Šutnja i ignorisanje. Ovako bi se mogao opisati odnos Stranke demokratske akcije (SDA) nakon što je turski parlament prošle sedmice odbio usvojiti Prijedlog zakona kojim bi se priznao genocid u Srebrenici.
Najjača bošnjačka stranka i njen lider Bakir Izetbegović nisu se oglašavali u medijima, uprkos činjenici da porodica Izetbegović više od dvije decenije njeguje porodične i partnerske odnose sa Recepom Tayyipom Erdoganom, čija stranka je odbila glasati za ovaj zakon.
Reakcija je izostala i od Milorada Dodika, predsjednika vladajuće političke stranke u Republici Srpskoj, Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), koji, također, otvoreno već godinama podržava politiku turskog predsjednika.
Od komentara se uzdržala i postojeća vlast koju na nivou entiteta Federacija BiH koju čini Socijaldemokratska partija BiH, Narod i Pravda, Naša stranka, te Hrvatska demokratska zajednica BiH.
Na upit RSE nije odgovorio ni ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, inače predsjednik Naroda i Pravde.
Jedina reakcija koju je Radio Slobodna Evropa (RSE) identifikovala na društvenim mrežama je izjava člana Predsjedništva Socijaldemokratske partije (SDP), Damira Mašića, koji je neglasanje u turskom parlamentu doveo u vezu sa Erdoganovim poznanstvom sa Dodikom.
Odnos prema Turskoj je, inače, jedno od rijetkih pitanja o kojima su članovi Predsjedništva BiH, sastavljenog od po jednog predstavnika srpskog, bošnjačkog i hrvatskog naroda, saglasni.
Podsjetimo, vladajuća Stranka pravde i razvoja turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana (AKP) i njen koalicioni partner Stranka nacionalističkog pokreta (MHP) odbacili su 12. jula parlamentarni prijedlog glavne opozicione Republikanske narodne stranke (CHP) da se masakr u Srebrenici iz 1995. godine prizna kao genocid.
Ovu informaciju je potvrdio na Twitteru zastupnik CHP-a, Hasan Ozturk.
O odnosima Izetbegovića i Erdogana
Izetbegović i Erdogan su se sastali više od 20 puta u proteklih 15 godina. Podržavaju se međusobno na političkoj sceni Bosne i Hercegovine i Turske, ali i privatno.
Izetbegović je podržao Erdogana i u maju kada su se u Turskoj održavali predsjednički izbori, a Erdogan je podršku SDA dao na izborima u oktobru prošle godine, kada je Izetbegović bio kandidat za člana Predsjedništva BiH.
Nije tajna da je Erdogan podržavo i Izetbegovića starijeg, Aliju.
Izetbegović je i više puta izjavio da je njegov otac Alija (prvi predsjednik Republike BiH) Erdoganu "ostavio u amanet (na čuvanje) brigu za BiH".
Erdogan je, s druge strane, naglašavao da će "nastaviti čuvati amanet", nazivajući Aliju "najvećim misionarom u islamskom svijetu proteklih decenija".
Erdogan i Izetbegović su i kumovi. Turski predsjednik je bio svjedok na vjenčanju Izetbegovićeve kćerke.
O neusvajanju prijedloga zakona o priznavanju genocida u Srebrenici za Radio Slobodna Evropa je komentarisao član Predsjedništva SDA Adil Osmanović. Kako kaže, "Turska je trebala usvojiti zakon, prvenstveno zbog žrtava Srebrenice".
"Trebala je usvojiti ovu rezoluciju radi poruke svima, kao i Miloradu Dodiku i Srbiji", navodi Osmanović, dodajući i kako se prijateljski odnosi među zemljama, u ovom slučaju između Turske i BiH, "ne smiju bazirati na nivou stranaka, već na institucionalnom nivou".
"Smatram da nije dobro svoditi određene relacije i prijateljske odnose na razini pojedinaca ili političkih stranaka", dodaje Osmanović.
Erdoganov odnos s Dodikom
Osim SDA, nije se oglašavao ni SNSD, čiji predsjednik Milorad Dodik, također, ima dobre odnose sa Erdoganom. Podržao ga je i na izborima u maju ove godine.
Na posljednjem sastanku polovinom juna prošle godine, Dodik, tada u svojstvu člana Predsjedništva BiH, je o turskom predsjedniku imao samo riječi hvale.
“Nikad mi u Predsjedništvu nismo imali stepen saglasnosti kao s predsjednikom Erdoganom. Kad dođe neko sa Zapada, nas trojica smo posvađani, a i ovaj četvrti što je došao, a s turskim liderom to nije tako", istakao je Dodik tada.
Do zaključenja teksta iz Dodikovog kabineta i SNSD-a nije odgovoreno na upit RSE o neglasanju u turskom parlamentu.
Turski interesi u BiH
Profesor sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu, Enver Kazaz za RSE kaže kako je "licemjeran potez" vladajuće koalicije okupljene oko Erdoganove političke organizacije da ne usvoji zakon o genocidu u Srebrenici.
Kazaz kaže i da je Turska bila obavezna da donese zakon o genocidu, tim prije što postoji njegovo negiranje u Republici Srpskoj i Srbiji.
"Ovo je neprocjenjiva zaštita prije svega republičkosrpskog i srbijanskog društva i ovakva zaštita dugoročno gledano uvjerava one koji podržavaju počinitelje genocida u Srebrenici u opravdanost njihovih stajališta", kaže Kazaz za RSE.
Istovremeno, profesor na sarajevskom Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Asim Mujkić ističe kako stvarno prijateljstvo između Turske i Bosne i Hercegvine ne postoji, već je to "politikantsko prijateljstvo".
"Bošnjačka politička moneta služi za potkusurivanje turskih interesa u RS i Srbiji, kao što srpska politika služi za potkusuiravnje ruskih interesa", navodi on.
Njegov kolega Elmir Sadiković vjeruje da nijedna država u međunarodnim odnosima neće svoj interes ugroziti zarad interesa neke druge države, tako je i u ovom slučaju.
"Ovdje nema ljubavi, samo postoje interesi i iz tih situacija mi bismo trebali nešto naučiti", kaže profesor Elmir Sadiković.
Turska nije ni među prvih deset zemalja po investiranju u BiH
"Upkos političkoj podršci i razumijevanju za situaciju Bošnjaka i deklarativnih zalaganja za pomoć Bosni i Hercegovini, vrlo je teško naći neke ekonomske pokazatelje koji to i potvrđuju", kaže profesor na Ekonomskom fakultetu u Tuzli, Zijad Džafić.
Džafić dodaje i kako pojedini političari u BiH grade odnose sa predsjednikom Turske "zbog lične saradnje i interesa, dok druge zemlje regije tu saradnju grade na instucionalnom nivou razvijajući ekonomsku saradnju".
"I ta ulaganja Turske u BiH su više poduzetnička inicijativa nekih turskih ulagača u BiH, dok ništa nije sistemski riješeno na nivou ministarstava vanjskih poslova obje zemlje", kaže Džafić, dodajući da zbog nestabilne političke situacije Turska izbjegava investirati u BiH, i zbog toga ulaže u sigurnija područja.
Prema podacima Centralne banke i Agencije za unaprjeđenje stranih investicija BiH, od kraja rata 1995. do kraja 2021. godine, turske kompanije su uložile oko 347,5 miliona eura.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore, BiH je u Tursku u posljednjih šest godina izvezla roba u vrijednosti nešto većoj od 900 miliona eura.
Najviše se izvozilo suncokretovo ulje, željezni otpad, sjedala, goveđe meso, kartoni, te oružje i detonatori. U istom periodu, iz Turske je u BiH uvezena roba vrijedna blizu 1,9 milijardi eura, odnosno milijardu eura više nego što je izvezeno.
Istovremeno su turske vlasti donirale BiH više od 400 miliona eura preko agencija iza kojih stoji država. Obnavljale su građevine iz osmanskog perioda, poput višegradske ćuprije, školovale nastavnike i opremale učionice, osiguravale literaturu za učenje turskog jezika.
Najveće tursko ulaganje bilo je u tvornicu Soda Lukavac od 190 miliona eura, tvornicu papira Natron Maglaj od 110 miliona eura, te tvornicu detonatora Pobjeda Rudet od pet miliona eura.
