Grupa od šest parlamentaraca Europskog parlamenta u pismu upućenom Josepu Borrellu, predsjedniku Europskog parlamenta, i Oliveru Varhelyiju, komesaru Europske unije (EU) za proširenje, izrazila je zabrinutost zbog načina rada EU u Bosni i Hercegovini (BiH).
Parlamentarci Tanja Fajon, Tineke Strik, Kelmen Grošelj, Dietmar Koster, Ilhan Kyuchyuk i Tomas Waitz u pismu navode da su zabrinuti zbog uloge EU u procesu reforme izbornog zakona u posljednjih nekoliko mjeseci.
Naglasivši da čvrsto podupiru BiH na putu ka EU i ispunjenju 14 ključnih zahtjeva iz Mišljenja Europske komisije, parlamentarci su napisali da su primijetili "kako su pregovori u procesu reformi izbornih zakona uključivali ograničen broj političkih strana, uglavnom iz dvije političke partije u BiH od kojih obje teže da predstavljaju dva od tri konstitutivna naroda u BiH".
"Ovaj pristup je isključiv i mi ga kao takvog kritiziramo jer predstavlja rizik za stabilnost zemlje i njenu budućnost", napisali su EU parlamentarci.
Za njih bi proces reformi trebao uključivati znatno veći broj izabranih predstavnika ali i organizacije civilnog društva.
Naglašavaju i da je važno da reforme razumiju građani te da razumiju da mogu ako žele sudjelovati i pratiti tok procesa.
"To znači da razgovori iza zatvorenih vrata trebaju biti izuzetak, a ne pravilo. Nažalost, zasad to nije slučaj. EU nije uspjela da pruži otvoren i transparentan dijalog sa svim političkim predstavnicima i predstavnicima civilnog društva", stoji u pismu.
S nastavkom ove prakse, smatraju parlamentarci, ugrožava se stabilnost BiH, ali i kredibilitet EU kao medijatora u ovim procesima.
"Prema našem mišljenju, ovo se hitno mora promijeniti. EU jasno stoji iza principa otvorenosti, uključenosti svih strana. S tim u vezi, neophodno je uključiti u proces i Centralnu izbornu komisiju BiH. Opozicija također mora biti dio ovih zakonskih promjena", napisali su parlamentarci.
Parlamentarci su se osvrnuli i na navode medija i stavove analitičara kako proces reformi "ide na ruku" Hrvatima u BiH, kazavši da reforme trebaju biti usmjerene, umjesto skoro isključivo na pravni osnov i moguće ustavne promjene, na transparentnost i pravičnost izbora, načina financiranja stranaka, što su i smjernice Venecijanske komisije.
Za njih su od izuzetne važnosti implementacija odluka u slučaju Sejdić-Finci i drugim slučajevima o kojima je odlučivao Europski sud za ljudska prava, a tiču se prava manjina da ravnopravno sudjeluju u izborima i ostvare pravo na kandidiranje na svim pozicijama vlasti u BiH.
Parlamentarci su napisali i da im se čini da trenutni način rada EU u BiH čak ugrožava mogućnosti ispunjenja svih 14 uvjeta da bi BiH postala zemlja kandidatkinja za članstvo u EU.
Osim što bi naškodilo ulozi EU, smatraju parlamentarci, takve promjene izborno zakona mogle bi dovesti do daljnjih etničkih i teritorijalnih podjela u BiH.
Parlamentarci su se osvrnuli i na nezvanični dokument o kojem se u posljednje vrijeme govorilo, a koji se navodno bavi prekrajanjem granica na Zapadnom Balkanu, napisavši da očekuju od Europske komisije i EU delegacije da zauzmu jasan stav i javno progovore protiv bilo ovakvih izjava, koje prave podjele i mogu biti prijetnja europskoj budućnosti BiH ali i cijelog regiona.
