Dostupni linkovi

Propušten voz s EU novcem, u BiH prebacivanje odgovornosti


Zgrada Parlamenta i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 12. oktobra 2022.
Zgrada Parlamenta i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 12. oktobra 2022.

"Naš voz je juče (24. juli) otišao", poručio je Edin Forto, ministar u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.

Ovo je rekao dan nakon što državna vlast nije usaglasila "Reformsku agendu", u okviru koje je Bosna i Hercegovina trebala dobiti prvu tranšu finansijske pomoći od 70 miliona eura.

Radi se o finansijskom paketu Evropske komisije za Zapadni Balkan vrijedne šest milijardi eura, od koje je BiH trebala dobiti milijardu eura.

No, iz Evropske unije za Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu da nije sve izgubljeno, ali da je "velika vjerovatnoća da nakon ljeta BiH neće dobiti prvu tranšu od sedam posto".

"Podstičemo domaće vlasti da bez odlaganja dostave agendu, kako ne bi u potpunosti propustili ovu priliku. Komisija nastavlja pružati podršku nadležnima u završetku ovog posla", navedeno je u odgovoru za RSE.

Naredna sjednica Vijeća ministara BiH je zakazana za 31. juli, ali dnevni red još nije naveden na zvaničnoj internet stranici državne vlade.

Šta je Reformska agenda i ko je nije potpisao?

Reformska agenda je lista društveno-ekonomskih reformi, koje vlasti BiH planiraju provesti u naredne tri godine.

Riječ je o planu političkih i ekonomskih reformi koje Bosna i Hercegovina mora provesti do 2027. godine na putu ka članstvu u EU. Ova agenda sadrži i listu projekata koje BiH želi sufinansirati evropskim novcem.

Nacrt reformske agende ima 113 tačaka, od kojih je 110 usaglašenih.

Tri neusaglašene se odnose na imenovanje sudija Ustavnog suda BiH i provođenje odluka ovog suda na cijeloj teritoriji BiH, kao i mogućnost entitetskih vlasti da ulažu veto u odluke Konkurencijskog vijeća BiH i Vijeća za državnu pomoć BiH.

Da bi poslali ovu agendu na odobrenje Evropskoj komisiji, neophodna je saglasnost svih nivoa vlasti u BiH. To praktično znači da je moraju odobriti svih deset kantona u bh. entitetu Federacija BiH, bh. entiteti Republika Srpska i Federacija BiH, Brčko distrikt, te državne agencije za ekonomsko planiranje i evropske integracije.

U nacrtu Reformske agende, u koji je uvid imala Radio Slobodna Evropa, piše da je Bosna i Hercegovina kandidovala projekate iz oblasti infrastrukture, energije i digitalizacije.

Među njima je 12 projekata iz oblasti transporta, kao što su izgradnja pola milijarde eura vrijednog tunela Prenj, na jugu BiH, izgradnja pojedinih dionica autoputa na koridoru Vc, izgradnja banjalučke obilaznice, kao i rekonstrukcija određenih dionica željezničke infrastrukture.

Za ulaganje u 21 projekat iz energetskog sektora i tranzicije na obnovljive izvore energije su projekti obnove i proširenja elektrodistributivne mreže, izgradnja južne gasne interkonekcije, te revitalizacija hidroelektrana Jajce, Trebinje i Salakovac, ukupne vrijednosti veće od milijardu eura. I u ovom slučaju bi trećina novca bila sufinansirana iz evropskih fondova.

Riječ je o nacrtu dokumenta kojeg, nakon podnošenja, Evropska komisija treba usvojiti i poslati nazad državnim institucijama u formi međudržavnog sporazuma.

Na agendi je radila radna grupa, koju čine četiri ministara u Vijeću ministara BiH, dva entitetska premijera i dva ministra finansija, te deset kantonalnih premijera i predstavnik Brčko distrikta.

Sa nacrtom teksta se nisu složila četvorica kantonalnih premijera i to iz Unsko-sanskog, Tuzlanskog, Zeničko-dobojskog i Srednjobosanskog kantona. Sva četvorica dolaze iz opozicione Stranke demokratske akcije.

Šta kažu premijeri četiri kantona?

Nijaz Hušić je premijer Vlade Unsko-sanskog kantona (USK), i jedan od četiri kantonalna premijera koji nije bio saglasan sa nacrtom reformske agende.

Za Radio Slobodna Evropa kaže da neće pristati na "netransparentan rad, nefer i diskriminatorno planiranje ekonomskog razvoja".

Dodaje da agenda predstavlja "prikriveno brisanje državnih institucija BiH pod krinkom reformi".

"Zahtijevali smo da se u svim aktivnostima gdje su, na zahtjev predstavnika iz entiteta RS, brisane neke državne institucije, poput Ministarstva civilnih poslova, ili Ministarstva sigurnosti, a ubacivane institucije entiteta RS, vrate državne institucije. Shodno Ustavu i zakonu ove aktivnosti trebaju koordinirati i za njih biti odgovorne državne institucije", kaže za RSE Hušić.

(S lijeva na desno) Tahir Lendo, Nezir Pivić, Irfan Halilagić i Nijaz Hušić, premijeri Srednjobosanskog, Zeničko-dobojskog, Tuzlanskog i Unsko-sanskog kantona.
(S lijeva na desno) Tahir Lendo, Nezir Pivić, Irfan Halilagić i Nijaz Hušić, premijeri Srednjobosanskog, Zeničko-dobojskog, Tuzlanskog i Unsko-sanskog kantona.

Srednjobosanski kanton (SBK) je, također, jedan od kantona koji nije podržao reformsku agendu.

Premijer tog kantona, Tahir Lendo, kaže za RSE da se o ovom nacrtu dokumenta razgovaralo "na drugim mjestima i usaglašavalo sa entitetima, bez učešća kantona".

"Dobio je RS određena sredstva za sistem obrazovanja, dok u u ovom kantonu nema ništa, ne može se tako taj razvoj ekonomski pratiti parcijalno, mora se ići prema svim kantonima u državi", kaže Lendo za RSE.

Dodaje da neki projekti, koji su kandidovani iz SBK, uopšte nisu na listi prioriteta tog kantona.

Iz Tuzlanskog kantona traže dodatno vrijeme, kako bi se, kako navode za RSE, "pokušao usaglasiti dokument". Iz kabineta premijera kažu da su kantoni "grubo zapostavljeni u procesu donošenja odluka, te da nije jasno po kojim kriterijima su uzeti određeni projekti".

Primjedba Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) se odnosila, kako kaže premijer Nezir Pivić, izbrisanu obavezu imenovanja ustavnih sudaca, i obaveze primjene odluka Ustavnog suda BiH u cijeloj zemlji.

Stranka demokratske akcije, čiji premijeri nisu dali podršku reformskoj agendi, je podržala njihovu odluku.

Predstavnici vlasti u BiH: 'Suspendovan put BiH u EU'

SDA je blokirala evropski put BiH samo zato što nije u vlasti. To tvrdi Edin Forto, ministar prometa i komunikacija, inače predsjednik Naše stranke koja čini vladajuću koaliciju na državnom nivou.

"Kažu iz SDA da se preferiraju neke etničke grupe, a to je obična laž. Evo vam projekta pruge kroz Tuzlanski kanton. I kako će premijer TK objasniti sugrađanima da je srušio ovaj projekat pruge, i da će njegov grad ostati saobraćajno izolovan", kaže Forto.

Navodi da je premijer USK "odbio pristati na mjeru koja cilja da smanji redove i čekanja na granicama, na koje se premijer stalno žali".

U nacrtu reformske agende se navodi da ova mjera treba omogućiti brži i lakši promet roba i ljudi na graničnim prelazima.

"Ili premijer ZDK, koji takođe ne želi prugu kroz svoj kanton. Ili kada kažu da nije dobro raspoređeno etnički. Pa, samo Elektroprivreda BiH ima projekte vrijedne 160 miliona eura u ovom planu. Odbili su plan koji nisu ni pročitali. Nisu ni primijetili harmonizaciju i ujednačavanje naknada i prava porodilja u cijeloj BiH", kaže Forto.

Ambasada SAD o Reformskoj agendi

Iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu poručuju da je Plan rasta za Zapadni Balkan (PRZB) jedinstvena ponuda EU građanima BiH da koriste neke od prednosti članstva u EU prije samog pristupanja.

"Pružao bi proširenu pomoć u zamjenu za osnovne reforme. Sve što politički lideri ove zemlje trebaju učiniti kako bi otključali prvu tranšu sredstava dostupnih iz PRZB-a je predati ambicioznu Reformsku agendu u Brisel. Politički lideri ne uspijevaju u tome", saopćili su iz Ambasade SAD na društvenoj mreži X.

"EU je pred političke lidere stavila Reformsku agendu, a njeno odobravanje sedmicama je blokirao predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik, koji je odbio prihvatiti dvije tačke u planu od 100 tačaka, uključujući zahtjev da RS imenuje sudije u Ustavni sud BiH i poštuje i odluke Suda. Naše razumijevanje je da EU nije umanjila svoje zahtjeve za Reformsku agendu i da gospodin Dodik i dalje odbija pristati na posljednje dvije tačke", dodaju.

Ponovili su da retorika i politike Dodika i dalje predstavljaju najveću prijetnju za evropsku budućnost koju građani BiH žele i zaslužuju.

Iz Ambasade SAD-a kažu i da im je nejasno zašto je Radna grupa glasala za odobrenje plana koji nije sadržavao sve zahtjeve EU, uključujući zahtjev za imenovanje sudija Ustavnog suda BiH i poštivanje odluka Suda.

"Bez obzira na to, odluka Stranke demokratske akcije (SDA) da iskoristi priliku za političko razmetanje, umjesto da radi s drugim pro-bh. strankama na osiguravanju odobrenja za posljednje dvije preostale tačke, bila je nekorisna i neodgovorna. Takvo ponašanje ne doprinosi izgradnji konsenzusa i postizanju kompromisa potrebnih za napredak na evropskom putu."

"Kada je u pitanju osiguranje evropske budućnosti zemlje, politika bi, kao što kažemo u Sjedinjenim Državama, trebala stati tamo gdje počinju važniji interesi. SDA taj test jučer nije položila", naveli su su iz Ambasade SAD.

Srbija, Crna Gora, Albanija, Kosovo i Sjeverna Makedonija su dostavili svoje planove.

Plan rasta za Zapadni Balkan, koji je usvojen početkom maja ove godine, pokriva period od 2024. do 2027. godine. Njime je osigurano šest milijardi eura pomoći zemljama Zapadnog Balkana, u vidu bespovratnih grantova i povoljnih kredita.

Da bi zemlje Zapadnog Balkana imale korist od Fonda EU za reformu i rast, trebaju ispuniti nekoliko kriterija, koji podjednako važe i za sve zemlje članice EU.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG