Izdavačko-knjižarska kuća Buybook, ove godine obilježava dvije decenije postojanja. U pitanju je jedna od najvitalnijih kuća na ovim prostorima, istinski regionalni brend, koji godišnje izdaje oko 35 velikih naslova i pravi brojne manifestacije u slavu knjige i lijepe riječi. Tim povodom gost je Damir Uzunović, jedan od osnivača Buybooka.
RSE: Vi ste iz Buybooka, pred Novu godinu, obećali da će kompletna 2016. godina proći uz različite manifestacije, u kojima ćete obilježiti dvadeset godina. Pravi finale je Međunarodni književni festival. Šta se krije iza toga?
Uzunović: Vrlo je nezgodno sada reći termine jer smo puno zagrabili. Želimo da u tom prvom festivalu postavimo stvari najbolje što možemo i da dovedemo puno poznatih i važnih pisaca. Jedan od njih ima obavezu da bude pisac kurator, odnosno da sa sobom povede još dva-tri autora ili autorice koje smo također objavili u izdavačkoj kući Buybook, ili ćemo ih tek objaviti. U tom programu to treba da bude centralni događaj. Pokraj tog događaja, bit će i zemlja u fokusu, a za ovu godinu, po svim planovima, to će biti Turska, koja također ima reprezentaciju svojih pisaca. Manifestacija će trajati nekoliko dana. Velika pažnja će se posvetiti i regionalnom i izdavaštvu BiH, te književnoj sceni, koja uvijek ima šta reći.
RSE: Vi i vaši saradnici, do sada ste preživjeli promocije, javne razgovore, debate, kvorume, sve u cilju vraćanja knjige u ovaj javni prostor i u naše svakodnevne živote.
Uzunović: Da si me pitao prije pet ili deset godina, rekao bih da smo na putu bez jasnih rezultata i da radimo utopijske stvari, ali čini mi se da su se neke stvari ovdje morale desiti. Obaveza i misija izdavača je da upućuje čitalačku publiku u nove tokove, u ono što je danas bitno i aktuelno i ono što ih čini dijelom svijeta. Kada objavite knjigu, koja je izašla prije mjesec dana u svijetu, to je veliki kontakt sa aktuelnošću. Mislim da nas publika nagrađuje samim tim što čeka, raspituje se, traži i uživa u naslovima koje mi tokom godine pripremamo.
Jedna od njih je bila i knjiga Mišela Uelbeka, koja se pojavila vrlo brzo nakon pariške i svjetske premijere. Sada čekamo knjigu koja je strahovito važna i aktuelna. Radi se o Džulijanu Bordžeru (Julian Borger), koji je za 19. januar najavio svjetsku premijeru knjige "Krvnikov trag". Riječ je o hapšenju ratnih zločinaca, a među njima se najviše pominje Radovan Karadžić. Knjiga je skoro spremna, ali ne možemo uraditi termin svjetske premijere. Zbog toga, nekih petnaestak dana iza, krajem ovog mjeseca, može se očekivati ta jako važna knjiga. Ono što je bitno, Buybook brzo izdaje nove naslove.
RSE: Upravo je to ono što je zanimljivo. Ovo nije prvi put da iznenađujete regionalnu javnost ovim ekskluzivama. Pa šta je u pitanju, neka uređivačka intuicija, neka vrsta anticipacije, tajni agenti? Imate promptne reakcije, imate spremne i sposobne prevodilačke timove?
Uzunović: Sve si u pravu. U izdavaštvu čovjek mora imati njuh i mora prepoznati, čak i kada strašno rizikuje, da li će ta knjiga doživjeti svoju aktuelnost. Da li će biti važna, ne samo iz ugla. Nama izdavačima je najbitnije da tu ima književnosti, da to budu knjige koje volimo. Međutim, ne sastoji se svijet od knjiga koje mi volimo. Izdavaštvo se sastoji od knjiga koje publika voli. Mora se osjetiti čitalačka potražnja, koja postoji.
Ljudi su jako osjetljivi, traže aktuelnosti, traže knjige sa pričom, knjige koje govore o raznim autobiografijama. U zadnje vrijeme, vrlo tražena knjiga je autora Aleksa Fergusona, koji je napisao nevjerovatnu autobiografiju. Knjiga, koja će također da prati radoznalo čitanje, je knjiga o Murinju. Upravo smo dobili i prihvatili ponudu da radimo knjigu o Dejvidu Boviju. Knjiga je dugo čekala da izađe, a možda se i čekalo da on nestane, pa da postane važna i aktuelna. Ko zna kako to izdavači rade.
Uglavnom, jako je puno informacija koje dobijamo. Mi kao redakcija smo uposleni mnogo. Napravimo izdavački plan i onda ciljamo i biramo one naslove koji su trenutno možda i najvažniji. Među tim knjigama čekamo knjigu Aleksandra Hemona, njegov posljednji roman, "Snimanje rata zombija". Među njima je i Pulicerom nagrađeni roman "Istorija sedam ubistava", od Džejmsa Marlona. Posljednji romana Salmana Ruždija, "Dvije godine, osam mjeseci i dvadeset osam noći", je izvanredna knjiga jednog od trenutno najvećih svjetskih pisaca. Tu su i četiri knjige Elene Ferante sa naslovom "Moja genijalna prijateljica".
RSE: Ne smijemo zaboraviti ni naše autore. Imam dojam da većina njih, iz svih generacija, svoje rukopise prvo nude vama? Imam dojam da vi imate krug svojih pisaca?
Uzunović: Drago mi je da si u pravu kada kažeš - svojih pisaca. Nama je strašno drago da su pod našim izdavačkim krovom: Aleksandar Hemon, Faruk Šehić, Bekim Sejranović, Saša Stanišić. Produkcija, kada su u pitanju domaći autori, je nešto što ne smijemo zanemariti, nešto što je naša osobina i naša borba, nešto što je uvijek dokaz da smo na pravom putu. Uvijek smo prepoznatljivi po tome što imamo dobru knjigu našeg pisca, bez obzira da li on živi u BiH, ili živi u inostranstvu. Tako smo krenuli. Mi smo kuća za pisce koji, kada dođu u Buybook, pomalo se osjećaju kao da su na nekoj stipendiji. Mi, ne samo što smo izdavači, mi zaista jesmo i mjesto promocije, mjesto susreta, mjesto gdje ljudi susreću svoje autore koji potpisuju knjige i gdje je sve moguće.
RSE: Ovo sve se dešava u vrijeme kada većina izdavača propada, kada se gase nadanja mnogih entuzijasta koji su se uhvatili u ovo kolo. Nikad mi neće biti jasno kako ste vi uspjeli, ne samo preživjeti, nego i iz dana u dan rasti?
Uzunović: Mi zaista jesmo nekako opstali. Davno smo najavljivali, prije desetak godina, da će izdavaštvo propasti zbog PDV-a i to se stvarno desilo. Mi smo mislili da ćemo i mi biti među njima. Bila je velika borba i ona i dalje i ne prestaje. Mi smo radili više nego što je trebalo. Možda je to prava formula. Kada voliš posao koji radiš, onda ga možeš raditi koliko hoćeš, ali sve ima svoje granice. Ne možeš tražiti od ljudi da rade 24 sata dnevno. Bitno je da ljudi koji rade u Buybooku vole ovaj posao. Najveći dio uspjehaBuybooka se odnosi na tu požrtvovanost ljudi koji rade u Buybooku, osoblje Buybooka.
Ne bih volio da smo jedini. Ima tu još izdavača koji se zlopate, trpe, ali ipak imaju neku produkciju. Mislim da je stvar na nama, na nas pet-šest preživjelih izdavača, da se okupimo u jedno jako udruženje, da postavimo jedan centar koji će delegirati probleme institucijama. Institucije su gluhe. Ne možemo ih kritikovati što one ne anticipiraju i ne pomažu. Oni će pomagati, zavisno od toga koliko ste jaki u svom traženju da vam se pomogne. Traženju da riješe probleme, traženju načina kako da riješe probleme. Sve morate otkriti u paketu, da bi oni to počeli raditi.
RSE: Kako će raditi, kada svaka generacija donosi sve manje kompetentne ljude, koji sve manje razumiju, čitaju i znaju da knjiga uopšte postoji?
Uzunović: Nama treba samo njihova pragmatičnost da kažu da to ne razumiju, ali vjeruju da mi to znamo i da će nam zbog toga dati podršku. Ništa više nego to. Trenutno se upravo to dešava. Mi smo, čini mi se, izgubili iluziju o tome da će se pojaviti neko ko to razumije, shvata i radi iz tih pozicija. Dakle, na nama je. Mi moramo dati rješenja, moramo dati načine kako se to radi. Moramo objasniti šta suštinski ne valja, pored postojanja tog nesretnog PDV-a. Mi moramo napraviti fondove za potporu izdavačima. Postoje neke institucije, kao Fondacija za izdavaštvo. Ona opstaje, nije nevažna i nije zanemarljivo to što ona radi.
Nismo iscrpili sve. Mislimo da velika šansa postoji u Ministarstvu civilnih poslova, u Vijeću ministara direktno, koja sa državnog nivoa mora shvatiti da je izdavaštvo u krizi, ne samo u FBiH, nego i u svakom kantonu, u RS-u, bilo gdje, gdje se radi o knjigama. Ako uspijemo, u ovom mandatu vlasti, da se izborimo za neke fondove, za dodatne potpore, za pomoć izdavaštvu BiH, što je opet na nama, mislim da ćemo napraviti taj ključni korak.
Jako je važno da imamo vrlo blisku saradnju, kao brat i sestra, kao familija, sa Društvom bibliotekara, sa svim onim bibliotekarima koji dnevno idu na posao, zarađuju svoje plate. Oni su na budžetu, a nemaju nikakve veza sa nama. Njihova obaveza mora biti da pomažu izdavaštvo BiH, tako što će tražiti knjige od naših izdavača, kupovati knjige, ulaziti u njihove izdavačke planove, zaključivati, raditi pretplatu, zvati autore. Ono što možemo uraditi, možemo raditi svaki dan. To se dešava, mora biti inicijativa. Bibliotekari i izdavači moraju biti dio jedno te iste priče.
RSE: Ukoliko sam dobro razumio, slutiš ili mirišeš bolje vrijeme, kada god ono došlo.
Uzunović: Ako sam tako zvučao, mislim da smo pogodili ovaj razgovor.
