Specijalni izaslanik Evropske unije(EU) za dijalog Kosova i Srbije, Miroslav Lajčak je nakon sastanka sa premijerom Kosova Aljbinom (Albin) Kurtijem u Prištini 4. jula rekao da postoji saglasnost oko potrebe za napretkom po pitanju zahtjeva za deeskalaciju situacije na sjeveru Kosova.
Razgovor sa Kurtijem je ocijenio "važnim, otvorenim i iskrenim", te dodao da će se razgovori nastaviti kako bi se utvrdili konkretni koraci.
"Ja sam iznio moje ideje, moje prijedloge, zato je sastanak bio dug ali važan, pomoći će nam da bolje razumijemo pozicije jedni drugih i složili smo se da će se proces nastaviti", rekao je Lajčak novinarima u Prištini.
On je naveo da EU ima spremne mjere i prema Srbiji ukoliko koči deeskalaciju situacije ali je istakao da je njegova želja da dvije strane razgovaraju umjesto da im se uvode sankcije.
Zahtjevi EU za Kosovo i Srbiju
Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj je 22. juna iznio zahtjeve evropskog bloka za Kosovo i Srbiju u vezi sa proširenjem situacije na sjeveru:
- Od Kosova se traži da odmah obustavi policijske operacije u blizini opštinskih zgrada na sjeveru i da četiri gradonačelnika opštine privremeno obavljaju svoje dužnosti u alternativnim objektima
- Od Srbije se traži da obezbjedi da demonstranti budu povučeni iz opštinskih zgrada uporedo sa povlačenjem kosovske policije
- Od obje zemlje se traži da što prije raspišu vanredne lokalne izbore u četiri opštine na sjeveru Kosova, uz bezuslovno učešće kosovskih Srba na njima.
Beograd je u prošlosti igrao ključnu ulogu u učešću Srba na izborima organizovanim na Kosovu
Lajčak će 5. jula boraviti i u Srbiji, pokušavajući uvjeriti strane da se, osim deeskalacije situacije, trebaju vratiti dijalogu.
On se u Prištini sastao i sa predsjednicom Kosova Vjosom Osmani.
Predsjedništvo je saopštilo da je na tom sastanku razgovarano o prevazilaženju "aktuelnih političkih i bezbjednosnih izazova".
"Institucije Kosova su posvećene prevazilaženju aktuelnih izazova zajedno sa međunarodnim partnerima. Kosovo je pokazalo volju za deeskalacijom, nudeći organizovanje novih izbora na sjeveru zemlje, u skladu sa pravnim okvirom Kosova", citirana je Osmani.
U saopštenju se navodi da je predsjednica takođe naglasila da "kriminalne grupe i pojedinci koji su bili nasilni nad policijom, novinarima, pripadnicima KFOR-a, Euleksa i građanima, moraju da se suoče sa pravdom" i da Kosovo ostaje "nepokolebljivo u svom cilju za mir i stabilnost u zemlji i regionu".
"Sastavni je dio posla posebnog izaslanika da putuje na susrete s partnerima na terenu", rekao je dan ranije portparol EU Peter Stano, komentarišući Lajčakovu posjetu Prištini i Beogradu.
Dodao je kako je ova posjeta Kosovu dio rada na "pomicanju dijaloga naprijed".
Brisel je više puta tražio od Kosova i Srbije da poduzmu korake za hitnu deeskalaciju napetosti i povratak dijalogu u cilju normalizacije odnosa, uz posredovanje EU.
EU iznijela je nekoliko zahtjeva Kosovu u vezi sa situacijom na sjeveru zemlje. Traži povlačenje specijalnih jedinica Policije Kosova iz blizine opštinskih zgrada na sjeveru, paralelno s povlačenjem demonstranata, lokalnih Srba.
Evropski blok takođe traži povlačenje novih gradonačelnika iz opšinskih zgrada, raspisivanje izbora na sjeveru zemlje i javno opredjeljenje Srba za izlazak na izbore.
Zbog neispunjavanja ovih zahtjeva, EU počela je provoditi neke mjere protiv Kosova.
Otkako su napetosti na sjeveru porasle krajem maja, nije bilo sastanaka u okviru dijaloga između Kosova i Srbije.
Kosovski premijer Kurti i predsjednik Srbije Vučić održali su nekoliko "kriznih sastanaka" s evropskim zvaničnicima u Briselu, ali nisu održali bilateralne susrete.
Sastanci s posrednicima u dijalogu, međutim, završili su bez konkretnih rezultata.
Napetosti na sjeveru Kosova, gdje većinski žive Srbi, počele su kada su novi albanski gradonačelnici Zvečana, Zubinog Potoka i Leposavića ušli u zgrade opština pod pratnjom kosovske policije.
Lokalni Srbi su se tome usprotivili i od tada održavaju proteste, tražeći povlačenje novih gradonačelnika i jedinica specijalne kosovske policije.
