Ugovor sa konzorcijem Ina-Mol o dokapitalizaciji Energopetrola najvjerovatnije će uskoro biti poništen.
Ovo je najavio federalni premijer Mustafa Mujezinović, nakon što je Vlada razmotrila izvještaj o praćenju i realizaciji izvršenih ugovorenih obaveza.
Svi dosadašnji izvještaji komisija kažu da uslovi iz ugovora nisu ispunjeni i da nema vremena da se to učini, kaže premijer Mujezinović za Radio Slobodna Evropa:
„Radi se o obavezi o investiranju 150 miliona, a da ta suma do sada nije ni blizu ispunjena, a da su rokovi neki kažu prošli, a neki kažu pri kraju. Isto tako mi smo već duže vrijeme pokušavali da u skladu s tim ugovorom formiramo komisiju koja bi odabrala revizorsku kuću koja bi prošla kroz papire Energopetrola i utvrdila tačno stanje. Međutim, sa druge strane, prema informaciji koju sam dobio, nije bilo odgovora.“
Odluka o raskidanju ugovora mogla bi biti donesena na nekoj od narednih sjednica Vlade Federacije nakon što svi ministri dobiju na uvid kopiju originalnog ugovora o dokapitalizaciji Energopetrola.
S druge strane, aktuelni direktor Energopetrola Franjo Božić kaže da službeni informaciju iz Vlade još nisu dobili i tvrdi da je konzorcij Ina Mol ispoštovao sve obaveze predviđene ugovorom:
„Kompanija je ispunila sve točke kako je ugovorom predviđeno. U ugovoru o dokapitalitzaciji točno je definirano šta su investicije i na koji način se trebaju realizirati.“
Nije napravljen diobeni bilans
Obavezu praćenja izvršenja obaveza prema ugovoru o dokapitalizaciji Energopetrola preuzela je Agencija za privatizaciju Federacije BiH još 2007. godine. Niko iz Agenciije danas nije bio dostupan za razgovor o Energopetrolu.
U Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo već postoji prijava koja se odnosi na proces dokapitalizacije ovog preduzeća. Glasonogovornica Tužilaštva Jasmina Iftić:
„Kada je u pitanju predmet Eneregopetrol koji je u nadležnosti Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo, postupajući tužitelj vrši provjere navoda iz prijave u cilju rasvjetljavanja okolnosti događaja, nakon čega će eventualno biti otvorena i provedena istraga.“
Nekadašnji direktor Energopetrola, danas zastupnik u federalnom Parlamentu Kerim Lučarević kaže da je jedan od osnovnih problema provođenja dokapitalizacije to što nije napravljen diobeni bilans, nije razdvojena ni uknjižena imovina:
„U sklopu Enregopetrola bili su i djelovali terminali.To su bili terminal u Blažuju, terminal u Živinicama, terminal u Bihaću i terminal u Mostaru. Nakon rata osnovana je firma Terminali i oni su izdvojeni od Energopetrola. Međutim, kod provođenja dokapitalizacije nije napravljen diobeni bilans, znači nije razdvojena imovina i nije uknjižena ta imovina nego su u paketu dokapitalizacijom predati na upravljanje novom vlasniku i Energopterol i Terminali.“
Dokapitalizacija 65 Energopetrolovih pumpi urađena je 2006. godine.
U to vijeme ministar energetike, industrije i rudarstva bio je Nedžad Branković. Nakon toga došao je na čelo federalne Vlade, koja je očigledno ispustila bitnu kariku iz ugovora, a to je kontrola.
Nije urađena nezavisna revizija, niti obnovljene benzinske pumpe
Tokom tri investicijske godine, iako je to bilo predviđeno, nisu angažovane nezavisne revizorske kuće koje bi kontrolisale ulaganja. Damir Mašić, zastupnik SDP-a u federalnom Parlamentu:
„Ono što je od početka bilo sumnjivo je način na koji je to urađeno, hitrost koja je tada zaista bila u vezi cijele te priče, i pogotovu neispunjene a preuzete obaveze prilikom dokapitalizacije Energopetrola od strane Ine Mola. Sve što je do svega toga preuzela na sebe Ina Mol, mi jedino možemo sada konstatovati da je jako veliki broj ljudi u tom istom preduzeću ostao bez posla. I zato neko treba odgovarati. Ko, kako, zašto - pravosudni organi ove zemlje treba da se bave time.“
Iako je ugovorom bilo predviđeno da se obnovi kompletna mreža benzinskih pumpi Energopetrola, do sada je rekonstruisano tek njih šest.
Iz ovog konzorcija, između ostalog, navodili su da ne mogu dobiti građevinske dozvole. Na pitanje zašto je tako malo pumpi obnovljeno, direktor Franjo Božić odgovara:
„Pazite, obnoviti kompletnu mrežu - znači nije definirano da to moraju biti postojeće pumpe, znači mi možemo kupiti, mi smo pokušavali kupiti i nova zemljišta i neke gotove benzinske pumpe, zasad je to još u fazi pregovora, ali Energopetrol postojeći je imao mrežu od 65 benzinskih pumpi i ona je još uvijek ta.“
Mediji u BIH su pisali kako konzorcij Ina Mol podiže kredite, ali na ime Energopetrola, odnosno onog dijela koji je ostao u vlasništvu Federacije, što naravno ne bi mogli bez podrške ovdašnjih vlasti.
Tako su kreditno opterećivali Federaciju, a novac prebacivali na svoje račune. Umjesto da ulažu dobijeni novac, oni ga koriste za operativne poslove, kupovinu goriva i distribuciju.
Tek pred kraj mandata, tadašnji premijer Nedžad Branković, i to pod pritiskom javnosti, primjećuje kao da nešto nije uredu. Jedino što je učinio je da formira komisiju koja i i danas analizira šta se to dešava sa dokapitalizacijom Energopetrola.
Ovo je najavio federalni premijer Mustafa Mujezinović, nakon što je Vlada razmotrila izvještaj o praćenju i realizaciji izvršenih ugovorenih obaveza.
Svi dosadašnji izvještaji komisija kažu da uslovi iz ugovora nisu ispunjeni i da nema vremena da se to učini, kaže premijer Mujezinović za Radio Slobodna Evropa:
„Radi se o obavezi o investiranju 150 miliona, a da ta suma do sada nije ni blizu ispunjena, a da su rokovi neki kažu prošli, a neki kažu pri kraju. Isto tako mi smo već duže vrijeme pokušavali da u skladu s tim ugovorom formiramo komisiju koja bi odabrala revizorsku kuću koja bi prošla kroz papire Energopetrola i utvrdila tačno stanje. Međutim, sa druge strane, prema informaciji koju sam dobio, nije bilo odgovora.“
Odluka o raskidanju ugovora mogla bi biti donesena na nekoj od narednih sjednica Vlade Federacije nakon što svi ministri dobiju na uvid kopiju originalnog ugovora o dokapitalizaciji Energopetrola.
S druge strane, aktuelni direktor Energopetrola Franjo Božić kaže da službeni informaciju iz Vlade još nisu dobili i tvrdi da je konzorcij Ina Mol ispoštovao sve obaveze predviđene ugovorom:
„Kompanija je ispunila sve točke kako je ugovorom predviđeno. U ugovoru o dokapitalitzaciji točno je definirano šta su investicije i na koji način se trebaju realizirati.“
Nije napravljen diobeni bilans
Obavezu praćenja izvršenja obaveza prema ugovoru o dokapitalizaciji Energopetrola preuzela je Agencija za privatizaciju Federacije BiH još 2007. godine. Niko iz Agenciije danas nije bio dostupan za razgovor o Energopetrolu.
U Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo već postoji prijava koja se odnosi na proces dokapitalizacije ovog preduzeća. Glasonogovornica Tužilaštva Jasmina Iftić:
„Kada je u pitanju predmet Eneregopetrol koji je u nadležnosti Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo, postupajući tužitelj vrši provjere navoda iz prijave u cilju rasvjetljavanja okolnosti događaja, nakon čega će eventualno biti otvorena i provedena istraga.“
Nekadašnji direktor Energopetrola, danas zastupnik u federalnom Parlamentu Kerim Lučarević kaže da je jedan od osnovnih problema provođenja dokapitalizacije to što nije napravljen diobeni bilans, nije razdvojena ni uknjižena imovina:
„U sklopu Enregopetrola bili su i djelovali terminali.To su bili terminal u Blažuju, terminal u Živinicama, terminal u Bihaću i terminal u Mostaru. Nakon rata osnovana je firma Terminali i oni su izdvojeni od Energopetrola. Međutim, kod provođenja dokapitalizacije nije napravljen diobeni bilans, znači nije razdvojena imovina i nije uknjižena ta imovina nego su u paketu dokapitalizacijom predati na upravljanje novom vlasniku i Energopterol i Terminali.“
Dokapitalizacija 65 Energopetrolovih pumpi urađena je 2006. godine.
U to vijeme ministar energetike, industrije i rudarstva bio je Nedžad Branković. Nakon toga došao je na čelo federalne Vlade, koja je očigledno ispustila bitnu kariku iz ugovora, a to je kontrola.
Nije urađena nezavisna revizija, niti obnovljene benzinske pumpe
Tokom tri investicijske godine, iako je to bilo predviđeno, nisu angažovane nezavisne revizorske kuće koje bi kontrolisale ulaganja. Damir Mašić, zastupnik SDP-a u federalnom Parlamentu:
„Ono što je od početka bilo sumnjivo je način na koji je to urađeno, hitrost koja je tada zaista bila u vezi cijele te priče, i pogotovu neispunjene a preuzete obaveze prilikom dokapitalizacije Energopetrola od strane Ine Mola. Sve što je do svega toga preuzela na sebe Ina Mol, mi jedino možemo sada konstatovati da je jako veliki broj ljudi u tom istom preduzeću ostao bez posla. I zato neko treba odgovarati. Ko, kako, zašto - pravosudni organi ove zemlje treba da se bave time.“
Iako je ugovorom bilo predviđeno da se obnovi kompletna mreža benzinskih pumpi Energopetrola, do sada je rekonstruisano tek njih šest.
Iz ovog konzorcija, između ostalog, navodili su da ne mogu dobiti građevinske dozvole. Na pitanje zašto je tako malo pumpi obnovljeno, direktor Franjo Božić odgovara:
„Pazite, obnoviti kompletnu mrežu - znači nije definirano da to moraju biti postojeće pumpe, znači mi možemo kupiti, mi smo pokušavali kupiti i nova zemljišta i neke gotove benzinske pumpe, zasad je to još u fazi pregovora, ali Energopetrol postojeći je imao mrežu od 65 benzinskih pumpi i ona je još uvijek ta.“
Mediji u BIH su pisali kako konzorcij Ina Mol podiže kredite, ali na ime Energopetrola, odnosno onog dijela koji je ostao u vlasništvu Federacije, što naravno ne bi mogli bez podrške ovdašnjih vlasti.
Tako su kreditno opterećivali Federaciju, a novac prebacivali na svoje račune. Umjesto da ulažu dobijeni novac, oni ga koriste za operativne poslove, kupovinu goriva i distribuciju.
Tek pred kraj mandata, tadašnji premijer Nedžad Branković, i to pod pritiskom javnosti, primjećuje kao da nešto nije uredu. Jedino što je učinio je da formira komisiju koja i i danas analizira šta se to dešava sa dokapitalizacijom Energopetrola.
