzaludne, budući je čak i jedan od njihovih najbliskijih saveznika, takođe desni konzervativac, premijer Mađarske, Viktor Orban podržao reizbor 59-godišnjeg bivšeg poljskog premijera za prvog čovjeka EU.
Beata Mazurek, portparolka vladajuće Partije pravde i razvoja Poljske (PiS), je nakon glasanja i saznanja da je ukupno 27 članica EU od ukupno 28 podržalo Tuska, dovela u pitanje jedinstvo bloka.
"Treba da se zapitamo može li EU ustati ujedinjena, ili da li ova situacija može voditi do toga da pojedinačno lideri članica malo toga mogu reći", rekla je predstavnica vladajuće poljske stranke.
Sam Tusk je na večerašnjoj pres-konferenciji sa predsjednikom Evropske komisije Jean-Claude Junckerom uputio pomirljivu poruku liderima svoje zemlje.
"Želim da sarađujem sa svim članicima Evropskog savjeta i učiniću sve da zaštitim Vladu Poljske od političke izolacije. To ću učiniti iz očiglednih razloga i mislim da ću naći dobro rješenje za ovo", istakao je Tusk.
Facebook Forum