Lideri Evropske unije (EU) sastaju se u Briselu 26. i 27. oktobra na samitu na kojem se očekuje da će ponoviti osudu ruskog rata protiv Ukrajine i razgovarati o podršci bloka za Kijev usred znakova zamora od donatora u nekim državama članicama ratom koji je ušao u 21. mjesec.
Očekuje se da će lideri 27 država članica EU ponovno potvrditi svoju podršku "nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine" i "njenom inherentnom pravu na samoodbranu", navodi se u nacrtu zaključaka samita u koji je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid.
Dokument, koji nije konačan i još ga moraju odobriti lideri EU, takođe će potvrditi namjeru Unije da nastavi s pružanjem "snažne finansijsku, ekonomske, humanitarne, vojne i diplomatske potpore Ukrajini i njenom narodu koliko god je potrebno".
Nacrt zaključaka takođe će pozvati na "dalje jačanje sankcija" protiv Rusije zbog agresije i pozvati Evropsku komisiju da "ubrza rad" na prijedlozima o tome kako bi prihodi koji proizlaze direktno iz ruske imobilizirane imovine mogli biti usmjereni na podršku Ukrajini i njen oporavak i rekonstrukcija.
Još jedna tačka na dnevnom redu lidera EU je revizija dugoročnog budžeta EU. Evropska komisija traži jednoglasnu podršku država članica za povećanje budžeta prije kraja godine, posebno kako bi se osigurao kontinuirani protok finansijske pomoći Ukrajini.
Kijev je rekao da mu je potrebna međunarodna podrška kako bi pokrio svoj ratni budžetski deficit, a premijer Denis Šmihal rekao je da će Kijevu sljedeće godine trebati oko 42 milijarde eura.
Ali dopunu budžeta treba da podrže sve države članice, koje će morati da daju dodatne doprinose iz svojih nacionalnih budžeta. Mađarska, u kojoj vlada Viktora Orbana nastavlja da održava bliske veze s Rusijom, za razliku od ostalih država EU, smatra se potencijalnim protivnikom povećane pomoći Ukrajini.
Slovačka, koja je upravo izabrala populističkog lidera, bivšeg premijera Roberta Fica, još je jedan upitnik, s obzirom da je on vodio kampanju za pobjedu na izborima u septembru obećavajući obustavu vojne pomoći Ukrajini, dok je takođe kritikovao sankcije Rusiji.
Ukrajina sada podnosi zahtjev za članstvo u EU, ali odluka lidera Unije o tome hoće li pokrenuti formalne pregovore ne očekuje se do sljedećeg samita EU u decembru, nakon što Evropska komisija početkom novembra predstavi izvještaj o napretku Ukrajine, javlja Reuters .
Među ostalim tačkama na dnevnom redu lidera EU je situacija na Bliskom istoku i druga vanjskopolitička pitanja, rekao je Pascual Ignacio Navarro Rios, državni sekretar za EU ispred Špannije, koja trenutno predsjedava EU.
To uključuje nedavnu eskalaciju napetosti između Kosova i Srbije, koje se nadaju ulasku u EU, kao i odnose između Jermenije i Azerbajdžana nakon što je Baku u septembru organizovao munjevitu ofanzivu kako bi povratio kontrolu nad Nagorno-Karabahom, regijom u kojoj žive etnički Jermeni i koaj je uživala de facto nezavisnost od otcjepljenja 1990-ih.
Očekuje se da će lideri EU osuditi Hamas za "brutalne i neselektivne terorističke napade" u Izraelu, u kojima je ubijeno 1.400 ljudi, te naglasiti pravo Izraela da se brani, navodi se u nacrtu zaključaka sastanka. Takođe će izraziti zabrinutost zbog pogoršanja humanitarne situacije u Gazi i pozvati.
O situaciji na Bliskom istoku razgovarali su ministri inostranih poslova zemalja članica bloka tokom sastanka ranije ove sedmice, ali nisu uspjeli da postignu dogovor o zajedničkom stavu.
