Krajnji cilj bh. političke elite trebao bi biti članstvo zemlje u EU. Ovo je i jedini pravi put za zemlju, kako je poručila i visoka predstavnica za vanjsku politiku i sigurnost EU Ketrin Ešton (Catherine Ashton). Ekonomski problemi, nedostatak unutrašnjeg dijaloga, te zaostajanje za zemljama u okruženju. glavna su zabrinutost institucija EU.
Visoka predstavnica za vanjsku politiku i sigurnost EU Ketrin Ešton tokom posjete Bosni i Hercegovini domaćim političarima jasno je stavila na znanje kako je jedini prihvatljiv put onaj koji vodi zemlju ka EU. Sve strukture trebale bi se usmjeriti ovom cilju, poručila je Ešton:
„Sada kada ulazite u ovu izbornu godinu nadam se da će budućnost u EU činiti veliki dio predizbornih kampanja. Nadam se da će ljudi koji vode poslove, koji su u poljoprivredi vidjeti da je budućnost u EU nešto što će njima pomoći da ostvare ekonomski napredak. Nadam se da će studenti vidjeti više mogućnosti za obrazovanje i posao. Nadam se da će političari i vidjeti i prenijeti da je potencijal u tome da budete dio jedne ekonomske velesile.“
Catherine Ashton i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić, Foto: Midhat PoturovićBosanskohercegovački političari ovo moraju shvatiti kao ozbiljno upozorenje koje se može pročitati između redova, kaže bivša ministrica BiH za evropske integracije, a danas direktorica Centra za sigurnosne studije Bisera Turković:
„Mislim da su evidentne dvije stvari. Ako gledamo međuentitetski odnos, onda je posve jasno ako obje strane traže soluciju, oni mogu da je nađu ako su spremne na kompromise, ako se spremne na dijalog. Ako se zakopamo u vlastiti ego, ako je svako isključivo u pravu, onda Bosni i Hercegovini preostaju izolacija, siromaštvo, porast kriminala i sukob.“
No, pitanje je koliko su bh. političari shvatili šta im se poručuje iz Brisela. A poručuje im se da EU želi napredak i smirivanje situacije u zemlji, kaže bivši ministar vanjskih poslova BiH Mladen Ivanić, što je teško provesti u djelo, barem prije izbora:
„Sve ono što njih interesuje u ovom momentu jeste neki pokušaj da se na jeftin način dođe do političkih poena, a to znači sukobe, svađe, prepirke. Mislim da nije realno očekivati neki spektakularni pomak od ove sadašnje političke ekipe koja nije bila u stanju u posljednje tri, četiri godine ni o čemu da se dogovori, tako da ja ne vjerujem da je isada u poziciji da bilo šta ozbiljno napravi, tako da i ova posjeta prije će biti viđena kao neka vrsta upozorenja, a manje kao šansa da se nešto ozbiljno napravi u ovom periodu.“
Jedan od primjera jeste i negiranje realne političke krize u zemlji, koju prati nedostatak napretka reformi i političkog dijaloga zbog kojih BiH zaostaje za ostatkom regiona, na koji je ukazala i Eštonova.
Premijer RS Milorad Dodik smatra da se informacije o stanju u BiH lažno plasiraju:
„Treba prihvatiti realne informacije, a ne one koje se špekulativno plasiraju kako bi se napravio problem u funkcionisanju BiH. Rekao sam da u BiH danas funkcionišu sve institucije i da se nezadovoljstvo namjerno kreira jer se ne postižu ciljevi određenih političkih grupa ili institucija.“
Da su evropski zvaničnici dobro upoznati s ovdašnjim prilikama govori i njihov odnos ka ekonomskim problemima. Zbog neriješenog statusa socijalnih kategorija u FBiH dovodi se u opasnost druga tranša aranžmana s MMF-om, te uslovljava i druge prilive sredstava iz fondove EU. Premijer Federacije BiH Mustafa Mujezinović:
„Kad to završimo Evropska unija u budžete u BiH direktno daje 100 miliona eura. Ovih 100 miliona eura ne treba ni za plate, ni za beneficije, ni za druge stvari iz socijalne i veteranske zaštite. Taj novac išao bi na razvoj, izgradnju objekata, izgradnju elektrana i svega onoga što nam je potrebno.“
Delegacije koje posjećuju BiH u posljednje vrijeme ukazuju da se radi o dobroj detekciji problema, kaže predsjednik Evropskog pokreta u BiH Predrag Praštalo:
„Dok su ostale zemlje bile apsolutno na evropskom putu, BiH je zaostajala i samim tim koči se integracija Balkana u EU. Dok kompletan zapadni Balkan ne bude unutar EU, ne može se govoriti o uspješnosti same evropske ideje.“
Posjete američkih senatora i kongresmena, evropskih parlamentaraca, te drugih visokih zvaničnika međunarodne zajednice pokazuju kako je BiH i dalje u fokusu interesovanja. Indirektne poruke o političkim promašajima, budućnosti i ustroju države, čini se, ovaj su put namijenjene građanima BiH. I to ne bilo kojim, već prvenstveno biračima.
Visoka predstavnica za vanjsku politiku i sigurnost EU Ketrin Ešton tokom posjete Bosni i Hercegovini domaćim političarima jasno je stavila na znanje kako je jedini prihvatljiv put onaj koji vodi zemlju ka EU. Sve strukture trebale bi se usmjeriti ovom cilju, poručila je Ešton:
„Sada kada ulazite u ovu izbornu godinu nadam se da će budućnost u EU činiti veliki dio predizbornih kampanja. Nadam se da će ljudi koji vode poslove, koji su u poljoprivredi vidjeti da je budućnost u EU nešto što će njima pomoći da ostvare ekonomski napredak. Nadam se da će studenti vidjeti više mogućnosti za obrazovanje i posao. Nadam se da će političari i vidjeti i prenijeti da je potencijal u tome da budete dio jedne ekonomske velesile.“
„Mislim da su evidentne dvije stvari. Ako gledamo međuentitetski odnos, onda je posve jasno ako obje strane traže soluciju, oni mogu da je nađu ako su spremne na kompromise, ako se spremne na dijalog. Ako se zakopamo u vlastiti ego, ako je svako isključivo u pravu, onda Bosni i Hercegovini preostaju izolacija, siromaštvo, porast kriminala i sukob.“
No, pitanje je koliko su bh. političari shvatili šta im se poručuje iz Brisela. A poručuje im se da EU želi napredak i smirivanje situacije u zemlji, kaže bivši ministar vanjskih poslova BiH Mladen Ivanić, što je teško provesti u djelo, barem prije izbora:
„Sve ono što njih interesuje u ovom momentu jeste neki pokušaj da se na jeftin način dođe do političkih poena, a to znači sukobe, svađe, prepirke. Mislim da nije realno očekivati neki spektakularni pomak od ove sadašnje političke ekipe koja nije bila u stanju u posljednje tri, četiri godine ni o čemu da se dogovori, tako da ja ne vjerujem da je isada u poziciji da bilo šta ozbiljno napravi, tako da i ova posjeta prije će biti viđena kao neka vrsta upozorenja, a manje kao šansa da se nešto ozbiljno napravi u ovom periodu.“
Negiranje političke krize
Jedan od primjera jeste i negiranje realne političke krize u zemlji, koju prati nedostatak napretka reformi i političkog dijaloga zbog kojih BiH zaostaje za ostatkom regiona, na koji je ukazala i Eštonova.
Premijer RS Milorad Dodik smatra da se informacije o stanju u BiH lažno plasiraju:
„Treba prihvatiti realne informacije, a ne one koje se špekulativno plasiraju kako bi se napravio problem u funkcionisanju BiH. Rekao sam da u BiH danas funkcionišu sve institucije i da se nezadovoljstvo namjerno kreira jer se ne postižu ciljevi određenih političkih grupa ili institucija.“
Da su evropski zvaničnici dobro upoznati s ovdašnjim prilikama govori i njihov odnos ka ekonomskim problemima. Zbog neriješenog statusa socijalnih kategorija u FBiH dovodi se u opasnost druga tranša aranžmana s MMF-om, te uslovljava i druge prilive sredstava iz fondove EU. Premijer Federacije BiH Mustafa Mujezinović:
„Kad to završimo Evropska unija u budžete u BiH direktno daje 100 miliona eura. Ovih 100 miliona eura ne treba ni za plate, ni za beneficije, ni za druge stvari iz socijalne i veteranske zaštite. Taj novac išao bi na razvoj, izgradnju objekata, izgradnju elektrana i svega onoga što nam je potrebno.“
Delegacije koje posjećuju BiH u posljednje vrijeme ukazuju da se radi o dobroj detekciji problema, kaže predsjednik Evropskog pokreta u BiH Predrag Praštalo:
„Dok su ostale zemlje bile apsolutno na evropskom putu, BiH je zaostajala i samim tim koči se integracija Balkana u EU. Dok kompletan zapadni Balkan ne bude unutar EU, ne može se govoriti o uspješnosti same evropske ideje.“
Posjete američkih senatora i kongresmena, evropskih parlamentaraca, te drugih visokih zvaničnika međunarodne zajednice pokazuju kako je BiH i dalje u fokusu interesovanja. Indirektne poruke o političkim promašajima, budućnosti i ustroju države, čini se, ovaj su put namijenjene građanima BiH. I to ne bilo kojim, već prvenstveno biračima.