"Evropska unija nudi Zapadnom Balkanu bespovratnu milijardu za regionalne projekte", rekao je odlazeći EK za proširenje, Štefan File, u Beogradu, na sastanku šefova diplomatije i ministara ekonomije zapadnog Balkana, 23.okobra.
Potom je u oproštajnom obraćanju medijima u Beogradu dodao i da je EU spremna da pomogne da zemlje regiona dobiju još deset milijardi eura u vidu zajmova od međunarodnih finansijskih institucija.
Generalna sekretarka Evropskog pokreta u Srbiji, Maja Bobić, pojasnila je da to nije nepoznat podatak i da je File, vjerovatano na oproštaju, želio da se malo samopohvali pred balkanskim zemljama, koje je godinama navodio prema Briselu, ali opredijeljeni novac jeste činjenica.
"Prilikom definisanja evropskog budžeta za novi budžetski ciklus od sedam godina (2014-2020), određeno je 11 milijardi eura, koje je kasnije Evropski parlament potvrdio za zemlje zapadnog Balkana. Ova jedna milijarda ide za regionalne projekte. To su samo nedavno potvrđene cifre za zemlje zapadnog Balkan", rekla je Bobić.
Dakle, novac je tu i EU zvaničnici su u posljednjim mjesecima, u više navrata, okupljali lidere zapadnog Balkana, da bi predočili neophodnost saradnje na zajedničkim projektima, sve u cilju razvoja regiona.
Počelo je to sa konferencijom u Berlinu, na kojoj je njemačka kancelarka, Angela Merkel, okupila balkanske lidere, potom ih je ponovo sastavila u Dubrovniku, gdje je glavni rezultat bio načelni dogovor o izgradnji Jadranko - jonske autoceste. Zatim je jedna konferencija sa istim ciljem održana u Budvi, pa potom krajem oktobra u Beogradu.
Brisel dakle insistira na saradnji i spreman je da ponudi i nepovratni novac ili, kako to kaže ekonomski novinar Milan Ćulibrk "dakle, Evropa hoće da se Balkan više regionalno poveže, nego što zakuca na njena vrata. Način za to povezivanje je i izgradnja infrastrukture, koja bi omogućila laki transport, i robe i putnika, iz jedne u drugu zemlju".
Na tragu ovoga pokušali smo da provjerimo koliko su zemlje regiona sposobne da iskoriste predpristupne fondove EU za zajedničke projekte. U temi sedmice RSE to smo istražili na primjeru saobraćajne infrastrukture, kao jedne od važnih okosnica ubrzanog razvoja.
Prakse država Zapadnog Balkana
Finansijska sredstva iz evropskih fondova, namjenjena projektima za infrastrukturno povezivanje Srbije sa zemljama zapadnog Balkana, mogu biti podsticaj kako za domaću privredu, kao i za jačanje političkih i ekonomskih odnosa u regionu. Uprkos optimizmu, stručnjaci upozoravaju da nije sve idilično. Na putu do izgradnje saobraćajne infrastrukture mnogo je prepreka: od malog broja ljudi, obučenih za izradu projekata, do lošeg stanja u preduzećima, koja bi trebala da izvode radove, ocjenjuje se u tekstu "Skepsa uprkos optimizmu vlasti" Dušana Komarčevića.
Za infrastrukturne projekte, kojih u Bosni i Hercegovini ima malo, vlasti se uglavnom zadužuju kod banaka ili međunarodnih finansijskih institucija. Izgradnja auto - puteva ili brzih cesta, zbog nedovoljno novca, traje decenijama. Nepovratna sredstva Evropske unije, BiH nedovoljno koristi, uglavnom zbog političkih nesuglasica. A zajedničke projekte sa zemljama regiona, koji bi se finansirali nepovratnim sredstvima Evropske unije, bosanskohercegovački političari samo najavljuju, iako svjesni da zbog svog nerada, novac EU i ne mogu dobiti, bilježi Aida Đugum u priči "Političke nesuglasice koče izgradnju puteva".
U četvrtak, 30. oktobra, Crna Gora je potpisala Ugovor o gradnji autoputa Bar - Boljare između crnogorske Vlade i Exim banke iz Kine, vrijedan 809,6 miliona eura. To je jedan od ključnih strateških državnih projekata koje je država do sada više puta pokušala neuspješno realizovati. U Crnoj Gori, u opticaju je više saobraćajnih projekata koji imaju regionalnu dimenziju, međutim, njihova realizacija, iz ovdašnje vizure, ne djeluje realno. Razloga je više, piše Esad Krić u tekstu "Bez jasne saobraćajno-transportne politike".
Hrvatska još nije zajedno sa nekom susjednom zemljom aplicirala za novac iz europskih fondova za izgradnju prometne infrastrukture, ali takva je potreba već uočena. Dok se ti projekti pripremaju, već niz godina provode se projekti prekogranične saradnje između Hrvatske, s jedne strane, i Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije, s druge strane, finansirani sredstvima EU, konstatuje Enis Zebić u priči "Dogovoreno preko 70 infrastrukturnih projekata".