Zastave samoproglašene narodne republike Donjeck, u istočnoj Ukrajini, koju podržava Rusija, mogle su se vidjeti na obilježavanju Dana Republike Srpske (RS) u Istočnom Sarajevu, 9. januara.
Zastave je nosila grupa mladića koja se nalazila među okupljenima na proslavi organiziranoj u tom gradu.
Donjeck je jedna od četiri regije u Ukrajini gdje su u septembru prošle godine održani montirani referendumi usred rata u toj državi.
Šta se dogodilo u Donjecku?
Proruski separatisti Donjecka i Luganska proglasili su 2014. godine ove ukrajinske regije kao nezavisne "narodne republike". Taj je potez uslijedio nakon ruske aneksije ukrajinskog poluotoka Krima.
Njihov potez nije priznala nijedna država.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je 22. februara 2022. odluku o priznanju nezavisnost Luganjska i Donjecka kao "narodnih republika". Nakon toga, 24. februara, počela je ruska invazija na Ukrajinu.
Tokom rata u Ukrajini, Moskva je u septembru 2022. režirala ratne referendume u ukrajinskim regijama Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporižje, čije su dijelove okupirale ruske snage.
Međunarodna zajednica odbacila je ove referendume, a Putin je 30. septembra 2022. godine potpisao dokumente kojima se formalizira pokušaj Rusije da pripoji ove ukrajinske oblasti.
Dio gradskog defilea u Istočnom Sarajevu su bili i članovi ruskog moto kluba "Noćni vukovi", poznati po bliskim vezama sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.
Njih dvadesetak je sa zastavama u rukama prošetalo ulicama, zajedno sa ostalim učesnicima defilea među kojima su bili policajci, studenti i predstavnici institucija Republike Srpske.
Voditelj manifestacije najavio ih je kao članove kluba koji su u Rusiji višestruko odlikovani. Također je naveo da su promotori pravoslavlja koji se zalažu da Republika Srpska "bude snažna i vječna kao majka Rusija".
Članovima ovog kluba Aleksandru Zaldastanovu Hirurgu i predsjedniku srpskog ogranka ove organizacije Saši Saviću je zabranjen ulazak u BiH 2018. godine, jer su tada označeni kao "sigurnosna prijetnja".
Iste godine, predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik nagradio je Zaldastanova, koji je osnivač kluba, ordenom časti sa zlatnim zracima. Orden mu je dodijeljen, među ostalim, za "jačanje prijateljskih odnosa između Republike Srpske i Ruske Federacije".
Od Zapada sankcionirani, a u RS česti gosti
Proslava u Istočnom Sarajevu nije prva manifestacija u entitetu Republika Srpska kojoj su prisustvovali ruski bajkeri.
"Noćni vukovi" bili su posljednjih godina česti gosti u tom entitetu gdje imaju i svoje domaće predstavnike.
U Republiku Srpsku su dolazili povodom vjerskih i svjetovnih praznika, ali i kako bi prisustvovali proslavama Dana tog entiteta.
Zalažu se za ekstremistički ruski nacionalizam, a 2014. godine odigrali su značajnu ulogu u ruskom zauzimanju ukrajinskog poluotoka Krima.
Zbog poteza na tom polutoku, kada su njihovi članovi blokirali puteve i pružili podršku Moskvi, Zapad ih je sankcionirao.
Vođe "Noćnih vukova" su i u julu 2022. godine dodani na crnu listu Evropske unije (EU), u jednoj od rundi sankcija Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu, 24. februara 2022., BiH je putem svoje misije u Briselu glasala za nekoliko paketa sankcija koje je EU uvela Rusiji.
No, sankcije nisu "zaživjele" u praksi s obzirom na to da odluku o njihovoj provedbi nije potvrdilo Vijeće ministara BiH, zbog protivljenja ministara iz Republike Srpske (RS).
Noćni vukovi formirani su 1983. godine, kada su postali prvi službeni bajkerski klub registriran u tadašnjem Savezu Sovjetskih Socijalističkih Republika (SSSR).
Prema podacima iz 2018. godine, imali su više od 5.000 članova u Rusiji i na drugim mjestima.
Osim u BiH, procjene su da ogranke imaju u Bugarskoj, Njemačkoj, Srbiji, Rumuniji, Australiji, Slovačkoj, Bjelorusiji, Filipinima, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji.
Ministar upozorio na Wagner i četnička udruženja
Uoči obilježavanja Dana Republike Srpske, 9. januara, ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić upozorio je na moguće prisustvo pripadnika radikalnih i ekstremističkih grupa.
Cikotić je za Radio Slobodna Evropa (RSE) 9. januara kazao kako obavještajni podaci ukazuju na mogućnost prisustva obilježavanju i pripadnika ruske plaćeničke grupe Wagner, te Ravnogorskog četničkog pokreta.
"To su manje-više ekstremne i radikalne grupe, koje su duže vrijeme prisutne na ovom prostoru”, kazao je Cikotić za RSE.
I dok su "Noćni vukovi" sudjelovali u programu obilježavanja Dana Republike Srpske, Radio Slobodna Evropa 9. januara u Istočnom Sarajevu nije mogao potvrditi prisustvo članova Ravnogorskog četničkog pokreta i grupe Wagner.
Jedna od najtajnovitijih organizacija u Rusiji, grupa Wagner, službeno ne postoji. Međutim, izvještaji upućuju na to da se stotine njezinih članova bore u Ukrajini ili regrutiraju potencijalne borce na Bliskom Istoku ili Africi.
Ova jedinica, prema pisanju medija, sačinjena je od obučenih plaćenika, spremnih da učestvuju u ratovima širom svijeta.
Zapadne vlade optužuju Moskvu da koristi Wagnerovu grupu, koja je pod sankcijama EU, kao paravojnu snagu u sukobima u Ukrajini, Libiji, Siriji, Sudanu, Mozambiku i Centralnoafričkoj Republici.
Fokus institucija moraju biti radikalne grupe
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je u novembru 2022. godine državnu Strategiju za prevenciju i borbu protiv terorizma, koja će na snazi biti do 2026. godine.
Strategija obuhvaća, među ostalim, desničarski ekstremizam, krajnje ljevičarski i religijski motiviran ekstremizam. Strategija, koja je bila na snazi do kraja 2020. godine, prepoznavala je kao prijetnju uglavnom povratnike sa stranih ratišta.
U BiH je registrirano 16 četničkih udruženja. Svake godine se okupljaju uz ikonografiju i pjesme u kojima prijete klanjem i progonima, obučeni u crne uniforme, šajkače i kokarde sa znakom dvoglavog orla.
Dušan Sladojević Vojvoda, Slavko Aleksić Čiča i Risto Lečić, tri pripadnika Ravnogorskog četničkog pokreta, osuđeni su pravomoćno u junu 2022., na po pet mjeseci zatvora.
Osuđeni su za govore i pjevanje četničkih pjesama u martu 2019. godine, na skupu u Višegradu, na istoku Bosne i Hercegovine.
Sud je presudio da su svojim postupcima izazivali nacionalnu, rasnu i vjersku mržnju, razdor i netrpeljivosti na području Višegrada.
Armin Kržalić iz Centra za sigurnosne studije u Sarajevu, kaže za RSE da sigurnosne i obavještajne strukture u BiH trebaju proširiti fokus interesovanja kad je riječ o "ekstremističkim i radikalnim aktivnostima".
"Dakle, na sve izvore rizika i opasnosti, kao što su grupe koje pozivaju na nasilje te koje u svojoj idelogiji propagiraju govor mržnje", kazao je za RSE.
On ističe da je to u BiH teško ostvariti, s obzirom na to da i pojedini predstavnici vlasti "otvoreno zagovaraju ekstremizam i radikalne ideje".
"Dobro je da je tu EUFOR, zbog objektivnog pristupa. Zbog toga što smo u najvećoj mogućoj mjeri ispolitizirali sigurnosne agencije i što njihov menadžment ne radi u korist sigurnosti, nego u koristi određenih politika", dodao je.
Posebno opasnim ističe boravak članova radikalnih grupa u BiH, bez znanja i nadzora sigurnosnih i obavještajnih agencija.
Vlasti RS-a proslavljaju 9. januar, datum kada je 1992. godine u Sarajevu tadašnja Skupština srpskog naroda u BiH donijela Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda BiH, kao nezavisne cjeline unutar BiH.
Na čelu samoproglašene republike su bili Radovan Karadžić, Biljana Plavšić i Momčilo Krajišnik, koji su osuđeni u Haškom tribunalu zbog ratnih zločina.
U donošenju deklaracije nisu učestvovali predstavnici Bošnjaka i Hrvata koji na 9. januar gledaju kao na početak rata u BiH, te početak etničkog čišćenja, ratnih zločina i genocida nad nesrpskim stanovništvom na teritoriji RS.
