Nalog Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan) da se 10 ambasadora, koji su prethodno ukazali na nepravilnosti u slučaju zatvorenog biznismena, proglase nepoželjnim osobama mogao bi eskalirati tenzije Ankare sa zapadnim saveznicima. Analitičari ocjenjuju da je posrijedi pokušaj turskog predsjednika da "skrene gnjev javnosti" zbog posrnule ekonomije pred naredne predsjedničke izbore, pišu svjetski mediji.
Put za protjerivanje
Predsjednik Turske naredio je da se ambasadori 10 zemalja, uključujući SAD, Francusku i Njemačku, proglase "personom non grata" što je prije moguće, nakon što su izaslanici pozvali na puštanje zatvorenog turskog biznismena i filantropa Osmana Kavale, ističe CNN.
"Dao sam neophodna uputstva našem ministru spoljnih poslova", rekao je Erdoan u subotu, 23. oktobra, tokom mitinga u zapadnom gradu Eskišehir, dodajući da bi ambasadori trebalo da napuste zemlju ako ne "razumiju Tursku".
Ukoliko ministarstvo spoljnih poslova zemlje prihvati nalog, može da nastavi s procesom bez daljeg odobrenja što bi, kako ističe CNN, moglo da otvori put za njihovo protjerivanje.
Taj potez je, dodaje američki televizijski kanal, uslijedio nekoliko dana nakon zajedničke izjave ambasadora SAD, Njemačke, Francuske, Kanade, Danske, Holandije, Finske, Novog Zelanda, Norveške i Švedske u kojoj se poziva na oslobađanje Kavale koji je četiri godine u pritvoru uprkos tome što nije osuđen za zločin.
"Neprestano odlaganje njegovog suđenja, uključujući spajanje različitih slučajeva i stvaranje novih nakon prethodne oslobađajuće presude, bacilo je sjenku na poštovanje demokratije, vladavine prava i transparentnosti u turskom pravosudnom sistemu", navodi se u zajedničkom saopštenju.
Tursko ministarstvo spoljnih poslova nazvalo je zajedničku izjavu "neodgovornom" i pokušajem uticaja na sudski sistem.
Upozorenje Savjeta Evrope
Kavala je, ukazuje Asošiejtid pres (Associated Press), prošle godine oslobođen optužbi povezanih s antivladinim protestima 2013., ali je presuda poništena i zamijenjena novim optužbama u vezi s pokušajem državnog udara 2016. godine.
Evropski sud za ljudska prava pozvao je na oslobađanje Kavale 2019. godine, rekavši da je njegovo zatvaranje imalo za cilj da on bude ućutkan te da nije potkrijepljeno dokazima o prekršaju.
Savjet Evrope, koji nadzire primjenu odluka Evropskog suda za ljudska prava, saopštio je da će u slučaju da Kavala ne bude oslobođen ponovo pokrenuti postupak za povredu prava u Turskoj krajem novembra.
Međunarodni posmatrači i grupe za ljudska prava više puta su pozivale na oslobađanje Kavale i kurdskog političara Selahatina Demirtasa, koji je u zatvoru od 2016. Oni kažu da je njihovo zatvaranje zasnovano na političkim razlozima, što Ankara negira.
Kavalina ‘pravna odiseja’
Kavalina duga pravna odiseja koja uključuje optužbe koje su grupe za ljudska prava opisale kao farsu, postala je simbol Erdoanove kontinuirane represije nad opozicionim ličnostima i disidentima u godinama nakon neuspjelog puča protiv njegove vlade 2016., ističe Vašington post (The Washington Post).
Optužnica protiv Kavale dijelom ga je teretila za dosluh s milijarderom filantropom Džordžom Sorošem (George Soros), kako bi potaknuo proteste 2013. protiv Erdoanove vlade. I Kavala i Soroš su odbacili optužbe, a Kavalu je turski sud oslobodio prošle godine naloživši njegovo puštanje na slobodu. Umjesto toga, tužioci su pripremili nove optužbe za pokušaj rušenja vlade i na osnovu kojih, dodaje list, Kavali prijeti doživotni zatvor.
U sopštenju Soroševe Fondacije Otvoreno društvo od 22. oktobra, optužbe protiv Kavale nazvane su "lažnim" navodeći da je Kavala bio u savjetodavnom odboru Fondacije Otvoreno društvo u Turskoj do 2018. Erdoan je 23. oktobra, dodaje Vašington post, ponovio stare navode rekavši da "kada kažete Kavala, to znači turski ogranak Soroša".
Erdoanov napad na ambasadore, među kojima je i nekoliko saveznika iz NATO-a, ugrožavaju napore Ankare da poboljša odnose sa Sjedinjenim Državama i Evropom s ciljem popravka posrnule turske ekonomije i stabilizacije vrijednosti turske lire koja je, kako ističe vašingtonski list, ozbiljno narušila popularnost i predsjednika i njegove vladajuće političke stranke uoči predsjedničkih izbora zakazanih za 2023.
Lider opozicione Republikanske narodne partije (CHP) Kemal Kiličdaroglu (Kilicdaroglu) sugerisao je da su Erdoanove izjave u subotu zapravo imale za cilj da skrenu pažnju i umanje njegovu krivicu za ekonomske probleme koje je sam napravio. "Ovi potezi nisu tu da bi zaštitili nacionalne interese, već da bi stvorili vještačke razloge za ekonomiju koju je on uništio", napisao je opozicionar na Tviteru.
Povratak u mračne odnose sa Zapadom
Čini se da Erdoanova prijetnja o protjerivanju 10 ambasadora ukazuje na povratak u mračne odnose Turske sa Zapadom, napisao je Njujork tajms (The New York Times) naglasivši kako diplomatama u Turskoj nije odmah određen rok za odlazak te je ostalo nejasno da li će oni zaista biti protjerani.
Posljednjih godina, dodaje list, Erdoan je često bio u sukobu sa zapadnim zemljama, navodno njegovim saveznicima u NATO-u. Najistaknutija je njegova svađa s Vašingtonom zbog američke podrške kurdskoj grupi u Siriji koju Turska smatra terorističkom organizacijom. On se također sukobio sa Sjedinjenim Državama zbog svog približavanja Rusiji od koje je Turska kupila ruski napredni sistem protivvazdušne odbrane.
Turski predsjednik je tek u posljednje vrijeme ublažio svoj stav prema Zapadu u pokušaju da spasi posrnulu ekonomiju. Međutim, ukazuje Njujork tajms na ocjene analitičara, prijeteći protjerivanjem diplomata, Erdoan je izgleda odustao od tog gambita i prekinuo odnose na način koji bi mu omogućio da okrivi Zapad za ekonomsku krizu.
Prema mišljenju Sonera Čaptaja (Cagaptay), direktora istraživačkog programa za Tursku na vašingtonskom Institutu za bliskoistočnu politiku, Erdoan "shvata da neće moći da preokrene ekonomiju pa će kriviti Zapad", što je, kako je rekao "priznanje da je ekonomija nepopravljiva".
Odvažan potez
Erdoan vjeruje da su svi pozivi za oslobađanje Kavale direktno usmjereni na njega samog i otuda njegov oštar odgovor na zajedničku izjavu zapadnih izaslanika nakon što je Savjet Evrope dao Turskoj posljednje upozorenje da oslobodi aktivistu do suđenja, ocjenjuje u svojoj analizi BBC.
Turski zvaničnici tvrde da ne znaju kada bi suđenje Kavali trebalo da počne. Ali ako se to desi, naglašava britanski javni servis, može se očekivati odgovor zemalja koje se sada izjašnjavaju, a to će imati posljedice po tursku ekonomiju, naročito jer su neke od tih zemalja najveći trgovinski partneri Turske.
Ipak, ovo je veoma odvažan potez i vjerovatno pokazivanje snage, posebno za unutrašnju politiku godinu i po dana pred izbore. Neki analitičari smatraju da je to retorika za domaću upotrebu, ali drugi tvrde da je Erdoan možda ozbiljan u sprovođenju ovog naloga što, zaključuje BBC u svojoj analizi, ostaje da se vidi.