Pišu: Aleksandr Gostev i Koba Liklikadze
Dok nastavlja svoju ničim izazvanu invaziju na Ukrajinu, Rusija se suočava sa sve većom međunarodnom izolacijom, uključujući proširenu listu sankcija.
Iako nije baš država parija, Rusija sada može računati na malo saveznika. Druge zemlje su u suštini ostale neutralne, uključujući Kinu, monarhije Perzijskog zaliva i Tursku, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Vlada turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan) osudila je Rusiju zbog njene agresije, ali se nije pridružila globalnoj akciji sankcionisanja.
Umjesto toga, Turska je pokušala krenuti drugim putem, predstavljajući se kao potencijalni mirotvorac, nudeći posredovanje u pregovorima između Rusije i Ukrajine. U isto vrijeme, Ankara je također kritikovala neprecizirane članice NATO-a, zapadnog vojnog saveza kojem Turska pripada, jer, po njenom mišljenju, malo čine na deeskalaciji tenzija.
Tu poruku je nedavno artikulisao turski ministar vanjskih poslova Mevlut Čavušoglu (Cavusoglu). "Da bi oslabile Rusiju, neke zemlje NATO-a ne žele mir, a Ukrajina ih zapravo ne brine. Navest ću jednu sekciju – dio naše mape puta u vezi Ukrajine: postepeno povlačenje ruskih trupa treba da se odvija paralelno s ublažavanjem sankcija", rekao je Čavušoglu.
Ekonomski interesi Ankare
"Ankara je zauzela poziciju maksimalne koristi, pokušavajući da iskoristi sukob što je više moguće za svoje dobro", rekao je politikolog Ivan Preobraženski za Ruski servis RSE.
"Ranije veze koje su Rusija i Ukrajina uživale značajno su ograničile sposobnost Turske da igra veću ulogu u politici ovog dijela Euroazije, što je veoma željela. U prošlosti je Turska imala uticaj na cijeli jug Ukrajine. Turci se toga dobro sjećaju, a osim toga, pod Erdoanom, sve više su svjesni ove prošle uloge, jer u unutrašnjoj politici vlada ideološki forsira prilično zanimljivu mješavinu panturcizma i islamizma."
Poslovni interesi su, naravno, dio jednačine. Za Tursku, ruski turisti predstavljaju ključni doprinos državnoj kasi. Rusija također obezbjeđuje ogromno tržište za tursko povrće i voće. Dvije zemlje su također nedavno potpisale nekoliko trgovinskih sporazuma.
S obzirom na ta ekonomska razmatranja, možda i nije iznenađujuće što je Ankara odlučila da Ukrajini ne šalje oružje iz sovjetskog doba, uprkos takvim pozivima NATO-a, kao i sve većoj važnosti Ukrajine kao turskog trgovinskog partnera.
Prošle godine Turska je uložila oko 4,5 milijardi dolara u Ukrajinu, što je čini najvećim stranim investitorom u zemlji. Samo nekoliko sedmica prije nego što je Rusija započela svoju invaziju, Erdoan i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisali su 3. februara u Kijevu sporazum s ciljem da se godišnja trgovina poveća na 10 milijardi dolara. I dok Ankara odbija od pošalje oružje iz sovjetske ere, ona je Kijev dugo opskrbljivala drugim oružjem, posebno svojim veoma hvaljenim dronom Bajraktar. Erdoan i Zelenski postigli su dogovor i o budućoj isporuci brodova, avionskih motora i drugih dijelova.
Međutim, uprkos pozivima NATO-a, Turska je odbila da isporuči bilo koji od svojih zaliha ruskih sistema protuvazdušne odbrane Ukrajini. "Ankara također ima ruske sisteme protuvazdušne odbrane S-400, čija je kupovina prije nekoliko godina izazvala veliki razdor s partnerima u NATO-u, uglavnom sa Sjedinjenim Državama", rekao je Preobraženski.
"Zbog toga je Turska izgubila priliku da djelimično proizvodi moderne američke borbene avione na svojoj teritoriji, a odnosi s Vašingtonom su se pogoršali uglavnom zbog tog razloga. I tako, otprilike dvije sedmice nakon ruske invazije na Ukrajinu, NATO je pozvao Erdoana da pošalje Ruski S-400 Kijevu u zamjenu za američke sisteme protuvazdušne odbrane klase Patriot, kao što je to učinila Slovačka. Ali Erdoan to nije učinio... jer mislim da on ne vjeruje u potpunosti svojim NATO partnerima."
Iako možda poziva na deeskalaciju ruskog rata protiv Ukrajine, Turska može iskoristiti sukob da podigne svoj regionalni profil, rekao je Preobraženski.
"Turska generalno postaje pravi regionalni lider i pokušava da održi drevni princip 'zavadi pa vladaj' u svojim odnosima i sa Rusijom i sa Ukrajinom. Što je više sukoba na čitavom post-sovjetskom prostoru, turski uticaj će biti veći. To se ne odnosi samo na Rusiju i Ukrajinu, već i na cijeli Južni i Sjeverni Kavkaz i čitavu Centralnu Aziju", objasnio je ruski analitičar.
Uprkos nevoljnosti da isporuči određene sisteme Ukrajini, Ankara pojačava saradnju u oblasti odbrane s Kijevom. Ukrajinski ministar odbrane Oleksij Reznikov objavio je 3. februara da su se Turska i Ukrajina dogovorile da zajednički proizvode bespilotne letjelice Bajraktar u Ukrajini.
Godine 2019. Bajkar Makina, turski proizvođač dronova u privatnom vlasništvu, dobio je ugovor o prodaji šest bespilotnih letjelica Bajraktar TB2 (UAV) Ukrajini. Ugovor vrijedan 69 miliona dolara uključivao je i prodaju municije za naoružanu verziju aviona. U septembru 2021. ukrajinska vlada je objavila da planira kupiti još 24 turske borbene bespilotne letjelice u narednim mjesecima.
Korištenje dronova TB2 od strane ukrajinskih snaga protiv separatista koje podržava Rusija u istočnoj Ukrajini iznerviralo je Moskvu. Pored Ukrajine, turske bespilotne letjelice su također imale ključnu ulogu za Azerbejdžan u njegovom kratkom sukobu s Armenijom oko Nagorno-Karabaha 2020. godine.
Za Erdoana, pokušaj da izigrava mirotvorca između Kijeva i Moskve također može pomoći da zaliječi raskol sa Zapadom. To je bilo nešto u čemu je bjeloruski moćnik Aleksandar Lukašenko imao izvjesnog uspjeha sve do njegovog krvavog obračuna s demokratskim protivnicima u zemlji nakon njegovog reizbora u avgustu 2020., na glasanju koje je većina svijeta smatrala namještenim.
"Turski predsjednik vjerovatno želi pomoći u okončanju ovog rata kako bi dobio značajne geopolitičke i diplomatske bonuse", rekao je Preobraženski.
Teško pogođena ekonomija
Što duže traje ruska invazija na Ukrajinu, to će teže pogoditi globalnu ekonomiju, uključujući tursku. Mnoge islamske države već su izrazile zabrinutost da bi rusko-ukrajinski rat mogao dovesti do masovnih nemira i društvenih potresa jer cijene hrane rastu nakon ciklusa pobuna koje su kulminirale Arapskim proljećem.ž
Posljednjih godina Turska je postala u velikoj mjeri zavisna o poljoprivrednim proizvodima iz Rusije i Ukrajine. Turska je 2021. od ukupnog uvoza pšenice dobila 65 posto iz Rusije i više od 13 posto iz Ukrajine. Nedavni nagli porast cijena pšenice - velikim dijelom zbog ruske invazije na Ukrajinu - primorao je Ankaru da smanji kupovinu u inostranstvu za oko 30 posto.
Ruski energenti nisu ništa manje važni za tursku ekonomiju. Uoči početka napada, Rusija je Turskoj isporučila više od 50 posto uvezenog gasa, 17 posto nafte i oko 40 posto benzina.
Moskva i Ankara su posljednjih godina potpisale niz trgovinskih i ekonomskih sporazuma. Najvažniji od njih je za tursku nuklearnu elektranu Akuju (Akkuyu) koja se gradi uz pomoć ruske državne energetske kompanije Rosatom, koja bi trebala pokriti 10 posto energetskih potreba Turske. Erdoan je više puta izjavljivao da želi da po svaku cijenu završi ovaj projekat, koji je procijenjen na 20 milijardi dolara.
Rusija je također veliko tržište za tursko voće i povrće. Prošle godine Turska je u Rusiju izvezla rekordnih skoro 1,5 miliona metričkih tona svježeg voća i povrća.
Turska je također glavna destinacija za ruske turiste. Otprilike 4,5 miliona Rusa posjetilo je Tursku 2021. Prošle sedmice su turska vlada i niz privatnih kompanija čak osnovali posebnu novu aviokompaniju Sautvind (Southwind), koja će prevoziti samo Ruse do turskih plaža. Novi avioprijevoznik će biti baziran u Antaliji u Turskoj, a prvi letovi zakazani su za kraj maja.
Turske banke također proširuju mrežu ruskog platnog sistema Mir kako bi privukle turiste u zemlju, izjavio je 27. aprila ministar finansija Nuredin Nebati (Nureddin), predviđajući da će ta zemlja ove godine oboriti rekord u prihodima od turizma.
Taj novac je prijeko potreban jer se turska ekonomija, koja je već teško pogođena pandemijom COVID-19, suočava s još težim vremenima usred ruske invazije. Za Erdoana, njegova vlada je na klimavim nogama usred tinjajućih sociopolitičkih tenzija širom zemlje.
Godišnja inflacija u Turskoj se početkom 2022. godine približila vrhuncu od 20 godina, dok je stopa nezaposlenosti dostigla 15-20 posto. Cijene osnovnih roba i usluga porasle su za 30-50 posto, jer je vrijednost turske lire dva puta opala.
U Turskoj bi trebalo da se održe parlamentarni izbori 2023. Uz sumorne ekonomske vijesti, izgledi za Erdoanovu vladajuću Partiju pravde i razvoja su loši, uslijed smanjene podrške birača.
S obzirom na njegove domaće nevolje, Erdoanu bi neke pozitivne vijesti dobro došle. I, kao što je tvrdio analitičar Preobraženski, Ukrajina bi mogla pružiti nešto tako što bi pogurala njegovu ulogu potencijalnog posrednika.
Facebook Forum