Piše: Tony Wesolowsky, priredila Masha Durkalić
Trump traži 5,6 milijardi dolara za projekt koji bi se trebao naći u novom budžetu u nastanku. Demokratski lideri u Kongresu odbili su odobriti dodatno finansiranje za zid. Demokrate, koje imaju većinu u Predstavničkom domu novog Kongresa, predlažu dodjeljivanje 1,3 milijarde dolara za aktivnosti namijenjene sigurnosti na granici, što je ista cifra kao i u prošlom budžetu.
Izgradnja zida je bila glavno obećanje Trumpove kampanje, a on je odbio odobriti bilo koji federalni budžet koji ne uključuje zid. Ovaj je zastoj prouzrokovao i djelimični prestanak rada vlade, koji je 8. januara ušao u osamnaesti dan. (Rekord u broju dana tokom kojih vlada nije radila je 21 dan, a postavljen je 1995. i 1996. godine.)
Trump kaže da je zid potreban kako bi se osujetili ilegalni prelasci granice, kao i narkotici koji u Sjedinjene Američke Države stižu iz Meksika.
Kada se 2016. godine kandidirao za predsjednika SAD-a, zakleo se da će Meksiko platiti za zid, što je ova zemlja odbila učiniti.
Demokrate i drugi kritičari sumnjaju ili poriču da je zemlji potrebna ovakva vrsta barijere, te optužuju Trumpa da izvrće činjenice i brojke kako bi preuveličao probleme na južnoj granici zemlje.
Trump i njegov tim govore o „teroristima“ koji prelaze granicu.
„Postoje teroristi koji prelaze granicu na jugu jer smatraju da im je vjerovatno tu najlakše da pređu. Dovezu se bez problema i skrenu lijevo“, rekao je Trump 4. januara.
Dva dana kasnije, glasnogovornica za medije Bijele kuće Sarah Huckabee Sanders rekla je da se radi o hiljadama ljudi.
„Znamo da postoji otprilike 4.000 terorista, već poznatih ili na koje se sumnja, koji ilegalno ulaze u našu zemlju, i znamo da je najranjivija tačka ulaska granica na jugu“, rekla je 6. januara za Fox News Sunday.
Međutim, ne postoje nikakvi utemeljeni podaci koji bi to mogli potvrditi.
Libertarijanski CATO Institut je objavio da je od 1975. do 2017. godine sedmoro ljudi koji su ilegalno ušli u SAD iz zemalja „od posebnog interesa“ – zemalja koje su barem labavo povezane sa terorizmom – bilo osuđeno za planiranje napada na američkom tlu. Nijedna od tih osoba nije došla iz Meksika.
Plašeći se da će Trump igrati žestoko i brzo sa činjenicama tokom svog televizijskog obraćanja naciji od 8. januara, demokrati su zahtijevali da im najveće TV mreže daju jednak medijski prostor kako bi mu se suprotstavili.
„Ako je suditi prema prošlim izjavama, Trumpov će govor biti pun zlobe i dezinformacija“, rekli su u zajedničkoj izjavi predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi, demokratkinja iz Kalifornije, i lider manjina Chuck Schumer, demokrata iz New Yorka.
CNN navodno planira emitirati odgovor demokrata na Trumpov govor. Demokrate su se ohrabrile otkako su na izborima iz novembra 2018. godina dobili većinu u Predstavničkom domu.
„Nećemo graditi zid“, rekla je Pelosi 3. januara, nakon što je položila zakletvu kao nova predsjedavajuća Predstavničkog doma. Već ranije je zid na granici nazvala nemoralnim.
Tokom novembarskih izbora, koji su demokrate učinili većinom u Zastupničkom domu, Pelosi je titulu preuzela zahvaljujući riječima da američki glasači „zahtijevaju novi početak“ , kao i da se okreću ka „ljepoti našeg ustava“ kako bi osigurali provjeru i ravnotežu moći.
Te provjere ravnoteže i moći su najviše ometale Trumpa u njegovoj nakani.
Kako bi izgradio zid koji želi, predsjedniku je potreban novac iz federalnog budžeta. Iako predsjednik predlaže budžet, Kongres daje finalnu odluku. Predsjednikov budžet se uglavnom ignorira, te služi kao savjetodavni dokument. Kongres je Ustavom određen kao institucija koja dodjeljuje novac. I to je moć koju američki zakonodavci žele zaštititi.
„Radi se o institucionalnoj moći i ponosu“, rekao je Seattle Timesu 2017. godine Ross Baker sa Univerziteta Rutgers, ekspert za pitanja vezana za američki Kongres. „Kongres je posljednjih godina mnogo toga dao predsjednicima. Ovo im ne žele dati.“
No, Trump je govorio o tome da će zaobići Kongres tako što će iskoristiti izvanredne predsjedničke moći kako bi samom sebi odobrio ovlasti da izgradi zid.
„Mogu to uraditi ako želim. Možemo proglasiti izvanredno stanje u državi. Mogao bih to uraditi“, rekao je Trump novinarima 4. januara.
Čini se da je Trumpova administracija ozbiljna u svojim nakanama. Advokati iz Bijele kuće, te predstavnici Ministarstva unutrašnje sigurnosti i Pentagona na zajedničkim su susretima razgovarali o tome da li to Trump zaista može učiniti, izvijestio je NBC News 4. januara.
Trumpova prijetnja je pokrenula debate u SAD-u o tome da li on ima takve ovlasti.
Demokrati kažu da nema, uključujući Adama Schiffa iz Kalifornije.
„Ako Harry Truman nije mogao nacionalizovati industriju čelika tokom rata, ovaj predsjednik nema moć da proglasi izvanredno stanje i izgradi zid na granici koji košta milijarde dolara“, rekao je Schiff za U.S. TV 6. januara.
Truman je proglasio izvanredno stanje u državi tokom Korejskog rata, kako bi preuzeo kontrolu nad industrijom čelika 1952. godine, ali Američki vrhovni sud je odbacio ovu izvršnu naredbu.
Bila je 1976. godina kada je Kongres donio Državni zakon o izvanrednim situacijama, kako bi ograničio ovlasti predsjednika u proglašavanju izvanrednih situacija. Ovaj akt zakonodavcima može također dati mogućnost kontrole ove zakonodavne moći, pa čak i mogućnost da ponište predsjedničku objavu izvanredne situacije u državi.
Dok demokrate kontroliraju Predstavnički dom, održavanje glasanja kako bi Trump bio spriječen u namjeri da proglasi izvanredno stanje zbog južne granice nije nemoguć scenario. U tom slučaju, Senat bi imao 15 dana da održi vlastito glasanje o tome.
Trump bi tada trebao da uvjeri Kongres da je situacija na granici zapravo „izvanredno stanje“.
Usred pregovora o budžetu, Trump je tvrdio da je „dosta zida izgrađeno“, ali je taj argument bio izazvan.
Godine 2017. Trump je osigurao oko 1,6 milijardi dolara za zaštitu granice, ali na projektima koji su se ticali postojećih ograda na granici, a ne novih izgradnji.
Facebook Forum