Visoki predstavnik Evropske unije Josep Borrell izjavio je u srijedu da se evropski kontinent prije 20 godina ulaskom deset novih članica u EU "ponovo ujedinio u stremljenju za slobodom svih ljudi, mira, stabilnosti i boljitka".
Borrell je ujedno naglasio da Zapadni Balkan, Turska, Ukrajina, Moldavija i Gruzija "imaju historijsku mogućnost da svoju budućnost vežu za EU".
Proširenje EU na ove zemlje će biti važna tema i u izbornoj kampanji i raspravama u novom sastavu Evropskog parlamenta, jer se očekuje da osjetno povećaju uticaj izrazito desničarskih stranaka koje se oštro protive imigraciji, pa i ulasku u članstvo zemalja Zapadnog Balkana, a posebno Ukrajine, prenosi Beta.
Njemački portal Deutsche Welle s tim u vezi ukazuje na to da "ako uđu u EU, Srbija i komšiluk bi kao siromašne države bili neto-primaoci novca iz briselske kase".
"Ali, to nije ništa u poređenju sa time koliko bi novca dobijala mnogoljudna agrarna Ukrajina. Toga se mnogi u EU plaše", navodi Deutsche Welle.
U osvrtima na učlanjenje 1. maja 2004. u EU Poljske, Češke, Slovačke, Slovenije, Mađarske, Malte, Kipra, Estonije, Letonije i Litvanije, evropski mediji i analitičari jednodušno ocjenjuju da je to bio uspješan ekonomski poduhvat i poduhvat demokratskog boljitka tih zemalja.
Mada ima mišljenja da "stare" članice Unije i dalje neravnopravno gledaju i postupaju prema pridošlicama iz srednje i istočne Evrope, na šta ukazuje i bečki list Der Standard ističući da "predrasude i dalje postoje ispod površine, isto kao i suštinski opravdane kritike zbog neliberalnog razvoja u Budimpešti i Varšavi".
"Ali je to", ukazuje bečki dnevnik, "iskazano sa mnogo manje snage kad je u pitanju sličan razvoj u Rimu, Hagu ili Kopenhagenu".
Bivši mađarski ministar za Evropu Janos Boka objašnjava da je stav Budimpešte da "Evropa može biti ujedinjena jedino u različitosti" dodajući da članstvo u EU ne obavezuje zemlje "na homogenost, već na saradnju ".
Borrell je u kratkom osvrtu na 20-godišnjicu proširenja Unije posebno ukazo na nove geopolitičke razloge, ruske agresije na Ukrajinu, zbog kojih je Evropska unija odlučila da otvori vrata novim članicama.
Visoki zvaničnik EU je ponovio da u tom cilju "buduće članice Unije moraju ojačati demokratske institucije, ljudska prava i temeljne slobode", a napomenuo je da "EU takođe djela na sopstvenim reformama" da bi bila sposobna da primi nove članice.
U napisima i analizama dvije decenije proširenja EU se ističe da su nove članice društveno, a posebno ekonomski osjetno napredovale, pa estonski medij Postimees tako navodi da je Estonija, zemlja sa milion i 350 hiljada stanovnika, iz budžeta EU za 20 godina dobila pomoć od 20 milijardi eura.
Češki list Lidove noviny ističe da je "veliki uspjeh češkog članstva u EU povezan sa slobodom kretanja ljudi, robe i kapitala".
Francuski privredni dnevnik LesEchos zaključuje da je ulazak deset novih članica u EU prije dvije decenije posebno obilježen ekomskim napretkom. Ukazuje i na to da je "bruto nacionalni dohodak po stanovniku Poljske udvostručen od 2004., dok su Češka i Slovenija dostigle 90 posto prosjeka Unije".
Ali u nekim političkim krugovima i stanovništvu EU postoji susretljivost prema ulasku novih članica, posebno kad je riječ o Ukrajini.
Prema računici Evropskog vijeća, prijem svih kandidata u EU koštao bi 256 milijardi eura na sedmogodišnji budžetski period. Samo Ukrajina bi od toga dobila 186 milijardi, ne računajući troškove poslijeratne obnove, prenosi Beta.
