Na središnjem kairskom trgu Tahrir i u utorak su nastavljeni prosvjedi protiv predsjednika Mohameda Morsija koji je prošli tjedan dekretima proširio predsjedničke ovlasti čime je ograničio djelovanje pravosuđa.
Policija je upotrijebila i suzavac protiv mladih demonstranata koji su bacali kamenje prema snagama sigurnosti, pa su mnoge scene podsjećale na ranija zbivanja, na istom mjestu, kada je s vlasti zbačen Hosni Mubarak.
Agencija Reuters javlja da je jedan 52-godišnjak umro od udisaja suzavca.
Prosvjede u utorak sazvale su lijeve, liberalne i druge grupe, protivnici predsjednika izabranog u junu. Analitičari upozoravaju da je jaz između islamističkog Muslimanskog bratstva i njegovih oponenata sve izraženiji i da je kriza sve teža.
Morsijeve odluke izazvle su “pobunu” sudaca, a opalo je povjerenje u ekonomiju koja se pokušava oporaviti nakon dvogodišnjih političkih nemira.
Oponenti su egipatskog predsjednika već optužili da se ponaša kao “moderni faraon”.
Sjedinjene Američke Države također su izrazile zabrinutost nanjnovijim zbivanjima u Egiptu i zbog odnosa koje ta zemlja ima sa Izraelom.
Nova administracija u Kairu brani Morsijeve dekrete potrebom da se ubrzaju reforme i okonča demokratska transformacija društva. Protivnici režima upozoravaju da Morsi pokazuje diktatorske sklonosti.
“Ne želimo dikaturu. To smo imali s Mubarakom i revolucijom smo srušili taj režim”, kaže Ahmed Husseni, koji već danima demonstrira protiv Mohameda Morsija.
Demonstracije u Kairu pokazale su da jača protuislamistička opozicija, koju su dobro organizirani islamisti, porazili i na izborima nakon što je Mubarak srušen 2011. godine.
Pojedini sveučilišni profesori upozorili su da Muslimansko bratstvo sve više gubi umjerene muslimane.
Morsi je formalno napustio Muslimansko bratstvo, naglašavajući da želi biti predsjednik svih Egipćana, ali je još uvijek član Stranke za slobodu i jednakost koju je osnovala to bratstvo.
Human Rights Watch ističe da Morsi ovim dekretima sebi daje daleko veće ovlasti nego ih je imalo vojno vijeće od kojeg je preuzeo vlast.
Kako bi se smirile tenzije, Muslimansko bratsvo je otkazalo za utorak najavljene prosvjede podrške Morsiju.
U svojim dekretima, koji je donio neposredno nakon što je kao posrednik sudjelovao u primirju između Hamasa i Izraela, Morsi je uzeo za pravo da sam postavlja tužioce, da sudovi ne mogu osporiti njegove odluke, što je izazvalo ogorčenje sudaca. Morsi tvrdi da su dekreti samo privremeni, do izbora novog parlamenta, a što će se dogoditi, tek nakon što se izradi nacrt Ustava koji potom treba ići na usvajanje referendumom. Taj proces, ipak, bi mogao duže potrajati.
Policija je upotrijebila i suzavac protiv mladih demonstranata koji su bacali kamenje prema snagama sigurnosti, pa su mnoge scene podsjećale na ranija zbivanja, na istom mjestu, kada je s vlasti zbačen Hosni Mubarak.
Agencija Reuters javlja da je jedan 52-godišnjak umro od udisaja suzavca.
Prosvjede u utorak sazvale su lijeve, liberalne i druge grupe, protivnici predsjednika izabranog u junu. Analitičari upozoravaju da je jaz između islamističkog Muslimanskog bratstva i njegovih oponenata sve izraženiji i da je kriza sve teža.
Morsijeve odluke izazvle su “pobunu” sudaca, a opalo je povjerenje u ekonomiju koja se pokušava oporaviti nakon dvogodišnjih političkih nemira.
Oponenti su egipatskog predsjednika već optužili da se ponaša kao “moderni faraon”.
Sjedinjene Američke Države također su izrazile zabrinutost nanjnovijim zbivanjima u Egiptu i zbog odnosa koje ta zemlja ima sa Izraelom.
Nova administracija u Kairu brani Morsijeve dekrete potrebom da se ubrzaju reforme i okonča demokratska transformacija društva. Protivnici režima upozoravaju da Morsi pokazuje diktatorske sklonosti.
“Ne želimo dikaturu. To smo imali s Mubarakom i revolucijom smo srušili taj režim”, kaže Ahmed Husseni, koji već danima demonstrira protiv Mohameda Morsija.
Demonstracije u Kairu pokazale su da jača protuislamistička opozicija, koju su dobro organizirani islamisti, porazili i na izborima nakon što je Mubarak srušen 2011. godine.
Pojedini sveučilišni profesori upozorili su da Muslimansko bratstvo sve više gubi umjerene muslimane.
Morsi je formalno napustio Muslimansko bratstvo, naglašavajući da želi biti predsjednik svih Egipćana, ali je još uvijek član Stranke za slobodu i jednakost koju je osnovala to bratstvo.
Human Rights Watch ističe da Morsi ovim dekretima sebi daje daleko veće ovlasti nego ih je imalo vojno vijeće od kojeg je preuzeo vlast.
Kako bi se smirile tenzije, Muslimansko bratsvo je otkazalo za utorak najavljene prosvjede podrške Morsiju.
U svojim dekretima, koji je donio neposredno nakon što je kao posrednik sudjelovao u primirju između Hamasa i Izraela, Morsi je uzeo za pravo da sam postavlja tužioce, da sudovi ne mogu osporiti njegove odluke, što je izazvalo ogorčenje sudaca. Morsi tvrdi da su dekreti samo privremeni, do izbora novog parlamenta, a što će se dogoditi, tek nakon što se izradi nacrt Ustava koji potom treba ići na usvajanje referendumom. Taj proces, ipak, bi mogao duže potrajati.